Wikipedija

Kliofest

godišnja manifestacija posvećena popularizaciji povijesne znanosti i srodnih struka

Festival povijesti - Kliofest godišnja je manifestacija posvećena popularizaciji povijesne znanosti i srodnih struka. Prvi Kliofest održan je u Zagrebu 2014. godine. Nazvan je prema antičkoj grčkoj muzi Klio, zaštitnici povijesti.

Kliofest
Osnovni podatci
Mjesto Zagreb
Država Hrvatska
Vrsta povijesna znanost
Osnutak 2014.
Održavanje godišnje
Stranica www.kliofest.org

O festivalu uredi

Glavni organizatori festivala su Kliofest - udruga za promicanje kulture povijesti, Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Hrvatski državni arhiv. Cilj festivala su popularizacija nakladničke djelatnosti na polju historiografije i srodnih znanosti i poticanje rasprave među povjesničarima o važnim pitanjima struke te općenito o mjestu i položaju povijesti i povjesničara u suvremenom hrvatskom društvu.

Za vrijema Kliofesta održavaju se okrugli stolovi, tribine, predstavljanja knjiga, predavanja, radionice koje priređuju povjesničari, arhivisti, muzealci i nakladnici, izložbe, filmski programi, te prodajni sajam povijesnih knjiga. Tijekom festivala obilježava se i Dan povijesti i dodjeljuju nagrade za doprinos historiografiji.

Sudionici festivala mnogi su hrvatski povjesničari, kao i gosti iz inozemstva. Glavnina programa Kliofesta održava se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a programi vezani za obilježavanja Dana povijesti odvijaju se i u drugim hrvatskim gradovima.

Teme uredi

  • Prvi Festival povijesti Kliofest: Zakoračite u svijet povijesti! (3. – 7. lipnja 2014.)[1]
  • Drugi Festival povijesti Kliofest: Dođite i kušajte povijest! (12. – 16.svibnja 2015.)[2]
  • Treći Festival povijesti Kliofest: S nama kroz povijest! (11. – 14. svibnja 2016.)[3]
  • Četvrti Festival povijesti Kliofest: Posjetite povijest! (9. – 13. svibnja 2017.)[4]
  • Peti Festival povijesti Kliofest: Čitajte povijest! (8. – 11. svibnja 2018.)[5]
  • Šesti Festival povijesti Kliofest: Pišem povijest! (14. – 17. svibnja 2019.)[6]
  • Sedmi festival povijesti Kliofest: Čitajte povijest! (12. – 15. svibnja 2020.)[7]
  • Osmi festival povijesti Kliofest: Čitajte povijest! (11. – 14. svibnja 2021.)[8]

Nagrade uredi

Od 2015. godine, za trajanja Kliofesta, na Dan povijesti, Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti i Društvo za hrvatsku povjesnicu dodjeljuju četiri strukovne nagrade za doprinos hrvatskoj historiografiji:

Nagrada Ivan Lučić uredi

Nagrada za životno djelo. Dodjeljuje se za poseban doprinos pružen razvoju povijesne znanosti tijekom dugogodišnjeg znanstvenog i nastavnog rada. Dosadašnji dobitnici su:

Nagrada Mirjana Gross uredi

Nagrada za najbolju knjigu iz povijesti objavljenu u prethodnoj godini. Dosadašnji dobitnici su:

Tomislav Popić, za knjigu Krojenje pravde : Zadarsko sudstvo u srednjem vijeku
  • 2016.: Lovro Kunčević, za knjigu Mit o Dubrovniku: diskursi o identitetu renesansnoga grada
  • 2017.: Davor Marijan, za knjigu Domovinski rat
  • 2018.: Robert Skenderović, za knjigu Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije
  • 2019.: Ivana Horbec, za knjigu Prema modernoj državi : Uprava i politika u Banskoj Hrvatskoj 18. stoljeća

Nagrada Vjekoslav Klaić uredi

Nagrada za popularizaciju povijesti. Dodjeljuje se za doprinos popularizaciji povijesne znanosti preko knjiga, u medijima, novinama, televiziji, radiju i/ili internetskim portalima, za važne prezentacije povijesnih tema u muzejima i slično. Dosadašnji dobitnici su:

Dario Špelić, za radijsku emisiju Povijest četvrtkom i televizijsku emisiju Treća povijest
  • 2016.: Dragutin Feletar, za pokretanje časopisa za popularizaciju geografije i povijesti Hrvatski zemljopis (1994.), te uređivanje i objavljivanje velikog broja znanstvenih i stručnih knjiga povijesnog karaktera
Ivan Žagar, za organizaciju predstavljanja povijesnih knjiga, okruglih stolova i tribina, te digitalizaciju historiografske periodike i literature
Vlatka Dugački i Krešimir Regan za knjigu Hrvatski povijesni atlas

Nagrada Ferdo Šišić uredi

Nagrada za najbolji diplomski rad obranjen u prethodnoj godini. Dosadašnji dobitnici su:

  • 2015.: Tomislav Habdija, za diplomski rad Poplave i glad u drugoj polovici 18. i početkom 19. stoljeća u Civilnoj Hrvatskoj i Vojnoj krajini[9]
  • 2016.: Nikola Cik, za diplomski rad Ekohistorija Đurđevca i Virja u drugoj polovici 18. stoljeća[10]
  • 2017.: Lidija Kelemen, za diplomski rad Iz privrednog života hrvatskih i ugarskih trgovišta na primjeru Krapine i Kotoribe prema zapisnicima trgovišta od 1724. do 1804. godine[11]
  • 2018.: Filip Hren, za diplomski rad Hrvatski staleži i Vojna krajina u Tridesetogodišnjem ratu[12]
Veronika Novoselac, za diplomski rad Značaj humorističkosatiričkog lista "Bič" u pravaškom novinstvu druge polovice 19. stoljeća[13]
  • 2019.: Lucija Bakšić, za diplomski rad Intelektualna revolucija u riječima i djelima Augusta Cesarca[14]
Marko Vodopija, za diplomski rad Skica gradskog društva: zadarski obrtnici u polovici 14. stoljeća[15]

Nagrada Jaroslav Šidak uredi

Nagrada inozemnom povjesničaru. Dodjeljuje se za autorsku knjigu ili značajan doprinos istraživanjima i predavanjima o hrvatskoj povijesti u inozemstvu. Dosadašnji dobitnici su:

Izvori uredi

Bilješke i literatura
  1. ↑ Programska knjižica Kliofesta 2014.
  2. ↑ Programska knjižica Kliofesta 2015 (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 29. srpnja 2018. Pristupljeno 29. srpnja 2018. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. ↑ Programska knjižica Kliofesta 2016 (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 13. svibnja 2021. Pristupljeno 13. svibnja 2021. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. ↑ Programska knjižica Kliofesta 2017.
  5. ↑ Programska knjižica Kliofesta 2018.
  6. ↑ Programska knjižica Kliofesta 2019.
  7. ↑ Program Kliofesta 2020.
  8. ↑ Program Kliofesta 2021. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. svibnja 2021. Pristupljeno 13. svibnja 2021. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  9. ↑ Rad je dostupan na: darhiv.ffzg.unizg.hr
  10. ↑ Rad je dostupan na: darhiv.ffzg.unizg.hr; neznatno dopunjen, rad je kasnije objavljen kao knjiga: Nikola Cik, Ekohistorija Đurđevca i Virja u drugoj polovini 18. stoljeća, Meridijani : Ogranak Matice hrvatske u Đurđevcu : Društvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju, Samobor : Đurđevac : Zagreb, 2016. (351 str.), ISBN 9789532392036 (Hrvoje Petrić, Nikola Cik, Ekohistorija Đurđevca i Virja u drugoj polovini 18. stoljeća, Meridijani, Društvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju, Ogranak Matice hrvatske u Đurđevcu, Samobor–Zagreb–Đurđevac 2016, 352 str., Ekonomska i ekohistorija 1/2016. (HAW))
  11. ↑ Naknadno objavljeno i kao knjiga: Lidija Kelemen, Trgovišta Krapina i Kotoriba u 18. stoljeću : 1724. - 1804., Meridijani, Samobor, 2017. (279 str.), ISBN 9789532392074
  12. ↑ Rad je dostupan na: darhiv.ffzg.unizg.hr
  13. ↑ Sažetak rada je dostupan na: dabar.srce.hr
  14. ↑ Rad je dostupan na: darhiv.ffzg.unizg.hr
  15. ↑ Sažetak rada je dostupan na: dabar.srce.hr

Vanjske poveznice uredi

Mrežna mjesta
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kliofest&oldid=6235885"