Arad (Arad, Rumunjska)

Arad je glavni grad županije Arad u zapadnom djelu Rumunjske, u povijesnoj pokrajini Crişani, dio Transilvanije, na rijeci Morišu. Nalazi se blizu granice Rumunjske s Mađarskom i Srbijom. U prošlosti je grad bio pod vlašću Mađarske.

Arad
Arad
Arad Rathaus 3689.jpg
Zastava Arada
Zastava
Grb Arada
Grb
Koordinate: 46°10′N 21°19′E / 46.167°N 21.317°E / 46.167; 21.317Koordinate: 46°10′N 21°19′E / 46.167°N 21.317°E / 46.167; 21.317
Država: Flag of Romania.svg Rumunjska
Vlast
 - Gradonačelnik Gheorghe Falcă (Demokratska liberarna stranka)
Površina
 - Ukupna 46.18
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 172.827
Vremenska zona EET (UTC+2)
 - Ljeto (DST) EEST (UTC+3)
Poštanski broj 310xxx (stari: 2900)
Pozivni broj (+40) 02 57
Gradovi prijatelji Atlit, Fushun, Gyula, Vašarelj, Giv'atayim, Zrenjanin, Pečuh
Službena stranica [1]
Zemljovid
Položaj Arada u Rumunjskoj

Položaj Arada u Rumunjskoj

PovijestUredi

Arad se prvi put spominje u 11. st. Bio je dio Mađarskog kraljevstva. Nakon monglolske invazije 1241. se grade zidine. 1551. je potpao pod osmansku vlast. Karlovačkim mirom 1699. je ponovno vraćen Mađarima i dolazi pod vlast Habsburgovaca. U grad se doseljavaju Nijemci, Mađari i Srbi. Do 1783. se grade nove zidine.

U 19. st. se grad brzo gospodarski razvija, te 1834. dobiva status slobodnog kraljevskog grada. Grad je imao značajnu ulogu u Mađarskoj revoluciji 1848/1849. godine. Arad je bio jedan od posljednjih uporišta Lajosa Kossutha 1849., kad su ga zauzele austrijske i ruske snage. U Aradu je pogubljeno 13 vođa revolucije koje Mađari nazivaju 13 aradskih mučenika.

U 20. st. se grad brzo industrijalizira (1909. je sagrađena prva mađarska tvornica automobila Marta). 1913. je sagrađena prva elektrificirana željeznička pruga u istočnoj Europi koja povezuje Arad s obližnjim mjestom Podgorijom.

Nakon kraja 1. svj. rata 1918. se sastaje Rumunjsko centralno narodno vijeće koje traži pripojenje cijele Transilvanije s Aradom Rumunjskoj. To je postignuto Trianonskim sporazumom 1919. iako su prije rata 73% stanovništva činili Mađari, a 16% Rumunji. Nakon dolaska pod rumunjsku vlast se mnogi Mađari iseljavaju, a doseljavaju Rumunji. Arad je i dalje bio jedan od gospodarski najrazvijenijih gradova u Rumunjskoj i gospodarsko sjedište Transilvanije.

Arad je zahvaljujući položaju blizu mađarske granice bio značajan gospodarski centar i tokom komunističkog razdoblja nakon 2. svj. rata. Arad je nakon Temišvara bio drugi grad u Rumunjskoj koji je srušio komunističku vlast 1989. godine. Nakon pada komunizma se grad jače razvija nego ostatak Rumunjske. 1999. se otvara industrijska zona.

ZemljopisUredi

Grad je smješten na krajnjem zapadu Rumunjske u blizini tromeđe Rumunjske, Mađarske i Srbije. Nalazi se u Panonskoj nizini u blizini planine Zarand koja je dio planinskog lanca Karpata. Nalazi se na meandru rijeke Moriša.

Arad ima vrlo značajan prometni položaj (nalazi se na križanju puteva prema Temišvaru, Oradei i Segedin u Mađarskoj). Kroz Arad prolazi glavna prometna veza Rumunjske s Mađarskom i dalje prema zapadu. To je važno zbog mnogih stranih ulaganja koja pogoduju gospodarskom razvoju Arada.

ZnamenitostiUredi

Značajna je gradska tvrđava koja je sagrađena u obliku šesterokrake zvijezde, a s tri strane ju okružuje meandar rijeke Mureş. Zanimljiva je gradska vijećnica građena u neorenesansnom stilu krajem 19. st., kazalište u neoklasicističkom stilu, palača kulture građena mješavinom raznih stilova (neoklasicizam, gotika, renesansa) i brojne palače u secesijskom stilu.

Gradovi prijateljiUredi

Gradska vijećnica u Aradu

Vanjske povezniceUredi

Ostali projektiUredi

 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Arad (Arad, Rumunjska)