Bunić
Ovo je glavno značenje pojma Bunić. Za druga značenja pogledajte Bunić (razdvojba).
Bunić je naselje u Hrvatskoj, mikroregija Lika-Krbava, nalazi se u općini Udbini.
| Bunić | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Ličko-senjska |
| Općina/grad | Udbina |
| Površina | 63,6 km2 [1] |
| Koordinate | 44°40′41″N 15°38′06″E / 44.678°N 15.635°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 96 [2] |
| – gustoća | 2 st./km2 |
| Odredišna pošta | 53230 Korenica [3] |
  Bunić Bunić na zemljovidu Hrvatske | |
Povijest i znamenitosti
urediNaselje krase zidine poznate Rimokatoličke crkve Blažene Djevice Marije[4] koja je spomenikom kulture prve kategorije. Pod zidom crkve sahranjeni su ostatci slavnoga branitelja i vojskovođe generala Laudona i njegove obitelji. U krbavskom selu Buniću 1743. dao je sagraditi župnu crkvu. Financirao ju je s 30.000 forinti iz zaklade ratnog ministarstva u Beču, koju je on osnovao, na uspomenu svoje dvoje djece što su preminula u Buniću. Zidana grobnica njegove dvoje djece je kraj crkve s lijeve strane. Polovicom 1746. dok je bio kapetan, dao je pošumiti živi pijesak u Krbavskom polju nedaleko od Bunića. Taj je gaj hrastova danas poznat kao Laudonov gaj.[5] Mjesto je jako stradalo u drugome svjetskom ratu od strane četnika (ličkih Srba[4]) koji su protjerali ili pobili[4] većinu Hrvata, a crkvu znatno oštetili. U Drugome svjetskom ratu i još više poslije rata, jugokomunisti i velikosrbi su ubijanjem uništili župu u Buniću.[6] Popis stanovništva Like i Krbave iz 1712. bilježi da u Buniću živi 96 vlaških obitelji.[7]
U tijeku (stanje 2017.) je obnova rimokatoličke crkve, teško oštećene tijekom Drugog svjetskog rata.[4][8]
Stanovništvo
uredi- 2011. – 133
- 2001. – 136 (Prognani Hrvati se ponovno vraćaju u naselje Bunić u kojemu su do 2. svj. rata bili apsolutna većina pučanstva)
- 1991. – 399 (Srbi – 368, Hrvati – 20, Jugoslaveni – 5, ostali – 6)
- 1981. – 527 (Srbi – 407, Jugoslaveni – 90, Hrvati – 23, ostali – 7)
- 1971. – 685 (Srbi – 638, Hrvati – 27, Jugoslaveni – 16, ostali – 4)
| broj stanovnika | 1554 | 1676 | 1642 | 1761 | 1941 | 1784 | 1941 | 1670 | 921 | 887 | 806 | 685 | 527 | 399 | 136 | 133 | 96 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Poznate osobe
urediU Buniću je rođen hrvatski glumac Rade Šerbedžija kao i poznata hrvatska novinarka Mirjana Rakić.
Izvori
uredi- CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ a b c d Hrsvijet.net Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. rujna 2011. (Wayback Machine) Vlade Lozić: Poziv na obnovu srušene katoličke crkve u Krbavi, 14. travnja 2010., pristupljeno 29. studenoga 2010.
- ↑ Gideon Ernst Laudon. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža
- ↑ Lički pop Alojzije Kukec: Ratni vihor u Gospiću i okolici, ur. i predgovor Goran Moravček, Issuu.com, Nakladnik Inicijativa za zaštitu baštine Kastav, 2013., ISBN 978-953-56683-3-6, str. 16
- ↑ http://www.skdprosvjeta.com/pdf/9.pdf Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. studenoga 2020. (Wayback Machine) Karl Kaser, POPIS LIKE I KRBAVE 1712. GODINE, (prijevod s njemačkog: Sanja Lazanin), 2003. str. 19
- ↑ Bude li sredstava ove godine završetak zvonika na crkvi u Buniću. lika-online.com. 10. veljače 2017. Pristupljeno 27. listopada 2021.
Vanjske poveznice
uredi
