Gunja

Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Gunja. Za druga značenja pogledajte Gunja (razdvojba).

Gunja je naseljeno mjesto i istoimena općina koja je administrativni dio Vukovarsko-srijemske županije. Smještena je u zapadnom Srijemu na lijevoj obali Save, uz sami rub na granici s Bosnom i po popisu stanovnika iz 2011. imala je 3732 stanovnika, 1603 domaćinstava na površini 31,01 km2.

Gunja
Gunja (grb).gif
Gunja na karti Hrvatska
Gunja
Gunja
Gunja na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Vukovarsko-srijemska
Načelnik općine Anto Gutić (nezavisni)
Površina 31,1 km2
Stanovništvo (2011.) 3.732[1]
Broj stanovnika
Gunja, Vukovarsko-srijemska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Ukupno
[uredi]
5033 3732 2600
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Poštanski broj 32260 Gunja

ZemljopisUredi

Prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima općina Gunja pripada županjskoj Posavini.

Nalazi se s lijeve strane rijeke Save, a mostom je povezana s gradom Brčko u BiH. Najveće je od svih sela Cvelferije.

StanovništvoUredi

Gunja ukupno ima 3732 stanovnika. U Gunji najviše živi Hrvata i čine 60.13% stanovništva. Postoji velika zastupljenost bošnjačkog pučanstva koje čini 29.69% stanovništva Gunje. Većina pučanstva su katolici, dok postoji i znatna muslimanska manjina, koja je među najstarijim islamskim zajednicama u Hrvatskoj. Muslimani čine dio stanovništva Gunje.

narodni sastav vjerski sastav
narodnost 2001.[2] 2011.[3] vjeroispovijest 2001.[4] 2011.[5]
broj postotak broj postotak broj postotak broj postotak
Hrvati 3236 64.30% 2244 60.13% Rimokatolici 3199 63.56% 2196 58.84%
Bošnjaci 693 13.77% 1108 29.69% Muslimani 1488 29.56% 1295 34.70%
Srbi 188 3.74% 124 3.32% Pravoslavci 0 0% 162 4.34%
ostali 916 18.19% 256 6.86% ostali 346 6.88% 79 2.12%
ukupno
5033 100% 3732 100% ukupno 5033 100% 3732 100%

Muslimani u GunjiUredi

 
Unutrašnjost džamije u Gunji.

Ne zna se točno tko i kada se od muslimana prvi doselio u Gunju. Osim kao poljoprivrednici, muslimani su radili i na ciglani, kao šumski radnici ili kao kirijaši u spačvanskim šumama.

Prema spomenici Župnog ureda, u Gunji se 1921. godine pod opaskom “stanje duša” spominje i jedan musliman, a 1933. godine i prvi tzv. mješoviti brak. Masovniji dolazak muslimana u Gunju i okolna mjesta Slavonije je za vrijeme Drugog svjetskog rata, kad je veći dio današnje RH i cijela današnja BiH bili dijelom NDH, kada su mnogi muslimani iz istočne Bosne bježeći od ratnih strahota našli utočište kao izbjeglice u Gunji i drugim mjestima Slavonije. Seobe su bile od 1942. do poratne 1946. godine.

Džamija u Gunji je prva i najstarija džamija u Hrvatskoj. Sagrađena je i službeno otvorena 28. rujna 1969. godine. Sagrađena je na zemljištu koje su u tu svrhu darovali bračni par iz Gunje - Ismet i Izeta Čandić. Prvi imam u džamiji bio je Hasan ef. Suljkanović, a od 1981. godine imam je Idriz ef. Bešić.

H. Mustafa Korajac je obavio hadž 1971. godine i smatra se prvim hadžijom ovog dijela Hrvatske. Ukupno 14 osoba iz Gunje je obavilo petu temeljnu islamsku obvezu Hadž i steklo zvanje hadžija.

Džamija je do 1999. godine bila pokrivena klasičnim krovom na četiri vode, a tada je uz pomoć Generalne islamske lige "Rabite", općine Gunja i mještana, renovirana i pokrivena kupolom. Arhitektonsko rješenje uradio je arhitekt Faruk Muzurović iz Zagreba.

Osim džamije, u Gunji od 1960. godine postoji i odvojeno muslimansko groblje - mezarje, u kojem je za vrijeme velikosrpske agresije po Bosni i Hercegovini pokopano više stotina izbjeglica, pa se ono osim muslimansko može nazvati i "izbjegličko".

U Gunji je u neposrednoj blizini džamije 1995. godine započela izgradnja islamskog centra.

Osim što ima najstariju džamiju u Hrvatskoj, Gunja je prvo mjesto, u kojem je na prostoru bivše Jugoslavije uveden i islamski vjeronauk u osnovnu školu – tjedan dana poslije katoličkog. Islamski vjeronauk u školskoj 2007./08. godini pohađalo je 202 učenika.

Općina Gunja: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
771
810
850
1128
1267
1415
1414
1703
1995
2455
3830
4873
5090
5176
5033
3732
2600
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Županja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Gunja: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
771
810
850
1128
1267
1415
1414
1703
1995
2455
3830
4873
5090
5176
5033
3732
2600
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


PovijestUredi

 
Kasnobarokna gunjanska crkva sv. Jakova apostola iz 1848.

Područje uz Savu je uvijek bilo plodno, privlačno ali i opasno za život. U predjelu šume Mašanj, gdje se nalazila Ciglana Gunja prilikom iskapanja gline otkriveno je naselje srednjeg i kasnog brončanog doba nastalo 1300 godina prije Krista, možda i ranije. Riječ je o Vatinskoj kulturi.

Franjevci u području današnje šume Mašanj grade od 1300. do 1325. godine dvor i tvrđavu močvarnog tipa Alšan, a samostan 1373. do 1376. godine po nalogu Biskupa iz Pečuha Valentina posvećen Sv. Franji uz dopuštenje Pape Grgura XI. Gunja se po prvi put spominje 1378. u spisima „De conformitate vitae Beati Francisci ad vitam Domini Jesu“ od Fr. Bartholomaeus Pisanus pod imenom Alšan. U to vrijeme na području Gunje se nalazio franjevački samostan bosanske vikarije koji je pripadao mačvanskoj kustodiji. Prema službenim spisima plemića Alšanski Gunja se pod tim nazivom spominje 1428. godine. U Šumanovcima su franjevci izgradili drvenu crkvu Svete Marije Velike koju su 1526. zapalili Turci. Odlaskom Osmanlija, fratri i starosjedioci u Šumanovcima grade drvenu crkvu posvećenu Mariji koja je 1729. blagoslovljena na čast svetog Uznesenja Blažene Marije Djevice. Sadašnja crkva je izgrađena 1822.

Godine 1805. Gunja se spominje kao selo s 53 kuće i katoličkom crkvom koja pripada matičnoj račinovačkoj crkvi.[6]

Uz rijeku Savu, bila je granica s Osmanskim Carstvom, a uz granicu je bilo sagrađeno na stotine čardaka, koje su čuvali Graničari, “u svom ruvu i o svom kruvu”.

Još i danas u narodu živi pjesma iz tih vremena:

Odavno smo graničari stari
čuvali smo granicu na Savi
čuvali je sa stari’ čardaka,
branili je ‘rabro od Turaka.
i djedovi naši krv su lili
da čuvamo naš zavičaj mili...

U središtu Gunje 1848. izgrađena je crkva Svetoga Jakova apostola a od 1982. kraj stare počela se graditi i nova, veća zgrada, zbog potrebe za većim prostorom. Prvi svećenik, Gunjanac, bio je Tomo Bogutovac, a zaređen je u Đakovu. Gunja je postala župa prije više od 100 godina.

 
Poplava u Gunji u svibnju 2014. godine

Ukinućem Granice / Vojne Krajine 1873. godine, Slavonija, time i Gunja pripojeni su 1881. godine Banskoj Hrvatskoj, Županjskom kotaru u sastavu Srijemske županije. Pet godina kasnije, 1886. kroz Gunju je prošla pruga koja ju je povezala s Vinkovcima koji su bili najveće željezničko čvorište.

U Gunji se 1953. uvodi obvezatna sedmogodišnja osnovna škola, a nedugo zatim, 1958. godine osmogodišnja Osnovna škola Antun i Stjepan Radić.

Poplava 2014. godineUredi

Nakon što je rijeka Sava 17. svibnja probila nasipe kod Rajevog Sela i Račinovaca, savske vode su poplavile Gunju. Cijelo stanovništvo Gunje je evakuriano a načinjena je i velika materijalna šteta.

GospodarstvoUredi

Općina Gunja ima ukupno 3106 ha od kojih poljoprivredno zemljište zauzima 1883 ha (60,6%) a neplodno zemljište 539 ha (17,4%) u ukupnim površinama. U strukturi gospodarstva Općine zastupljene su različite djelatnosti. Značajno mjesto zauzima proizvodnja namještaja s oko 120 zaposlenih i manja poljoprivredna gospodarstva. Ipak najbrojnije su uslužne djelatnosti, najvećim dijelom u obliku ugostiteljskog, trgovačkog, knjigovodstvenog i dr. obrta.

Poznate osobeUredi

ObrazovanjeUredi

  • OŠ Antun i Stjepan Radić
  • D.O.I. Zvjezdice

KulturaUredi

Od 2008. godine svake se godine održava se zavjetno hodočašće vatrogasaca u Šumanovce. Raspored na hodočašću: okupljanje hodočasnika, postrojavanje vatrogasaca, ispovijed, mimohod sudionika prema crkvi na otvorenome, misno slavlje, procesija do kapele u šumi i molitva za vatrogasce te na kraju zajednički ručak.[7][8]

Uz to, neke od kulturnih ustanova koje se nalaze u Gunji su:

  • KUD Graničari
  • Bošnjački KUD Behar
  • MMC SKIG (Multimedijalni centar Studio kreativnih ideja Gunja)

ŠportUredi

Od športskih klubova djeluje NK Jadran osnovan 1928. godine. Nakon nekoliko sezona odigranih u Međužupanijskoj ligi Osijek - Vinkovci, u sezoni 2018./2019. ispadaju iz lige te 2019./2020. nastupaju u 1. ŽNL VSŽ (5. rang natjecanja u Hrvatskoj). Trenutno u klubu nastupaju i tri igrača iz Brazila. 16.09.2011. godine igrali su 1/16 kupa Hrvatske protiv splitskog Hajduka, poraženi su s 1:5. Od 1883. godine postoji i lovačko društvo "Ris". Tu je i ribička udruga SRD "Šaran". U Gunji aktivno djeluje i stolnoteniski klub.

Vanjske povezniceUredi

IzvorUredi

  1. Popis stanovništva 2011.
  2. Stanovništvo prema narodnosti, po gradovima/općinama, popis 2011. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.
  3. Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.
  4. Stanovništvo prema vjeri, po gradovima/općinama, popis 2001. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.
  5. Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, popis 2011. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 10. lipnja 2014.
  6. Topographisches Post-Lexikon aller Ortschaften der k. k. Erbländer. 4,2, Des vierten Theils, welcher Ungern, sammt den einverleibten Provinzen und Siebenbürgen in sich enthält, Crusius, Christian, Wien : Schuender, 1805, München, Bayerische Staatsbibliothek -- Hbks/B 81-10
  7. IKA. IKA. Pristupljeno 25. rujna 2021.
  8. 8. vatrogasno zavjetno hodočašće u Marijino svetište u Šumanovcima. IKA. Pristupljeno 25. rujna 2021.


  Nedovršeni članak Gunja koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Naselja Cvelferije

Vrbanja | Soljani | Strošinci | Gunja | Drenovci | Račinovci | Rajevo Selo | Posavski Podgajci | Đurići


Vukovarsko-srijemska županija