Galaktika

Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Galaktika. Za druga značenja, pogledajte Galaktika (razdvojba).
Disambig.svg »Galaksija« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Galaksija (razdvojba).
NGC 4414, tipična spiralna galaksija u zviježđu Berenikina kosa, ima promjer od oko 17 000 parseka i približno je od nas udaljena 20 milijuna parseka. (Fotografija: Svemirski teleskop Hubble, NASA/ESA.)
Spiralna galaksija NGC 5194.

Galaktike ili galaksije su masivni sustavi sastavljeni od zvijezda, plina i prašine (međuzvjezdana tvar), te tamne tvari koje na okupu održava gravitacija. Riječ ima grčki korijen galaxias [γαλαξίας], u značenju "mliječni," čime se mislilo na galaksiju Mliječni put. Tipične galaksije u rasponu su od patuljastih, s ne više od desetak milijuna (107) zvijezda, pa do divovskih u kojima ima do bilijun (1012) zvijezda, koje se sve kreću u putanjama oko središta mase. galaksije također mogu sadržavati mnogostruke zvjezdane sustave, zvjezdane skupove i raznovrsne međuzvjezdane oblake. Sunce je jedna od zvijezda u galaksiji zvanoj Mliječni put; u Sunčevu sustavu nalazi se Zemlja i ostali objekti koji se kreću u putanjama oko Sunca.

Povijesno su galaksije dijeljene prema njihovu prividnom izgledu (što se često naziva vizualnom morfologijom). Čest oblik je eliptična galaksija, s vitkim eliptičnim profilom. Spiralne galaksije su gomile u obliku diskova sa zakrivljenim, prahovitim krakovima. galaksije nepravilnih i neobičnih oblika poznate su pod nazivom neobičnih galaksija i tipično proizlaze iz raskida izazvanih gravitacijskim privlačenjima susjednih galaksija. Takva međudjelovanja bliskih galaksija, koja na kraju mogu prerastati u stapanja galaksija, mogu potaknuti epizode znatno pojačanog stvaranja zvijezda i proizvesti ono što se naziva starburst galaksijom. Male galaksije koje ne posjeduju povezanu strukturu također se nazivaju nepravilnim galaksijama

U vidljivu svemiru vjerojatno ima više od 100 milijarda (1011) galaksija. Promjeri većine galaksija kreću se između 1000 i 100.000 parseka i obično ih međusobno razdvajaju milijuni parseka (ili megaparseci). Međugalaktički prostor (prostor između galaksija) ispunjen je razrijeđenim plinom čija je gustoća manja od jednog atoma po kvadratnom metru. Velika većina galaksija organizirana je u hijerarhijskim društvima koja se nazivaju skupovima, koji se opet, dalje, mogu združivati u superskupove. Te veće strukture općenito se raspoređuju u plohe i niti koje se prostiru nepreglednim svemirskim prazninama.

Iako još uvijek nedovoljno shvaćena, tamna tvar, čini se, sudjeluje s 90% u masi većine galaksija. Promatranja ukazuju na to da bi u središtima većine, ako ne i svih galaksija mogle postojati supermasivne crne jame. Pretpostavlja se da bi one mogle biti osnovnim uzrokom aktivnih galaktičkih jezgara pronađenih u središtima nekih galaksija. Čini se da galaksija Mliječni put u svojoj jezgri udomljuje najmanje jedan takav objekt.

Vrste galaksijaUredi

PovezniceUredi

Vanjske povezniceUredi


  Nedovršeni članak Galaktika koji govori o astronomiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.