Arpa
Arpa ili Istočni Arpačaj (armenski: Արփա, azerski: Arpaçay, ruski: Арпа, Arpa, Восточный Арпачай, Vostočnjij Arpačaj) je rijeka u Armeniji i Azerbajdžanu. Duga je 128 kilometara. Površina porječja iznosi 2630 km2.
Arpa | |
---|---|
rijeka | |
Arpa na zemljovidu porječja Kure | |
Položaj | |
Države | |
Fizikalne osobine | |
Duljina | 128 km |
Površina porječja | 2630 km2 |
Tok rijeke | |
Izvor | Vardeni, Armenija |
• Koord. | 39°56′44″N 45°40′3″E / 39.94556°N 45.66750°E |
Ušće | Aras, Azerbajdžan |
• Koord. | 39°28′7″N 44°56′49″E / 39.46861°N 44.94694°E |
Ulijeva se u | Aras |
Izvire na planini Vardeni, sjevernom dijelu Zangezurske planine, na sjeveroistoku Vajots Dzora na nadmorskoj visini od oko 3.000 metara. U gornjem dijelu toka Arpa je tipična planinska rijeka prepuna brzaka čiju dolinu čine uske i duboke klisure. Dolina je nešto šira u srednjem dijelu toka, dok se u donjem dijelu toka širi u prostranu Araratsku ravnicu. Nivalno-pluvijalnog je režima. Arpa je lijeva pritoka rijeke Aras.
Njene vode se uglavnom iskorištavaju za navodnjavanje, tako da nisu rijetke situacije da tijekom sušnih ljetnjih mjeseci gotovo u poptunosti presuši na ušću. Na rijeci je na teritoriji Armenije izgrađeno umjetno Kečutsko jezero.[1]
Između Arpe i jezera Sevan izgrađen je 48 km dug tunel kojim se vode ove rijeke distributiraju k jezeru kako bi se spriječila ekološka katastrofa zbog naglog opadanja razine vode u jezeru Sevan.
U gornjem dijelu toka, na obalama ove rijeke se nalazi banjski centar Džermuk. Riblji fond u rijeci je veoma bogat (posebno pastrvkom) zbog čega je veoma popularan sportski ribolov.
Galerija
uredi-
Arpa na teritoriju Armenije.
-
Arpa na teritoriju Armenije.
-
Arpa kraj grada Jehegnadžor, Armenija.
Izvori
uredi- ↑ Арпа, Velika sovjetska enciklopedija, pristupljeno 23. rujna 2019.
Vanjske poveznice
urediZajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Arpa |