Galanta
Ovo je glavno značenje pojma Galanta. Za druga značenja pogledajte Okrug Galanta.Galanta (njem. Gallandau, mađ. Galánta) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju upravno središte Okruga Galanta.
| Galanta | |
|---|---|
.jpg) Renesansna zgrada u Galanti | |
| Država |  Slovačka |
| Pokrajina |  Trnavska |
| Prvo spominjanje | 1237[1] |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Peter Kolek |
| Površina [2] | |
| • Ukupna | 33,91 km2 |
| Visina | 119[1] m |
| Koordinate | 48°11′N 17°43′E / 48.183°N 17.717°E |
| Stanovništvo (2023-12-31) [3] | |
| • Grad | 15.339 (451,41 stan./km2)[4] |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 924 01[1] |
| Pozivni broj | +421 31[1] |
| Registarska oznaka | GA |
| Stranica | www.galanta.sk |
 | |
  Galanta | |
Zemljopis
urediGalanta leži u podunavskoj nizini (Podunajská nížina), u toplom južnom dijelu Slovačke, udaljena je od glavnog grada Slovačke Bratislave 50 km istočno. Galanta je okružena poljoprivrednim zemljištem na kojem se uzgaja kukuruz, pšenica i druge kulture.
Povijest
urediPodručje oko Galante ima gotovo stalna naselja još od neolitika. Od druge polovice 10. stoljeća do 1918. godine, bila je u sklopu Kraljevine Ugarske. Prvi pisani zapis o Galanti je iz 1237., a spominje se u kraljevskom dokumentu Bele IV. Kroz godine, naselje je mijenjalo svoje gospodare. Počev od 1421. kada je obitelj Esterházy počela vladati gradom, i vladala je njime 6. stoljeća. Godine 1613. ili 1614. u gradu je dozvoljena slobodna trgovina. Nakon raspada Austro-Ugarske, grad je postao dio nove države Čehoslovačke. Kao rezultat Prve bečke arbitraže, grad je vraćen Mađarskoj od 1938. do 1945. godine.
Stanovništvo
uredi| Godina | 1. siječnja 1993.[6] | 1999. | 2006. | 2013. | 2019. | 2020. |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Broj stanovnika | 16.938 | 16.643 | 15.813 | 15.063 | 14.990 | 15.060 |
Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.
Po popisu stanovništva iz 2001. godine grad je imao 16.365 stanovnika.[7]
Nacionalnost:
Prema vjeroispovijesti najviše je rimokatolika 67,05 %, ateista 20,07 % i luterana 6,34 %.[7]
Poznate osobe
urediGradovi prijatelji
uredi
Izvor
uredi- ↑ a b c d Základná charakteristika. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 17. travnja 2015. Pristupljeno 18. ožujka 2023.
- ↑ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Hustota obyvateľstva - obce. www.statistics.sk. Pristupljeno 28. ožujka 2024. Postavke: om7014rr_obc: 33,91S_SK, om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter). Vrijednosti za 2023-06-31/2023-07-01.
- ↑ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne). www.statistics.sk. Pristupljeno 28. ožujka 2024. Postavke: om7101rr_obc: AREAS_SK.
- ↑ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Hustota obyvateľstva - obce. www.statistics.sk. Pristupljeno 28. ožujka 2024. Postavke: om7014rr_obc: AREAS_SK. Vrijednosti za 2023-06-31/2023-07-01.
- ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na začiatku obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
- ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na konci obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
- ↑ a b Municipal Statistics. Statistical Office of the Slovak republic. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. studenoga 2007. Pristupljeno 15. prosinca 2007.
- ↑ KUBANOVIĆ, Zlatko: Historický náhľad do dejín slovenských saleziánov (Od dona Bosca do roku 1924). Bratislava : Don Bosco, 2019. ISBN 978-80-8074-436-6. str. 284–285.
Vanjske poveznice
urediOstali projekti
uredi | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Galanta |