Arpa ili Istočni Arpačaj (armenski: Արփա, azerski: Arpaçay, ruski: Арпа, Arpa, Восточный Арпачай, Vostočnjij Arpačaj) je rijeka u Armeniji i Azerbajdžanu. Duga je 128 kilometara. Površina porječja iznosi 2630 km2.

Arpa
rijeka
Rijeka Arpa kraj sela Areni, Armenija
Arpa na zemljovidu porječja Kure
Položaj
Države
Fizikalne osobine
Duljina128 km
Površina porječja2630 km2
Tok rijeke
IzvorVardeni, Armenija
 • Koord.39°56′44″N 45°40′3″E / 39.94556°N 45.66750°E / 39.94556; 45.66750
UšćeAras, Azerbajdžan
 • Koord.39°28′7″N 44°56′49″E / 39.46861°N 44.94694°E / 39.46861; 44.94694
Ulijeva se uAras
Arpa na zemljovidu Armenije
izvor
izvor
ušće
ušće
Arpa na zemljovidu Armenije
Zemljovid
Arpa te njeno porječje prikazano rozom bojom unutar Armenije.

Izvire na planini Vardeni, sjevernom dijelu Zangezurske planine, na sjeveroistoku Vajots Dzora na nadmorskoj visini od oko 3.000 metara. U gornjem dijelu toka Arpa je tipična planinska rijeka prepuna brzaka čiju dolinu čine uske i duboke klisure. Dolina je nešto šira u srednjem dijelu toka, dok se u donjem dijelu toka širi u prostranu Araratsku ravnicu. Nivalno-pluvijalnog je režima. Arpa je lijeva pritoka rijeke Aras.

Njene vode se uglavnom iskorištavaju za navodnjavanje, tako da nisu rijetke situacije da tijekom sušnih ljetnjih mjeseci gotovo u poptunosti presuši na ušću. Na rijeci je na teritoriji Armenije izgrađeno umjetno Kečutsko jezero.[1]

Između Arpe i jezera Sevan izgrađen je 48 km dug tunel kojim se vode ove rijeke distributiraju k jezeru kako bi se spriječila ekološka katastrofa zbog naglog opadanja razine vode u jezeru Sevan.

U gornjem dijelu toka, na obalama ove rijeke se nalazi banjski centar Džermuk. Riblji fond u rijeci je veoma bogat (posebno pastrvkom) zbog čega je veoma popularan sportski ribolov.

Galerija

uredi

Izvori

uredi
  1. Арпа, Velika sovjetska enciklopedija, pristupljeno 23. rujna 2019.

Vanjske poveznice

uredi
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Arpa