Harkiv

Harkiv[1][2] (ukr. Харків), poznat i kao Harkov[3][4] (rus. Харьков), je drugi po veličini grad u Ukrajini. Harkiv je bio prvi glavni grad sovjetske Ukrajine, a danas je administrativno središte Harkivske oblasti, kao i administrativno središte Harkivskog rajona u sklopu oblasti. Grad je smješten na sjeveroistoku zemlje i prema popisu iz 2006. godine u njemu živi 1.461.300 stanovnika.

Harkiv
Харків
Harkivski Trg slobode (Площа Свободи)
Harkivski Trg slobode (Площа Свободи)
Zastava Harkiva
Zastava
Grb Harkiva
Grb
Koordinate: 49°55′N 36°19′E / 49.917°N 36.317°E / 49.917; 36.317
Država Flag of Ukraine.svg Ukrajina
Oblast Flag of Kharkiv Oblast.svg Harkivska oblast
Osnivanje 1654.
Vlast
 - Gradonačelnik Mihajlo Dobkin
Površina
 - Ukupna 306 km2
Visina 152 m
Stanovništvo (procjena 2007.)
 - Grad 1.461.300
 - Gustoća 4.500 stanovnika/km2
Vremenska zona Istočnoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Istočnoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj 61001—61499
Pozivni broj +380-57(2)
Gradovi prijatelji Bangalore, Bologna, Brno, Cincinnati, Donjeck, Lille, Moskva, Nižnji Novgorod, Nürnberg, Poznań, Rize, Sankt Peterburg, Tianjin, Varna
Službena stranica http://www.city.kharkov.ua/
Zemljovid
Položaj Harkiva u Ukrajini

Položaj Harkiva u Ukrajini

Harkiv je jedan od glavnih kulturnih, znanstvenih, prosvjetnih, prometnih i industrijskih središta u Ukrajini. U gradu se nalazi stotine industrijskih poduzeća, a među njima su i svjetski poznata poput Morozov Design Bureau i Malyshev Tank Factory, svjetski predvodnici u izgradnji vojne opreme i vojnih vozila još od 1930. godine. Također su prisutna poduzeća Hartron za zrakoplovnu i nuklearnu elektroniku, te poduzeće Turboatom koje se bavi prizvodnjom snažnih mehaničkih mašina.

U gradu postoji brzi metro prijevoz dužine 35 kilometara sa 28 postaja. Grad je prepoznatljiv i prema Trgu slobode (ukr. Площа Свободи) koji je trenutačno prvi po veličini trg u cijeloj Europi[5] i sedmi po veličini u svijetu (trg je oko 700 metara dug a širina mu je stotinjak metara). U gradu se tijekom cijele godine održavaju razne kulturne i zabavne aktivnosti, a među poznatijim festivalima su: fikcijski Zvijezdani most,[6] glazbeni Harkivski jazz festival,[7] filmski Harkivska Sirena,[8] i međunarodni glazbeni festival Harkivski ansambli.[9]

Zemljopis i klimaUredi

Harkiv je smješten u sjeveroistočnom dijelu Ukrajine na zemljopisnoj poziciji 49°55′0″N 36°19′0″E / 49.91667°N 36.31667°E / 49.91667; 36.31667. U povjesnom smislu Harkiv se nalazi u regiji poznatoj kao Slobidska Ukrajina (Slobidščina), gdje je duži period predstavljao glavno središte cijele regije. Grad se nalazi na scjecištu rijeka Harkiv, Lopan i Udi, koje utječu u sjeverni tok rijeke Donec.

Klima grada Harkiva je umjereno kontinentalna, zime su uglavnom vjetrovite i snjegovite, ljeta su dovoljno topla i za mnoge vrlo ugodna. Sezonske prosječne temperature zimi nisu previše hladne, ali ni ljeta nisu previše topla: temperature se uglavnom kreću između -6.9 °C u siječnju i 20.3 °C u mjesecu srpnju. Prosječna količina padalina na godinu iznosi 513 mm, ponajviše u lipnju i srpnju.

Povijest gradaUredi

 
Razglednica grada Harkiva (1916.)

Prostor na kojemu leži današnji grad Harkiv bio je naseljen u 2. tisućljeću prije Krista, a tragovi vrlo razvijene kulture datiraju u Brončano doba. Na tim su prostorima živjeli Skiti i Sarmati te se ujedno razvijala Černjahivska kultura. Grad Harkiv je osnovan sredinom 17. stoljeća, a prvo gradsko sveučilište je osnovano 1805. godine u sklopu Ruskog imperija.

Harkiv je u 19. st. bio centar ukrajinske kulture. 1812. su u Harkivu pokrenute prve ukrajinske novine. Grad je bio centar prosvjetnih djelatnosti. Tijekom stoljeća grad se modernizira (asfaltiraju se ceste, uvodi se željeznica, plin i struja).

Boljševici su početkom 20. stoljeća Harkiv proglasili glavnim gradom Sovjetske Ukrajine, kontrirajući političarima Ukrajinske Narodne Republike koja je imala političko središte u Kijevu. Tijekom 1930-ih su u grad stigli brojni doseljenici iz ukrajinskih sela u kojima je vladala glad.

U Sovjetskom Savezu grad je postao vrlo razvijenim vojnim i političkim središtem, a prije same okupacije grada u Drugom svjetskom ratu, iz grada su evakuirani tenkovi i vojna vozila koja su kasnije imala presudnu ulogu u oslobađanju teritorija Sovjetskog Saveza. Grad Harkiv je proizveo i poznati ukrajinski tenk T-34, koji se nastavio proizvoditi nakon završteka Drugog svjetskog rata. Nakon Moskve i Lenjingrada, Harkiv je predstavljao najveće znanstveno i industrijsko središte bivšeg Sovjetskog Saveza.

Nakon osamostaljenja Ukrajine, Harkiv postaje centar istočnog dijela zemlje s većinom proruskim stanovništvom. Tijekom Narančaste revolucije 2004-2005. je bio glavni centar dijela Ukrajine koja je podržavala Viktora Janukoviča, protivnika vođe revolucije Viktora Juščenka. Stanovnici Harkiva žele jače veze Ukrajine s Rusijom, nasuprot sljedbenicima Juščenka koji žele veze sa Zapadom.

Promet gradaUredi

Grad Harkiv predstavlja jedan od prometno najrazvijenijih gradova Ukrajine. Također je povezan zračnom linijom sa većim brojem svjetskih gradova. U samom gradu moguće je koristiti nekoliko oblika prijevoza, a možda najbrži oblik je metro prijevoz, koji funkcionira još od 1975. godine, uključujući tri različite linije sa 28 stanica. Harkivski busevi dnevno prevezu oko 12 milijuna putnika, a također se koriste i trolejbusi, tramvaji i maršerutke (mini busevi).

Prva željeznička stanica u Harkivu je otvorena 1869. godine u sklopu željezničke linije Kursk-Harkiv-Azov, sa sjevera Rusije prema Azovskom moru na jugu Ukrajine. Harkivska željeznička postaja je rekonstruirana i proširena 1901., ali je tijekom Drugog svjetskog rata uništena. Novi željeznički kolodvor je sagrađen 1952. godine. Gradom u sklopu Harkivske zračne luke također prometuje oko 200 letova dnevno, a letovi prema Kijevu i Moskvi su svakodnevni. Također postoje česti regularni letovi prema Beču i Istanbulu.

GospodarstvoUredi

Nakon raspada SSSR-a gospodarstvo grada naglo slabi. Industrija se počinje oporavljati nakon 2000., te do danas gospodarska snaga grada brzo raste. Grad je centar velikih industrijskih poduzeća (Turboatom, Mališev, Hartron).

ZnamenitostiUredi

U Harkivu se nalazi najviša pravoslavna crkva na svijetu, Katedrala navještenja visoka 80 m. Značajna je i Katedrala uznesenja Marijina. Trg slobode je treći trg po veličini u Europi. Značajan je park i spomenik Tarasa Ševčenka. Poznata je zgrada Deržprom građena u modernom stilu konstruktivizma.

Galerija slika grada HarkivaUredi

Gradovi prijateljiUredi

Vanjske povezniceUredi

IzvoriUredi

  1. Gea, udžbenik zemljopisa za sedmi razred osnovne škole,Školska knjiga, Zagreb, 2007, ISBN 978-953-0-11385-5, stranica 177
  2. Školski atlas, Alpha, Zagreb, 2007, ISBN 978-953-168-254-1 stranica 125
  3. Enciklopedija: Harkov
  4. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24419 Hrvatska enciklopedija (LZMK), pristupljeno: 22. listopada 2013.
  5. Trg slobode (Площадь Свободы)
  6. Zvjezdani most
  7. Harkivski jazz festival
  8. Siren Film Festival. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. ožujka 2012. Pristupljeno 12. travnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  9. Harkivski ansambli
  10. a b c d e f g h i j k l m n o p q Міста-побратими – Харківська міська рада. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. listopada 2013. Pristupljeno 24. studenoga 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  11. Чорногорське місто Цетіньє стало партнером Харкова
  12. Cincinnati USA Sister City Coalition
  13. Харків і Газіантеп - міста-побратими
  14. Poznań - Miasta partnerskie