Otvori glavni izbornik

Jalta (ukr./rus.: Ялта, grč.: Γιάλτα) je grad i crnomorsko ljetovalište na južnoj obali poluotoka Krima u Rusiji. Grad je smješten na mjestu stare grčke kolonije koju su osnovali grčki moreplovci. Grad je smješten u unutrašnjosti jednog od mnogobrojnih krimskih uvala, okružen šumovitim planinama. U gradu prevladava mediteranska klima tako da je grad okružen mnoštvom vinograda i obližnjih voćnjaka.

Jalta
Я́лта
Pogled na Jaltu
Pogled na Jaltu
Grb Jalte
Grb
Koordinate: 44°30′N 34°10′E / 44.5°N 34.167°E / 44.5; 34.167Koordinate: 44°30′N 34°10′E / 44.5°N 34.167°E / 44.5; 34.167
Država Flag of Ukraine.svg Ukrajina
Republika Flag of Crimea.svg Krim
Vlast
 - Gradonačelnik Sergij (Serhij) Brajko
Površina
 - Ukupna 283 km
Visina 40
Stanovništvo (2001)
 - Grad 80.500
 - Gustoća 285
Vremenska zona EET (UTC+2)
 - Ljeto (DST) EEST (UTC+3)
Poštanski broj 98600 — 98639
Pozivni broj +380-654
Gradovi prijatelji
Službena stranica www.yalta.com.ua
Zemljovid
Položaj Velike Jalte na poluotoku Krimu

Položaj Velike Jalte na poluotoku Krimu

Terminom Velika Jalta imenovao se dio južne krimske obale koji se protezao od mjesta Forosa na zapadu do Gurzufa na istoku, uključujući i grad Jaltu i niz naseljenih mjesta.

Klima gradaUredi

U Jalti prevladava suptropska i mediteranska klima; srednja siječanjska temperatura kreće se oko 4 °C. Ovdje vrlo rijetko pada snijeg i nikad se ne zadržava. Srednja srpanjska temperatura kreće se oko 24°C. Godišnje ima oko 2.250 sunčanih sati i stalno puše lagani povjetarac, što je slično uslovima u francuskoj Nici.

Sažeta povijestUredi

Mjesto na kojemu se danas nalazi grad Jalta, već je u 12. stoljeću kao pomorska luka imalo važnu stratešku ulogu za kijevske i bizantske vlasti. Godine 1475. to je mjesto dospijelo pod vlast Osmanskog carstva u sklopu Krimskog kanata i lokalnog tatrskog stanovništva. Godine 1783. Ruski imperij je zauzeo taj teritorij i od tada ga intenzivno naseljavaju Rusi, Ukrajinci i Bjelorusi, a omanje lokalno grčko stanovništvo je preseljeno u ukrajinski grad Mariupol.

Početkom 19. stoljeća u gradu su živjeli mnogi ukrajinski i ruski aristokrati i poznati umjetnici, poput Antona Čehova, Lava Tolstoja i Petra Čajkovskog. Od 4. do 11. veljače 1945. u Livadijskom dvorcu u Jalti održana je Konferencija u Jalti, gdje su velike sile (Sovjetski Savez, Velika Britanija i SAD) odlučivale o uređenju svjetskog poretka nakon Drugog svjetskog rata.

Danas grad Jalta predstavlja jedno od najljepših turističkih odredišta u Ukrajini i često je turistička destinacija stanovnika iz cijeloga svijeta.

StanovništvoUredi

Po službenom popisu stanovništva iz 2001. godine, grad je imao 80.500 stanovnika. Prema etničkoj pripadnosti u gradu živi najviše Rusa - 68,3 %, Ukrajinaca - 25,7%, Krimskih Tatara - 0,1 %, Bijelorusa - 2,1%, i ostalih etničkih grupa.

PrometUredi

Od Simferopolja do Jalte vozi najduža trolejbusna linija na svijetu - Krimski trolejbus.

Gradovi prijateljiUredi

Vanjske povezniceUredi

Ostali projektiUredi

 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Jalta