U matematici, posebice osnovnoj aritmetici, dijeljenje(÷) je aritmetička operacija.

Točnije, ako je c puta b jednako a:

gdje b nije nula, tada je a podjeljeno s b jednako c:

Primjerice,

jer je

.

U izrazu gore, a se naziva djeljenikom, b djeliteljem, a c količnikom.

Učenje dijeljenja inače vodi prema konceptu razlomaka. Za razliku od zbrajanja, oduzimanja i množenja skup svih cijelih brojeva nije zatvoren u dijeljenju. Dijeljenjem dva cijela broja, može doći do ostatka u rezultatu. Da bi se završilo dijeljenje ostatka skup brojeva se proširuje da budu uključeni razlomci ili racionalni brojevi, kako se češće zovu.

Zapis

uredi

Dijeljenje se često prikazuje stavljanjem djeljenika iznad djelitelja te između njih dolazi razlomačka crta. Djeljenik i djelitelj se tada nazivaju brojnikom i nazivnikom. Npr. a podjeljeno s b se piše:

 

Dijeljenje se može prikazati i s kosom crtom između djeljenika i djelitelja:

 

Najčešći način prikazivanja dijeljenja u Hrvatskoj je korištenje dvotočja između djeljenika i djelitelja:

 

Dijeljenje cijelih brojeva

uredi

Dijeljenje cijelih brojeva nije zatvoreno. Razlika brojeva neće biti cijeli broj ako djeljenik nije višekratnik djelitelja; na primjer 26 se ne može podijeliti s 10 i dati cijeli broj kao količnik. U tom slučaju postoji četiri pristupa:

  1. Recimo da se 26 ne može podijeliti s 10; dijeljenje postaje djelomična funkcija.
  2. Zapisivanje količnika kao decimalni razlomak ili mješoviti broj, dakle   ili   Ovo je najčešći pristup u matematici.
  3. Zapisati rješenje kao razliku i ostatak, dakle  
  4. Zapisati razliku kao cijeli broj (približni broj), dakle  

Pravila dijeljenja mogu pomoći pri brzom određivanju da li se jedan cijeli broj može podijeliti u drugi cijeli broj.