Islandski jezik
Islandski jezik íslenska | |
| Države govorenja: |
Island, Danska, dijelovi Kanade (Manitoba) |
| Regije govorenja: |
Uglavnom Sjeverna Europa |
| Broj govornika: | 320 000 |
| Rang: | - |
| Razredba: | indoeuropski germanski |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1: | is |
| ISO 639-2: | ice (B) / isl (T) |
| ISO 639-3: | ICE |
| Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima | Popis jezika | |
Islandski jezik (íslenska; ISO 639-3: isl) je jedan od pet jezika zapadnoskandinavske podskupine sjevernogermanskih jezika kojim govori oko 320 000 ljudi[1] (Islanđani) s otoka Islanda i manje skupine islandskih iseljenika. Nastao je izoliranim razvojem iz jezika Norvežana koji su naseljivali Island od kraja 9. stoljeća. Ima 4 padeža, 2 broja i 3 roda. Koristi latinično pismo, uz dijakritičke znakove i nekoliko dodatnih grafema, npr. Ðð i Þþ (preuzeti iz runa, prethodno korišteni i u anglosaskome jeziku).
Islandski je usko povezan s ferojskim jezikom, ali nije obostrano razumljiv, dok su pisani oblici dvaju jezika vrlo slični.[2] Nije uzajamno razumljiv sa skandinavskim kontinentalnim jezicima (danski, norveški i švedski) i udaljeniji je od njemačkih jezika koji se najviše koriste engleskim i njemačkim jezikom.
Osim 300 000 islandskih govornika na Islandu, islandksi govori 8 000 ljudi u Danskoj,[3] 5000 ljudi u Sjedinjenim Državama,[4] i više od 1 400 ljudi u Kanadi,[5] posebno u regiji poznatoj kao Novi Island u Manitobi koji su naselili Islanđani početkom 1880-ih.
Osnovni redoslijed riječi na islandskom je subjekt – glagol – objekt. No, kako su riječi snažno prepletene, redoslijed riječi prilično je fleksibilan, a u poeziji se može pojaviti svaka kombinacija; SGO, SOG, GSO, GOS, OSG i OVG svi su dopušteni u metričke svrhe.
Državni institut Árni Magnússon za islandske studije služi kao središte za očuvanje srednjovjekovnih islandskih rukopisa i proučavanje jezika i njegove literature. Islandsko vijeće za jezike, koje čine predstavnici sveučilišta, umjetnosti, novinari, nastavnici i Ministarstvo kulture, znanosti i obrazovanja, savjetuje vlasti o jezičnoj politici. Od 1995. godine, 16. studenoga svake godine, rođendan pjesnika 19. stoljeća Jónasa Hallgrímssona obilježava se kao Dan islandskog jezika.[6][7]
Kompletna islandska abecedaUredi
| Velika slova | |||||||||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| A | Á | B | D | Ð | E | É | F | G | H | I | Í | J | K | L | M | N | O | Ó | P | R | S | T | U | Ú | V | X | Y | Ý | Þ | Æ | Ö |
| Mala slova | |||||||||||||||||||||||||||||||
| a | á | b | d | ð | e | é | f | g | h | i | í | j | k | l | m | n | o | ó | p | r | s | t | u | ú | v | x | y | ý | þ | æ | ö |
IzvoriUredi
- ↑ Ethnologue (16th)
- ↑ Language and Nationalism in Europe. OUP Oxford. 2000
- ↑ Statbank Danish statistics
- ↑ Icelandic. MLA Language Map Data Center. Modern Language Association. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. prosinca 2010. Pristupljeno 17. travnja 2010. Based on 2000 US census data.
- ↑ Canadian census 2011. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. listopada 2017. Pristupljeno 31. svibnja 2020. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Menntamálaráðuneyti. Pristupljeno 27. travnja 2007.
- ↑ Icelandic: At Once Ancient And Modern (PDF). Icelandic Ministry of Education, Science and Culture. 2001. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 15. lipnja 2007. Pristupljeno 27. travnja 2007.