Guvernerova palača u Rijeci

Guvernerova palača je bivša rezidencija guvernera, namjesnika Ugarske krune sv. Stjepana u Rijeci.

Guvernerova palača
Guvernerova palača
Guvernerova palača
Lokacija Rijeka , Hrvatska
Arhitekt Alajos Hauszmann
Godina završetka 1897
Arhitektonski stil Historicizam , neorenesansa

PovijestUredi

Guverneri Rijeke ranije su stolovali u staroj guvernerovoj palači izgrađenoj u 19. stoljeću, koja se nalazila na današnjem Jadranskom trgu. Kratko vrijeme tu je funkciju imala i zgrada pošte na Korzu. Riječki su guverneri tradicionalno potjecali iz Mađarske, a naročito nakon sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe u 1869. godine, kada je aneksom, tzv. "Riječkom krpicom", uspostavljena mađarska uprava. Ona je trajala sve do 1918. godine.

Guverner, grof Ljudevit Batthyány, povjerio je 1892.-1893. godine projektiranje nove palače vodećem budimpeštanskom arhitektu i pedagogu Alajosu Hauszmannu. Radove, koji su trajali do 1897. godine, nadzirao je Ferenc Jablonszky, suradnik Hauszmannova atelijera. Rabeći jedinstvenu lokaciju, autor je za stil odabrao visoku renesansu zbog plemenite jednostavnosti , te tako ostvario najkvalitetniju upravnu građevinu toga doba u Rijeci. Postavljena na uzvisini, s pročeljem obloženim svijetlim kamenom, okrenuta prema luci, Guvernerova palača ističe se u slici grada. U njenoj su unutrašnjosti na prvom katu prostrani atrij i reprezentativni saloni (Crveni i Zeleni salon), budoar te Mramorna dvorana, sve s izvornim pokućstvom, izvedenim po ukusu "kraja stoljeća". Zanimljivo je da su za unutrašnju opremu angažirani mahom domaći obrtnici.

Ta je palača sve do 3. svibnja 1945. godine bila svjedokom sudbonosnih događanja u povijesti Rijeke. Godine 1955. postaje vlasništvom Pomorskog i povijesnog muzeja, koji u njoj ima svoje sjedište i danas.

GalerijaUredi

 
Atrij palače
 
Detalj dvorišta

Povezani članciUredi

IzvorUredi

LiteraturaUredi

  • Marica Balabanić Fačini: Svjedočanstva jednog zdanja: prigodom 100. obljetnice izgradnje palače Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, Rijeka, 1996. (ISBN 953-96915-1-6)
  • Daina Glavočić: "Poslovne palače", u: Arhitektura historicizma u Rijeci: 1845. - 1900. Arhitektura i urbanizam = Architecture of Historicism in Rijeka: 1845. - 1900. Architecture and town planning, Moderna galerija Rijeka i Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka, 2002. (ISBN 953-6501-17-1)
  • Radmila Matejčić: Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas, Rijeka, 2007. (ISBN 978-953-219-348-0)

Vanjske povezniceUredi

 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Znamenite riječke građevine

Koordinate: 45°19′47″N 14°26′33″E / 45.3296650481343°N 14.4424080848694°E / 45.3296650481343; 14.4424080848694