Juraj Karlo Wisner-Morgenstern
Juraj Karlo Wisner-Morgenstern ili Juraj Karlo Wisner von Morgenstern[1] (njem. Georg Karl Wisner von Morgenstern; Arad, 1783. – Zagreb, 14. svibnja 1855.), bio je hrvatski skladatelj, dirigent, glazbeni pedagog, zborovođa i violinist njemačko[2]-mađarskoga podrijetla.[3][4] Bio je vodeća ličnost zagrebačkoga glazbenog života svojega doba.[2] Jedan je od osnivača Hrvatskoga glazbenog zavoda.[2][3][5] Bio je učitelj Vatroslava Lisinskog, Franje Pokornog, Mije Hajka, Ivana Padoveca, Fortunata Pintarića, Josipa Juratovića i inih.[2] Surađivao je s članovima Ilirskoga pokreta i proučavao hrvatski glazbeni folklor.[3]
| Juraj Karlo Wisner-Morgenstern Georg Karl Wisner von Morgenstern (njem.) | |
|---|---|
Životopisni podatci
| |
| Rođenje | 1783., Arad, Rumunjska |
| Smrt | 14. svibnja 1855., Zagreb, Hrvatska |
Djelo
| |
| Razdoblje | romantizam, hrvatski narodni preporod |
| Poznatija djela | Aleksis (opera) Ljubav i zloba (instrumentacija) Magdalenina špilja kod Ogulina (scenska glazba) Andante con espressione Velika serenada Ilirsko kolo Još Hrvatska ni propala (zborska obrada) |
| Portal o glazbi | |
| Portal o životopisima | |
O njegovu školovanju nema podataka.[2] Pretpostavlja se da je prije dolaska u Zagreb bio tajnik i komorni glazbenik grofa Josipa IV. Erdődyja u Slovačkoj.[2]
Dolaskom u Zagreb od 1819. do 1827. bio je koralist zagrebačke katedrale.[2] Istovremeno, bio je violinist i dirigent kazališnoga orkestra, zborovođa i glazbeni učitelj.[2][5] Bio je među utemeljiteljima zagrebačkoga Muiskvereina (danas Hrvatskoga glazbenog zavoda) 1827., prvi dirigent njegova orkestra te učitelj i ravnatelj (upravitelj) Zavodske škole (1829. – 1851.)[2], za koju je izradio i statut.[3] Ravnao je prvim koncertom HGZ-a održanim 18. travnja 1827. u dvorani tadašnje Kraljevske akademije na Katarininu trgu u Zagrebu (današnja zgrada Gornjogradske gimnazije).[1]
Uz skladanje, svirao je glasovir, violinu, violončelo i orgulje.[2]
Kao učitelj i suradnik Lisinskog, orkestrirao je njegovu operu Ljubav i zloba i priredio za zbor budnicu Još Hrvatska ni propala.[2][5] U skladbe je unosio obilježja hrvatskoga glazbenog folklora.[2][5] Skladao je orkestralna djela (Velika serenada, Ilirsko kolo, kantate), komorne skladbe (pr. Andante con espressione za gudački kvintet) ↓b1, operu Aleksis (od koje je očuvana jedna arija)[2], zborska djela, solo-pjesme i više misa.[3][5] Skladao je scensku glazbu za Schweigertovu dramu Magdalenina špilja kod Ogulina (1835.).[2]
Bilješke uredi
↑b1 Kvintet je priredio etnomuzikolog Svanibor Pettan, a objavio Društvo skladatelja Hrvatske 1983.[6]
Izvori uredi
- ↑ a b Krajcar, Dražen: Prvi koncert najstarije glazbene institucije u Hrvatskoj – 1827. povijest.hr
- ↑ a b c d e f g h i j k l m n Wisner-Morgenstern, Juraj Karlo enciklopedija.hr. Hrvatska enciklopedija (mrežno izdanje). LZMK: Zagreb, 2021.
- ↑ a b c d e Wisner-Morgenstern, Juraj Karlo ol.lzmk.hr. Hrvatski obiteljski leksikon (mrežno izdanje). LZMK: Zagreb, 2023. (Preuzet iz tiskanog izdanja 2005.)
- ↑ Wisner-Morgenstern, Juraj Karlo hol2.lzmk.hr. Hrvatski opći leksikon II (mrežno izdanje). LZMK: Zagreb, 2023. (Preuzeto iz tiskanog izdanja 2012.)
- ↑ a b c d e Wisner-Morgenstern, Juraj Karlo proleksis.lzmk.hr. Proleksis enciklopedija (mrežno izdanje). LZMK: Zagreb. Ažurirano 19. studenoga 2013.
- ↑ Programska knjižica Glazbeni umjetnici u Zagrebu: Mihael Paar (klarinet) i Josipa Leko (orgulje) Srijeda, 4. svibnja 2023. u 20 sati. Crkva sv. Antuna Padovanskog, Sveti Duh 31. Autorica: Bojana Plećaš-Kalebota. Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika: Zagreb, 2023.
Vanjske poveznice uredi
- Wisner-Morgenstern, Juraj Karlo u Portalu znanja LZMK