Otvori glavni izbornik

Crkva sv. Marije (sv. Gospe) je bila rimokatolička crkva u Foči.

Crkva sv. Marije
Lokacija Foča, BiH
Koordinate 43°30′26″N 18°46′33″E / 43.50720°N 18.77596°E / 43.50720; 18.77596Koordinate: 43°30′26″N 18°46′33″E / 43.50720°N 18.77596°E / 43.50720; 18.77596
Godine izgradnje najkasnije 12. st.
Srušen 16. stoljeće
Religija rimokatoličanstvo
Patron sv. Marija
Arhitektonski stil romanika
Materijal kamen

Nalazila se na lijevoj obali Čehotine. Bila je građena u romaničkom stilu. Gradnju joj datira najkasnije u 12. stoljeću.[1] Srušena je tijekom osmanske vlasti u Bosni, u 16. stoljeću.[2] Od zgrade su ostali dio kamenoga friza s bogatom dekoracijom, kamena rozeta i tri zanimljiva kamena ornamenta[3] kapitela i dr.[4] Nova, secesijska crkva, nasljednica ove crkve, sagrađena je na suprotnoj strani rijeke i bila je posvećena Božanskom Srcu.[3] Na drugoj strani Čehotine bila je od srednjeg vijeka crkva u Kaurskom Polju. O objema crkvama postojala je samo narodna predaja, a nalazi su poslije potvrdili postojanje obiju. Neki su pisci išli daleko u tezama, da je to bila patarenska bogomolja, ali su se osla­njali samo na narodnu predaju bez ikakva navedenog konkretnog podatka u prilog toj tezi. [5]

Kad su Osmanlije zauzele Foču, ova je katolička crkva pretvorena u Carevu džamiju.[6] Povjesničar Alija Bejtić zabilježio je da je napisao na temeljima ove crkve sultan Bajazit Drugi podigao džamiju 1501. godine.[7] Pri pretvaranju crkve u džamiju unutrašnjost joj je bila poprilično izmijenjena. Vanjski su zidovi ostali netaknuti. Prije preuređenja imala je karakterističan tlocrt trobrodne crkve baziličnog tipa, što je bila velika rijetkost u tadašnjem vremenu, kada je graditeljstvu pridavano kudikamo veće značenje nego danas.[6]

Arheološka snimanja 1953. utvrdila su doista postojanje ove crkve i da je prvotna građevina na mjestu Careve džamije crkva. Tlocrtni oblik objekta odvaja se od uobi­ čajenog rješenja džamija, Unutarnje dimenzije danas iznose 19,00 x 10,65 m, gdje je omjer stranica gotovo 1:2. Tlocrt je tipičan za trobrodne crkve bazilikalnog tipa. Zid čini nepravilno i pritesano kamenje. Snažni vanjski zidovi debljine 110 cm pokazuju namjenu nošenja kamene konstrukcije, što odudara od tadašnjeg relativno laganoga četverostrešnog drvenog krovišta Careve džamije. Džamija s običnim krovištem ne rabi tako snažne zidove. Na adaptaciju crkve u džamiju pokazuje podnožje minareta. Nije uopće povezano nekim rješenjem s objektom, što je kod džamija, nego pokazuje da je naknadno prikrpljeno već po­stojećem objektu. Pri renoviranju unutrašnjosti džamije 1920-ih nađene su u zidu škulje, uzidani ormarići. Do 1953. zazidani su i prežbukani. U kamenoj ogradi džamijskog groblja u neposrednoj okolini džamije otkriveni su arhitektonski fragmenti koji uopće ne pripadaju orijentalno-islamskoj građevnoj umjet­nosti: rozeta - stilizirani lotosov cvijet, frizevi u više pojasa sa i bez antičkih karakteristika, motiviima vijugave loze s lišćem i grozdovima te unikatni ornament dvostrukih hrastovih listova, sve rađeno visokom klesarskom tehnikom. Ukazivali su na monumentalnu i ras­košnu građevinu, kojoj su pripadali. Svi ti elementi jasno ukazuju da je stara crkva bila također reprezentativna građevina. U podnožju je kvalitetna žbuka, danas potpuno petrificirana. Škulje u unutraš­njosti zdanja tipične su za romaničku građevinu. Najviše ih je gradila romanika. Škulje nisu drugo nego t. zv. kustodije. Gradilo ih se uz apsidu ili odmah do ulaza, za potrebe svećenika.[5]

IzvoriUredi

  1. Husref Redžić, Studije o islamskoj arhitektonskoj baštini, Biblioteka Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1983., str. 47.
  2. Opširan popis Hercegovačkog sandžaka iz 1477., Istanbul, Osmanli Bašbakanlik Aršivi (OBB), TD no. 5. prijevod deftera uradio: A. Aličić, Poimenični popis sandžaka vilajeta Hercegovina, Sarajevo, 1985., s. 174. 13/ navedeni defter, f. 69b.
  3. 3,0 3,1 Župa Uznesenja BDM, Nevesinje Toni Šarac: Priprava za gradnju i rušenje katoličke crkve u Foči (pristupljeno 11. studenoga 2016.)
  4. Alija Bejtić, Povijest i umjetnost Foče na Drni, u: Naše starine III., Godišnjak Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH, Sarajevo 1956., str. 49.-52.
  5. 5,0 5,1 Academia.edu Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini. CRKVENO GRADITELJSTVO SREDNJEGA VIJEKA I TURSKOG PERIODA U FOČI I OKOLINI (pristupljeno 24. studenoga 2016.)
  6. 6,0 6,1 Slobodna Dalmacija Danijel Ivanković: Od katoličkih crkava do carevih džamija, nedjelja, 15. travnja 2007. (pristupljeno 24. studenoga 2016.)
  7. (srpski) Večernje novosti R. Milović: Foča: Careva džamija na spornim temeljima, 25. svibnja 2013. (pristupljeno 24. studenoga 2016.)