Wikipedija

Crkva sv. Marije u Foči

Crkva sv. Marije (sv. Gospe) je bila rimokatolička crkva u Foči.

Crkva sv. Marije
Lokacija Foča, BiH
Koordinate 43°30′26″N 18°46′33″E / 43.50720°N 18.77596°E / 43.50720; 18.77596
Godine izgradnje najkasnije 12. st.
Srušen 16. stoljeće
Religija rimokatoličanstvo
Patron sv. Marija
Arhitektonski stil romanika
Materijal kamen

Nalazila se na lijevoj obali Čehotine. Bila je građena u romaničkom stilu. Gradnju joj datira najkasnije u 12. stoljeću.[1] Srušena je tijekom osmanske vlasti u Bosni, u 16. stoljeću.[2] Od zgrade su ostali dio kamenoga friza s bogatom dekoracijom, kamena rozeta i tri zanimljiva kamena ornamenta[3] kapitela i dr.[4] Nova, secesijska crkva, nasljednica ove crkve, sagrađena je na suprotnoj strani rijeke i bila je posvećena Božanskom Srcu.[3] Na drugoj strani Čehotine bila je od srednjeg vijeka crkva u Kaurskom Polju. O objema crkvama postojala je samo narodna predaja, a nalazi su poslije potvrdili postojanje obiju. Neki su pisci išli daleko u tezama, da je to bila patarenska bogomolja, ali su se oslanjali samo na narodnu predaju bez ikakva navedenog konkretnog podatka u prilog toj tezi.[5]

Kad su Osmanlije zauzele Foču, ova je katolička crkva pretvorena u Carevu džamiju.[6] Povjesničar Alija Bejtić zabilježio je da je napisao na temeljima ove crkve sultan Bajazit Drugi podigao džamiju 1501. godine.[7] Pri pretvaranju crkve u džamiju unutrašnjost joj je bila poprilično izmijenjena. Vanjski su zidovi ostali netaknuti. Prije preuređenja imala je karakterističan tlocrt trobrodne crkve baziličnog tipa, što je bila velika rijetkost u tadašnjem vremenu, kada je graditeljstvu pridavano kudikamo veće značenje nego danas.[6]

Arheološka snimanja 1953. utvrdila su doista postojanje ove crkve i da je prvotna građevina na mjestu Careve džamije crkva. Tlocrtni oblik objekta odvaja se od uobi čajenog rješenja džamija, Unutarnje dimenzije danas iznose 19,00 x 10,65 m, gdje je omjer stranica gotovo 1:2. Tlocrt je tipičan za trobrodne crkve bazilikalnog tipa. Zid čini nepravilno i pritesano kamenje. Snažni vanjski zidovi debljine 110 cm pokazuju namjenu nošenja kamene konstrukcije, što odudara od tadašnjeg relativno laganoga četverostrešnog drvenog krovišta Careve džamije. Džamija s običnim krovištem ne rabi tako snažne zidove. Na adaptaciju crkve u džamiju pokazuje podnožje minareta. Nije uopće povezano nekim rješenjem s objektom, što je kod džamija, nego pokazuje da je naknadno prikrpljeno već postojećem objektu. Pri renoviranju unutrašnjosti džamije 1920-ih nađene su u zidu škulje, uzidani ormarići. Do 1953. zazidani su i prežbukani. U kamenoj ogradi džamijskog groblja u neposrednoj okolini džamije otkriveni su arhitektonski fragmenti koji uopće ne pripadaju orijentalno-islamskoj građevnoj umjetnosti: rozeta - stilizirani lotosov cvijet, frizevi u više pojasa s i bez antičkih karakteristika, motiviima vijugave loze s lišćem i grozdovima te unikatni ornament dvostrukih hrastovih listova, sve rađeno visokom klesarskom tehnikom. Ukazivali su na monumentalnu i raskošnu građevinu, kojoj su pripadali. Svi ti elementi jasno ukazuju da je stara crkva bila također reprezentativna građevina. U podnožju je kvalitetna žbuka, danas potpuno petrificirana. Škulje u unutrašnjosti zdanja tipične su za romaničku građevinu. Najviše ih je gradila romanika. Škulje nisu drugo nego tzv. kustodije. Gradilo ih se uz apsidu ili odmah do ulaza, za potrebe svećenika.[5]

Izvori uredi

  1. ↑ Husref Redžić, Studije o islamskoj arhitektonskoj baštini, Biblioteka Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1983., str. 47.
  2. ↑ Opširan popis Hercegovačkog sandžaka iz 1477., Istanbul, Osmanli Bašbakanlik Aršivi (OBB), TD no. 5. prijevod deftera uradio: A. Aličić, Poimenični popis sandžaka vilajeta Hercegovina, Sarajevo, 1985., s. 174. 13/ navedeni defter, f. 69b.
  3. ↑ a b Župa Uznesenja BDM, Nevesinje Toni Šarac: Priprava za gradnju i rušenje katoličke crkve u Foči (pristupljeno 11. studenoga 2016.)
  4. ↑ Alija Bejtić, Povijest i umjetnost Foče na Drni, u: Naše starine III., Godišnjak Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH, Sarajevo 1956., str. 49.-52.
  5. ↑ a b Academia.edu Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini. CRKVENO GRADITELJSTVO SREDNJEGA VIJEKA I TURSKOG PERIODA U FOČI I OKOLINI (pristupljeno 24. studenoga 2016.)
  6. ↑ a b Slobodna Dalmacija Danijel Ivanković: Od katoličkih crkava do carevih džamija, nedjelja, 15. travnja 2007. (pristupljeno 24. studenoga 2016.)
  7. ↑ (srpski) Večernje novosti R. Milović: Foča: Careva džamija na spornim temeljima, 25. svibnja 2013. (pristupljeno 24. studenoga 2016.)
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Crkva_sv._Marije_u_Foči&oldid=6492316"