Heraldika

Heraldika (grboslovlje) su likovna disciplina i pomoćna povijesna znanost koje proučavaju postojeće te stvaraju nove grbove.

Heraldika
Heraldika
Prikaz grbova u Grbovniku Hyghalmen iz 15. stoljeća.
Znanstvena grana Pomoćne povijesne znanosti
Znanstveno polje Povijest
Znanstveno područje Humanističke znanosti
Klasifikacija znanosti u Hrvatskoj

PovijestUredi

Grboslovlje nastaje iz potrebe raspoznavanja pojedinaca i skupina na samom bojnom polju. U srednjem vijeku kad su vitezovi nosili oklope i kacige, vrlo teško su se međusobno raspoznavali. Zbog toga su počeli nositi znamenja (grbove) vladara kojima su bili potčinjeni. Naročito tijekom križarskih ratova upotreba grbovlja proširila se Europom. Ubrzo je broj različitih grbova toliko narastao da kraljevi nisu više mogli pamtiti koji je koji. Umjesto njih grbove su pratili heraldičari. Oni su za vrijeme bitaka stajali pored kraljeva i pojašnjavali im koji vojnici pripadaju kojem velikašu i na čijoj strani se bore. U tom razdoblju javljaju se i prva heraldička pravila.

Osnovna heraldička pravilaUredi

 
Primjeri štitova u klasičnoj heraldici: 1. Starofrancuski, 2. Suvremeni francuski, 3. Ovalan, 4. Romb, 5. Kvadrat, 6. Talijanski, 7. Švicarski, 8. Engleski, 9. Njemački, 10. Poljski, 11. Španjolski ili Portugalski

U heraldici postoje stroga pravila, koja se moraju poštovati ako se nešto želi nazvati grbom. Heraldičkih pravila ima mnogo, ali se mogu izdvojiti osnovnih osam pravila.

Prvo pravilo Grb mora biti jedinstven i originalan. To znači da se grbovi moraju razlikovati međusobno makar u detaljima. To je osnovno pravilo. Heraldika je u osnovi oblik prepoznavanja.

Drugo pravilo Nitko ne smije imati više od jednog grba, bilo da se radi o osobi, o gradu, o instituciji ili državi.

Treće pravilo Samo ono što zadovoljava i što se uklapa u heraldička pravila je heraldički ispravno. To znači da heraldiku i heraldičare ne zanima umjetnički dojam nekog grba, već ispravnost i primjenjivost pravila, tek na kraju se razmatra pitanje estetike

Četvrto pravilo U heraldici postoje desna i lijeva heraldička strana i to sa gledišta onoga koji nosi štit. To znači u stvari da je ono što je promatraču lijevo - to je u heraldici desno, inače desna heraldička strana je nešto pozitivno, to je tzv. muška strana, i ako su elementi na grbu pozicionirani ili su okrenuti ka desnoj heraldičkoj strani onda je to nešto pozitivno.

Peto pravilo Postoje pet osnovnih boja, dva metala i tri pomoćne boje, što se sve naziva tinkturama. Osnovne boje su: crvena, plava, zelena, crna i purpurna; pomoćne boje su: tamno-crvena, smeđa i boja krvi. Metali su: zlato i srebro, a prikazuju se na grbovima kao žuta i bijela boja. U heraldici je dozvoljeno da se neki element prikaže i u svojoj boji i to se onda naziva prirodnom bojom i oblikom prikaza. Iz ovoga proizlazi pravilo da se boje ne smiju mješati i prikazivati jedna preko druge na grbu, kao ni metali, već se može postići kombinacija metala i boja; a sve to radi smanjivanja konfuzije prilikom isticanja grba i povećavanja jasnoće prikaza, npr. crna figura na zelenom štitu bi bila teško razaznatljiva.

Šesto pravilo Koso postavljeni grbovi asociraju na veliku starost podrijetla nosioca grba, najvjerojatnije prije XIII. stoljeća.

Sedmo pravilo Koso postavljeni elementi na grbu kao što su prečke, lente i grede, od lijeve na desnu heraldičku stranu, predstavljaju grbove izvanbračne djece

Osmo pravilo Pravilo sjedinjavanja grbova, u središnu poziciju grba ide grb pobjednika ili obitelji koja dominira, a u desnu heraldičku stranu idu grbovi ostalih prema dostojanstvu ka lijevoj heraldičkoj strani; u slučaju braka u kojem su oba supružnika nosioci grba, grb muža ide na desnu, a supruge na lijevu heraldičku stranu.

BibliografijaUredi

Važniji suvremeni hrvatski heraldički priručnici:

IzvoriUredi

Bilješke i literatura
  1. Bartol Zmajić, Heraldika, sfragistika, genealogija, Školska knjiga, Zagreb, 1971. (81 str.); II. prošireno izdanje: Heraldika, sfragistika, genealogija, veksikologija. Rječnik heraldičkog nazivlja, Golden marketing, Zagreb, 1996. (177 str.), ISBN 9536168200
  2. Miloš Ćirić, Heraldika 1, Grb: ilustrovani osnovni pojmovi, Fond za izdavačku delatnost Univerziteta umetnosti, Beograd, 1983. (144 str.); II. izdanje 1988.; Sadržaj: Predgovor, Uvod u heraldiku (Počeci heraldike, Vojni turniri, Heroldi, Termin: grb, Preheraldički preiod), Osnovna heraldička pravila (Grb, Heraldička pravila), Štit i figure u grbu (Blazoniranje, Štit, Osnovni oblici štitova, Osnovna podela štita na polja, Heraldičke figure, Neheraldičke figure, Grifon, Konstrukcije štita, Komponovanje grba, Grb, znak, bedž, pečat), Kacige u grbu (Plaštevi na kacigama, Kablasta kaciga, Turnirska kaciga, Kaciga sa pregačama, Kacige sa vizirom, Kreste na kacigama, Heraldičke kacige), Rang i dostojanstvo u grbu (Krune, Venac sa krestom, Šeširi i kape, Napoleonska heraldika, Crkvena heraldika, Augmentacija), Čuvari štita u grbu, Lenta i deviza u grbu (Lenta, Deviza, Bedževi, Heraldika posle Francuske revolucije (1789), Vrpce, pantljike i trake), Grbovna draperija, Gradski grbovi, Univerzitetski grbovi i pečati, Redovi i dekoracije u grbu (Ordeni i ogrlice, Redovi u grbu), Grbovi poznatih ljudi, Esnafski i industrijski znaci (Znaci štampara i izdavača, Znaci proizvođača papira, Lični znaci, Znaci francuskih zlatara, Znaci oružara, Znaci livaca, Grb i tipografija, Industrijska identifikacija, Savremene stilizacije), Izvori
  3. Davor Zovko, Obiteljski grb : pravo na grb, nošenje grba, usvajanje grba, Laurana, Zagreb, 2009. (150 str.), ISBN 9789537354077; autor u knjizi na temelju primjera iz hrvatske i zapadnoeuropske heraldičke prakse objašnjava problematiku vezanu uz pitanja plemićkih i građanskih grbova, grbovnog prava, nasljeđivanja i nošenja grbova i heraldičke tradicije u Hrvatskoj. Sadrži dodatak s podrobnom analizom grba Republike Hrvatske i grbova jedinica lokalne samouprave

PovezniceUredi

Vanjske povezniceUredi

Mrežna mjesta