Dražan Jerković
Dražan Jerković (Šibenik, 6. kolovoza 1936. – Zagreb, 9. prosinca 2008.), hrvatski nogometaš, reprezentativac, trener, športski direktor i izbornik. Podrijetlom je s otoka Hvara, iz Bogomolja. Otac mu je iz Bogomolja poslom otišao u Šibenik i poslije u Zagreb.[1]
| Dražan Jerković | ||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| ||||||||||||||||||
| Osobni podatci | ||||||||||||||||||
| Nadimak | Draža | |||||||||||||||||
| Rođenje | 6. kolovoza 1936. Šibenik, Hrvatska | |||||||||||||||||
| Smrt | 9. prosinca 2008. Zagreb, Hrvatska | |||||||||||||||||
| Pozicija | napadač | |||||||||||||||||
| Igračka karijera* | ||||||||||||||||||
| Godina | Klub | Nast. (gol.) | ||||||||||||||||
| 1954. - 1965. | NK Dinamo Zagreb | 142 (96) | ||||||||||||||||
| Reprezentativna karijera** | ||||||||||||||||||
| 1965. |  Hrvatska .svg){kind=small} Jugoslavija Jugoslavija (B)
|
1 (0) 21 (11) 3 (0) | ||||||||||||||||
| Trenerska karijera | ||||||||||||||||||
| 1966. - 1972. 1971. 1972. - 1974. 1974. - 1975. 1975. - 1976. 1976. - 1982. 1990. - 1992. |
NK Dinamo Zagreb Jugoslavija INCO Klagenfurt SV Villach NK Dinamo Vinkovci NK Zagreb Hrvatska
| |||||||||||||||||
| Osvojene medalje | ||||||||||||||||||
| ||||||||||||||||||
| Portal o životopisima | ||||||||||||||||||
| Portal o športu | ||||||||||||||||||
Igrač uredi
Bio je klasičan napadač, «plavi 9». Od najmlađih dana bio je član zagrebačkog Dinama, s kojim je osvojio prvenstvo države (1958.) i dva puta Kup maršala Tita (1960. i 1965.). Pred kraju igračke karijere otišao je belgijskom klubu FC Gantoise. Međutim, na treningu se ozlijedio pa je prekinuo već potpisani ugovor i vratio se u Zagreb.
Na 315 utakmica polučio je čak 322 zgoditaka, u prosjeku više od jednog gola po utakmici, što ga čini najučinkovitijim strijelcem Dinama svih vremena.
Reprezentativac uredi
Za hrvatsku nogometnu reprezentaciju nastupio je jedno poluvrijeme. Bilo je to 12. rujna 1956., u Zagrebu protiv Indonezije (pobjeda 5:2), kada ga je u drugom poluvremenu zamijenio Ivan Medle. Bila je to jedina međunarodna utakmica koju je hrvatska reprezentacija odigrala u vrijeme dok je bila sastavni dio Jugoslavije.
U reprezentaciji Jugoslavije kao igrač Dinama odigrao je 21 utakmicu i postigao 11 pogodaka. Na Europskom prvenstvu 1960. u Francuskoj, s jugoslavenskim sastavom pripalo mu je srebreno odličje. U polufinalu tog prvenstva postigao je dva pogotka, kada je Jugoslavija izbacila Francusku (5:4), a u finalu su izgubili od SSSR-a 2:1 nakon produžetaka. Putovao je i na Svjetsko prvenstvo 1958., ali nije nastupio.
Najbolji strijelac SP uredi
Na Svjetskom prvenstvu 1962. u Čileu, pod jugoslavenskom zastavom bio je četvrti, a s 4 zgoditka dijelio je prvo mjesto na ljestvici najboljih strijelaca s još petoricom igrača (Čileancem Leonelom Sánchezom, Brazilcima Garrinchom i Vaváom, Mađarom Flóriánom Albertom, te Valentinom Ivanovim iz Sovjetskog Saveza).
Trener uredi
Nakon igračke nastavio je s trenerskom karijerom. Bio je tehnički direktor i trener klubova NK Dinamo Zagreb, austrijskih INCO Klagenfurt i Villach, NK Dinamo Vinkovci, te NK Zagreb.
Sportski direktor uredi
Sportski direktor bio je od 1983. do 1989. u vinkovačkom Dinamu, a od 1989. do 2000. u NK Zagrebu.
Izbornik uredi
Jugoslavija uredi
Bio je izbornik u bivšoj državi jedanput i to za Mediteranske igre 1971. u turskom Izmiru, kada je osvojeno prvo mjesto i zlatno odličje. Bio je u stručnom stožeru Jugoslavije za Svjetsko prvenstvo 1982. u Španjolskoj.
Hrvatska uredi
Od 1. rujna 1990. do 24. lipnja 1992. prvi je izbornik u slobodnoj Republici Hrvatskoj. Imao je priliku i čast povesti hrvatske izabranike na europsku i svjetsku scenu pod vlastitom zastavom i himnom, poslije punih 46 godina (ako izuzmemo utakmicu 1956. protiv Indonezije za vrijeme FNRJ). Vodio je hrvatsku reprezentaciju prvi put 17. listopada 1990. godine u Zagrebu, u prvoj povijesnoj prijateljskoj utakmici hrvatske nogometne reprezentacije od uspostave neovisnosti protiv reprezentacije SAD-a, u kojoj je Hrvatska pobijedila 2:1., zatim protiv Rumunjske u Rijeci (2:0), te u Murskoj Soboti u gostujućoj pobjedi protiv Slovenije od 1:0.
Bolest i smrt uredi
Dugo godina je bolovao od šećerne bolesti, zbog koje mu je 2. prosinca, 2008. u KBC Zagreb u Zagrebu amputirana lijeva noga. Nakon operacije je rekao "Ionako mi lijeva ne treba, s njom nikad nisam zabijao". Umro je u bolnici 7 dana poslije, 9. prosinca, 2008.
Izvori uredi
- ↑ Razgovor sa Špirom Milevčićem. Razgovor vodio Slaven Alfirević. Naprid bili, travanj 2014., str. 63
A Dražan Jerković je s Hvara...
Kako s Hvara, a uvijek je pisalo da se rodio, mislim, baš u Šibeniku?
Otac mu je iz Bogomolje, stari Jerković i kako je bio feratjer, sa službom je došao u Šibenik, kasnije i u Zagreb.
Vanjske poveznice uredi
- Dražan Jerković, jedan od najboljih hrvatskih nogometaša svih vremena
- Profil na službenim stranicama jugoslavenske reprezentacije