Cetingrad

Cetingrad
	; grb
Država	Hrvatska
Županija	Karlovačka
Načelnik	Marina Kalić (Nezavisna lista)
Naselja	36 općinskih naselja
Površina	136,8 km2
Površina središta	4,3 km2
Koordinate	45°09′N 15°44′E / 45.15°N 15.73°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	1491
– gustoća	11 st./km2
Urbano	293
– gustoća	68 st./km2
Odredišna pošta	47240 Slunj
Stranica	cetingrad.hr
	Cetingrad Cetingrad na zemljovidu Hrvatske

Cetingrad je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Zemljopis

Cetingrad je mjesto u središnjem dijelu Hrvatske. Nastao je nedaleko od ruševina srednjovjekovne tvrđave Cetin. Općina Cetingrad nalazi se na području županije Karlovac. Graniči s gradom Slunjem, općinama Rakovica, Topusko, Vojnić i općinom Velika Kladuša u Bosni i Hercegovini.

Stanovništvo

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Cetingrad imala je 2.746 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja:

Batnoga - 128
Begovo Brdo - 7
Bilo - 58
Bogovolja - 205
Buhača - 29
Cetingrad - 351
Cetinski Varoš - 57
Delić Poljana - 16
Donja Žrvnica - 9
Donje Gnojnice - 31
Đurin Potok - 74
Glinice - 67
Gnojnice - 47
Gojkovac - 20
Gornja Žrvnica - 2
Gornje Gnojnice - 47
Grabarska - 154
Kapljuv - 34
Kestenje - 37
Komesarac - 182
Kruškovača - 108
Kuk - 7
Luke - 27
Maljevac - 149
Maljevačko Selište - 1
Pašin Potok - 238
Podcetin - 69
Polojski Varoš - 50
Ponor - 123
Ruševica - 65
Sadikovac - 51
Srednje Selo - 30
Strmačka - 22
Šiljkovača - 71
Tatar Varoš - 167
Trnovi - 13

Općina Cetingrad: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	8747	8443	8416	9288	9483	9344	8702	10040	8137	8005	7494	6628	5151	4758	2746	2027	1491
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastala iz stare općine Slunj. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Cetingrad: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	596	651	671	693	552	568	480	557	415	405	438	358	895	910	351	319	293
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Do 1900. iskazivano pod imenom Vališ Selo, od 1910. do 1971. pod imenom Cetin-Grad, a 1981. i 1991. pod imenom Cetin Grad. U 1880. sadrži podatke za naselje Đurin Potok. Sadrži podatke i za bivše naselje Begovac koje je od 1857. do 1948. iskazivano kao naselje. U 2001. smanjeno izdvajanjem naselja Grabarska i Pašin Potok. Od 1857. do 1890. te u 1981. i 1991. sadrži podatke za naselje Pašin Potok, a 1981. i 1991. za naselje Grabarska. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Nacionalni sastav, 2001.

Hrvati - 2.105 (76,66)
Bošnjaci - 269 (9,80)
Srbi - 145 (5,28)
Nijemci - 1
Ukrajinci - 1
ostali - 134 (4,88)
neopredijeljeni - 39 (1,42)
nepoznato - 52 (1,89)

Cetin Grad (naseljeno mjesto)

2001. – 351
1991. – 910 (Hrvati - 655, Srbi - 195, Jugoslaveni - 6, ostali - 54)
1981. – 895 (Hrvati - 604, Srbi - 182, Jugoslaveni - 106, ostali - 3)
1971. – 999 (Hrvati - 752, Srbi - 244, ostali - 3)

Izvor

CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Uprava

Srednje velika općina podijeljena je u 36 naselja koja čine 10 mjesnih odbora. Ustroj općine:

općinsko vijeće (14 članova, u koje su sukladno zakonu uključene nacionalne manjine)
općinsko poglavarstvo (5 članova)
jedinstveni upravni odjel (6 djelatnika)

Općina ima i vlastiti komunalni pogon. Postoji i Vijeće bošnjačke nacionalne manjine.

Načelnica općine: Marina Kalić.

Povijest

Cetingrad duguje svoje ime i povijest obližnjim ruševinama starog grada Cetina. Vrijeme nastanka Cetina nije poznato, ali postoje naznake da je postojao već u vrijeme Rimskog carstva.^{[nedostaje izvor]}

Cetingradska povelja iz 1527. godine

Srednji vijek bio je razdoblje najvećeg procvata Cetina. Pokraj tvrđave nalazio se franjevački samostan i nekoliko crkava. U to vrijeme Cetin je bio vlast Frankopana i odigrao je važnu ulogu u hrvatskoj povijesti. Poslije poraza u Mohačkoj bitki, 1526 god., u Cetinu se krajem iste i početkom sljedeće godine sastalo hrvatsko plemstvo na Cetinskom Saboru. Tada je habsburški nadvojvoda Ferdinand I. Habsburški izabran za hrvatskog kralja. Cetingradska povelja, koju su tom prilikom potpisali hrvatski velikaši, a primili Ferdinandovi predstavnici, jedan je od najvažnijih dokumenata hrvatske državotvornosti i pohranjena je u Austrijskom Državnom Arhivu u Beču.^{[nedostaje izvor]}

Tijekom sljedećih stoljeća Cetin je postao dio Hrvatske vojne krajine, granice između Habsburške monarhije i Osmanskog Carstva. U to vrijeme zauzeli su ga Turci u više navrata. Više puta bio je razrušen i popravljan. 1790 god. habsburške trupe pod zapovjedništvom generala Wallischa, sa znatnim udjelom hrvatskih vojnika i časnika, konačno su ga oslobodile i vratile u sastav Hrvatske vojne krajine, odnosno Hrvatske u sklopu Habsburške monarhije. S prestankom turske opasnosti, u 19. stoljeću tvrđava je napuštena i upotrebljena kao kamenolom. Civilne vlasti su preseljene u ondašnje Vališselo, današnji Cetingrad, koje je nastalo sjeverno od Cetina. Malo naselje uz staru utvrdu dobilo je kasnije ime Podcetin.^{[nedostaje izvor]}

Tijekom 19. i 20. stoljeća područje Cetingrada je rijetko naseljeno i bez pravih mogućnosti za ekonomski razvoj. Drugi svjetski rat ponovo donosi smrt i razaranje u te krajeve. Za vrijeme Titove Jugoslavije to je područje zapostavljeno. Zbog siromaštva stanovništvo se iseljava, najprije u Ameriku, Kanadu i Australiju a poslije u europske države.^{[nedostaje izvor]}

1991. god. JNA uz pomoć lokalnog srpskog stanovništva zauzela je grad i potpuno ga razorila. Razdoblje od 1992. do 1995. god. većina stanovnika provela je u izbjeglištvu. 1995 g., u vrijeme okupacije, JNA je u blizini Cetingrada srušila UN-ov helikopter. U nesreći je poginuo Irfan Ljubijankić, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Cetingrad je oslobođen 7. kolovoza 1995. u Operaciji Oluja.^{[nedostaje izvor]}

Poslije Domovinskog rata grad je uspješno obnovljen i većina stanovništva vratila se na svoje domove.^{[nedostaje izvor]}

Gospodarstvo

Glavna gospodarska djelatnost je proizvodnja i prodaja poljoprivrednih proizvoda: mlijeka, sira i uzgoj stoke.

Prateća gospodarska djelatnost je malo i srednje poduzetništvo (obrada drveta, prijevozničke usluge, trgovina, ugostiteljstvo).

Zbog lijepe prirode i bogate šume postoje i dobre mogućnosti za lovni i seoski turizam. ^{[nedostaje izvor]}

Spomenici i znamenitosti

Stari grad Cetin
Crkva Uznesenja bl. djevice Marije
Spomenik poginulim hrvatskim braniteljima

Obrazovanje

Jedna osnovna škola u Cetingradu koja u svom sastavu ima PŠ Maljevac.

Kultura

Glavni godišnji događaji su Dan općine (7. kolovoza) i zborovi na dan Sv. Josipa, Sv. Petra i Pavla i Blagdan Velike Gospe. Na dan Sv. Josipa svake se godine održava i tradicionalni stočni sajam. U Cetingradu djeluje KUD Cetingradska Tamburica.

Šport

Nogometni klub Cetingrad 2004. god. izborio je ulazak u 1. županijsku ligu Karlovačke županije. Iste godine izgrađen je i nogometni stadion. Na području općine djeluje i Lovačko društvo Kuna.

Poznate osobe

Ivan Frankopan Cetinski
Martin Davorin Krmpotić, hrv. svećenik, preporoditelj, misionar, esejist, službovao je kao kapelan u Cetingradu
Tomo Medved, brigadni general Hrvatske vojske

Vidi još

Oslobođenje Cetingrada (1790.)

Izvori

↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Cetingrad

[1] Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703

[2] Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886

[3] Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.

[1]

[2]

[3]