Giurgiu (županija)
Giurgiu (IPA: [ʤjur.ʤju]) županija nalazi se u južnoj Rumunjskoj u povjesnoj pokrajini Munteniji. Glavni grad županije Giurgiu je istoimeni grad Giurgiu .
 | |
| Država | Rumunjska |
| Razvojno područje | jug |
| Povijesna regija | Muntenia |
| Županijsko središte | Giurgiu (grad) |
| Površina | 3.526 km² |
| Stanovništvo | 297.859(2002) |
| Gustoća stanovništva | 84 stan/km² |
| Registarska oznaka | GR |
| ISO 3166-2:RO | RO-GR
|
| Pozivni broj | (+40) x46 1 |
| Službena stranica | Županijsko vijeće Prefektura |
| Karta | |
 | |
| 1 Kod prijašnjeg državnog operatera, x=2 Kod alternativnih telefonskih operatera, x=3 | |
Demografija
urediPo popisu stanovništva iz 2002. godine na prostoru županije Giurgiu živjelo je 297.859 stanovnika, dok je prosječna gustoća naseljenosti 84 stan/km².
| Godina | Ukupno stanovnika[2] |
|---|---|
| 1948. | 313.793 |
| 1956. | 325.045 |
| 1966. | 326.120 |
| 1977. | 327.494 |
| 1992. | 313.352 |
| 2002. | 297.859 |
Zemljopis
urediŽupanija Giurgiu ima ukupnu površinu od 3,526 km².
Županija se nalazi u dolini rijeke Dunav u kojeg se uljevaju mnoge male rijeke. Dunav je i prirodna granica između Rumunjske i Bugarske. Na sjeveru županije nalaze se rijeke Argeş i Dâmboviţa .
Susjedne županije
uredi- Călăraşi (županija) na istoku.
- Teleorman (županija) na zapadu.
- Ilfov (županija) i Dâmboviţa (županija) na sjeveru.
- Ruse Provincija u Bugarskoj na jugu.
Gospodarstvo
urediŽupanija ima dva velika razvojna područja: jedan u blizini grada Giurgiu - Slobodna zona Giurgiu, a jedan na sjeveru županiji zbog blizine glavnog grada Rumunjske Bukurešta.
Glavne gospodarske grane u županiji županiji su:
- proizvodnja hrane i pića.
- tekstilna industrija,
- kemijska industrija,
- drvna industrija,
- strojarstvo.
Poljoprivreda je glavna gospodarska grana u županiji, čak 59% obradivih površina se navodnjava.
Administrativna podjela
urediŽupanija Giurgiu podjeljena je na jednu municipiju, dva grada i 50 općina.
Municipiji
uredi- Giurgiu - glavni grad; stanovnika: 73,260
Gradovi
urediOpćine
urediIzvori
uredi- ↑ Nacionalni Institut za Statistiku, "Populaţia după etnie" Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. kolovoza 2009. (Wayback Machine)
- ↑ Nacionalni Institut za Statistiku, "Populaţia la recensămintele din anii 1948, 1956, 1966, 1977, 1992 şi 2002" Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. rujna 2006. (Wayback Machine)