Otvori glavni izbornik

Konzerviranje restauriranje Judaike jedna je od specijalnosti unutar područja konzerviranja restauriranja kulturne baštine.Pri tome treba u obzir uzeti židovske religiozne propise u cjelini,bilo da se radi o pisanoj ili usmeno prenošenoj varijanti spomenutih.U ovo je uključena i primjerena klasifikacija i identifikacija ovih predmeta kao i ophođenje sa njima sukladno židovskim vjerskim propisima.Nadalje uključuje i znanje o pohrani ,izlaganju i čuvanju ovih predmeta.

Definicija kulturalno osjetljivih predmetaUredi

Tradicionalni judaizam dijeli ritualne objekte u 2 glavne kategorije,predmete koji su utjelovljenje svetosti, i predmete koji imaju određeneu ulogu u nekom ritualu ali sami po sebi nisu određeni kao sveti ili posvećeni.U onom trenutku kad više nisu u svojoj religioznoj funkciji,te su muzealizirani,samo predmeti prve spomenute kategorije tradicionalno se tretiraju drugačije od uobičajenih predmeta koji čine muzejske zbirke.Kod ovih predmeta nije uobičajeno da ih se daje na konzerviranje restauriranje.Kod svih drugih predmeta u zbirkama ovakovih ograničenja nema i nisu uobičajena.[1]

Način ophođenja sa ovim predmetima,te kako se sa njima rukuje i kako ih se preventivno konzervira određen je propisima koje propisuju najortodoksnije židovske sekte.

Slijedi lista sa predmetima iz obje prije navedene kategorije te su u u nju uključeni naputci koji će nam pomoći kako predmete identificirati,te kako sa njima rukovati na pravilan način sukladno njihovom značenju i uporabi.

Reference u tekstu odnose se na Aškenaze,Sefarde,te Mizrah židove.Aškenazi svoje porijeklo vuku iz srednje i istočne Europe,dok Sefardi označavaju židove porijeklom sa iberskog poluotoka, a koji su nakon 1492 iselili u Grčku i otomansko carstvo,te područje današnjeg Izraela. Mizrah pak podrazumijeva one koji potječu iz arapskog svijeta,te Irana ,kao i one koji nikad nisu napustili Palestinu.[2]

Tipologija svetih i neposvećenih predmetaUredi

Tashmishey KedushahUredi

Ovo je prva kategorija ritualnih predmeta,te ih se određuje kao "objekte nositelje svetosti" ili "potrepštine svetosti." najuobičajeniji prestavnik ove grupe je Tora odnosno Pet knjiga Mojsijevih. [1]

 
Otvoren svitak Tore

Osnovna je osobina ove grupe su predmeti koji uključuju Božje ime,no kategorija se može proširiti i na sve riječi "od boga ispisane" ili inspirirane Bogom,odnosno ono iz čega je proistekla kvaliteta svetog.Kako i netekstualni objekti okružuju svitke,dio svetosti prelazi i na njih.No ovaj prelaz nije neograničen već se odnosi na najviše 2 sloja.

Drugi objekti u ovoj kategoriji:

  • Zavjese Tore - često ukrašene no mogu biti i bez ukrasa
  • Pokrivač - komad tkanine koji pokriva ,od baršuna ili nekog mekog materijala,može uključivati vezene motive.Najčešće se sreće kod zajednica Aškenaza. [1]
  • Povez Tore - traka od meke tkanine,drži svitke Tore zatvorenima [1] U Italiji i kod nekih Sefardskih zajednica zovu ga "fascia"; od skupcjenog je materijala,ili od lana izvezenog svilom.[2]
  • Rimonimi - od srebra ili zlata,u paru,postavljeni su na drvene valjke ili na hebrejskom "atzei chaim" (stabla života). Često sa srebrnim zvoncima i složenim ukrasima [3]
  • Prsna ploča,štit - metalni štit postavljen ispred pokrivača Tore,aškenaski običaj,kojeg nema kod sefardskih zajednica,ovi svitke Tore čuvaju u posebnoj spremnici.Simbolizira te je ponekad izjednačen sa prsnom pločom propisanom za visoke svećenike,često zvan "ḥoshen mishpat," što na hebrejskom znači prsna ploča. [2]
  • Jad - pokazivač koji onaj koji čita Toru koristi da bi označio mjesto, "yad," na hebrejskom znači ruka.kod Aškenaza "moreh" ili "pokazivač/učitelj" ili "Kulmus" ili "quill" kod Sefarda.Ukrašena hvataljka sa rukom koja jednim prstom pokazuje,od srebra ili posrebrene mjedi,kod nekih europskih zajednica od drveta.Koristi se prije svega da masnoća i nečistoća sa ruku ne bi uprljali Toru. [2]
  • Drvena cilindrična kutija za Toru - Koristi se kod Sefarda
     
    ShinMezuzahJosephSherman
    [4]
  • Postolje i nosač Tore -
  • Tefilin - nose ga muškarci kod članova ortodoksnih i konzervativnih zajednica kod jutarnje molitve,od kože,uključuje natpis iz Tore na pergameni,te kućište,sa kožnim se trakama pričvsti na glavu i podlakticu..
  • Muzuzah,mezuza - stakleno, keramičko ili metalno kućište za rukom pisani hebrejski tekst na pergameni,pričvršćuje se na dovratnik i ulazna vrata,označava dom židovske obitelji

Biblije, molitvenici,dijelovi Talmuda,zakonik i komentari,na raznim jezicima također ulaze na ovu listu.U nekim zajednicama bilo kakav natpis na hebrejskom odnosno jidišu.

Tashmishey MitzvahUredi

 
Šabat svijećnjaci,srebro
 
Hanukija,srebro

Tashminey Mitzvah je kategorija koja uključuje većinu ritualnih objekata bitnih za život židovske obitelji:

  • Čaša za vino,koristi se na Šabat i praznike
  • Hanukija i menora- svječnjaci
  • Seder tanjur
  • Šofar -ovnujski rog
  • Talit -šal,rubac za molitvu
  • Lulav ili palmina grana,koristi se kod proslave Sukota,
  • Etrog i spremnice za izraelski limun
  • Šabat sviječnjaci
  • Kutija za začin(Besamim),te sviječnjaci
  • Chalah i matzah posebne vrste kruha
  • Chupah - platnena streha kod židovske svadbe

Preventivna konzervacijaUredi

 
Čaša za pranje ruku,srebro

Jednom kada sveti/posvećeni predmeti napuste židovsku zajednicu,i potpadnu pod brigu muzeja,ovi se predmeti dijele na 2 grupe,Prva sadrži pisane tekstove tipa svitaka Tore,tefilina i klafa za mezuzu.

Tora, KlafUredi

Ako je, radi sigurnosti svitaka Tore,utvrđena nužnost popravka nosača koji nose svitke,tada se ovaj rad prepušta stručnjaku koji će ovaj posao odraditi u skladu sa tradicionalnim propisima .Dokazano je da u slučaju da na pergameni Tore postoje poderotine,najbolje je da se taj dio drži namotan na drugi dio svitka.Po tradiciji ako su 2 strane Tore razdvojene najbolje ih je držati zasebno umotane.Ako se smatra mogućim,a sukladno stanju pergamene,suštinska je potreba ponovo spojiti ove listove.[1]

Kada su svici Tore,odnosno molitvene knjige u posjedu židovske institucije,uobičajeno je da ih se fotografira(ili fotokopira) samo u svrhu ozbiljnog proučavanja ili publiciranja.U slučaju da su u posjedu muzeja ili arhiva,tada se na njih primjenjuju pravila rečenih institucija,uz napomenu da treba uzeti u obzir i spomenuta tradicionana stajališta. [1]

TefilinUredi

 
izraelski vojnik sa tefilinom

Po tradicionalnim propisima tefilin se ne smije otvarati,osim ako je to zaista neophodno.Samo u slučaju potrebe popravka se zapis može ukloniti i pregledati.Stil pisanja može upućivati na vrijeme i mjesto nastanka.Brojne institucije izlažu i oštećene tefiline no tada se radi o predmetu vezanom ili za važnu osobu ili za Holokaust.[1]

Drugi materijaliUredi

Objekte ove kategorije može obraditi bilo koji konzervator restaurator koji radi i na ovoj vrsti materijala.Sa njima je primjerenije postupati kao sa antropološkim materijalom,te zahvat svesti na minimum,i uz izbjegavanje opsežne restauracije.

Objekti vezani za HolokaustUredi

Bilo kakve promijene ovih objekata su isključene,osim onih koje su neophodne za osiguranje njihovog fizičkog opstanka.Oštećenja su ovdje dio povijesti predmeta i ne treba ih popravljati,niti prikrivati .Ovdje važi jednostavno pravilo - što veća intervencija to veća šteta.,odnosno veći gubitak izvornosti neposrednog svjedočanstva. [5]

Nezaobilazne etičke odredbeUredi

Kohen ograničenjaUredi

Brojna su ograničenja osmišljena kako bi se očuvala ritualna čistoća onih koji su svečenićkog reda vezanog za Jeruzalemski hram.Danas većina židova zna da li su potomci Kohena,što se prije svega može vidjeti već po prezimenu koje nose - poput Kohen,Kahn ili Kohn.Jedno od ograničenja vezanih uz Kohanim je ono koje kaže da ne smiju biti u prostoriji gdje se nalazi mrtvo tijelo,izuzetak su samo najbliži članovi obitelji.

Žene koje imaju mjesečnicuUredi

Po nekim ultraortodoksnim sektama žene koje imaju mjesečnicu ne smiju dodirivati svete predmete.No ovo nije dio zakona već se smatra za običaj te ne mora biti obavezujuće.

Postavljanje svetih tekstova i predmeta na podUredi

Nije dozvoljeno ni pod kojim uvjetima,čak niti kod dekontekstualiziranih predmeta.

Slaganje predmetaUredi

Predmete koji uključuju Božje ime nipošto ne smijemo stavljati jedne povrh drugoga.Nepoštivanje ovih odredbi smatra se svetogrđem.

Pohrana i izlaganjeUredi

Iako je ograničenja vezanih za izlaganje židovskih ritualnih predmeta malo,navest ćemo i neke izuzetke:

Dokazano je da su svitci Tore,tefilini i mezuze najbolje izloženi u neodmotanom stanju,osim ako više temeljem svog stanja nisu za religioznu uporabu. Ovi se objekti općenito čuvaju u ladicama ili ormarima,umotani u obično platno ili papir,te odvojeni od svojih nosača,ako muzejsko osoblje smatra da ih nije pametno držati na istom mjestu.Razlog za ovo može biti u činjenici da pokrivalo Tore nije više u po židovskim propisima prihvatljivom stanju. Tefilin se ponekad čuva odvojen od svoje spremnice ,pohranjen u platnenoj torbici.Manji svici Tore čuvaju se položeni dok oni veći moraju biti čuvani uspravno,na postolju koje je primjereno njihovoj težini..[1]

Mezuzah svici se pak tradicionalno drže u svojim spremnicama ili umotani u tkaninu.

Rukovanje i dugoročno zbrinjavanjeUredi

 
Čaša za vino,srebro

Općenito se predmete iz prve grupe,u slučaju da se primjeirce uzimaju zbog istraživanja, mora tretirati sa poštovnjem,kao i druge predmete koji još imaju svoju ritualnu svrhu.Treba ih postavljati na čisto platno,ili bezkiselinski papir,te moraju biti i pokriveni rečenim materijalima.U slučaju svitaka ,kada ih se ne koristi mora ih se ponovo smotati. [1]

Svitke koji nisu u uporabi dobro je jednom do dva puta godišnje premotati.Ovo obično rade 2 osobe koje poznaju ovaj postupak,i obavezno uz nadzor konzervatora. [1]

Konzerviranje restauriranjeUredi

Brojne židovske institucije,u slučaju da se odluče za konzerviranje restauriranje nekog objekta,savjet traže od muzejskog osoblja ,koje bi im trebalo preporučiti iskusnog i provjerenog restauratora koji radi na predmetima judaike. Ako konzervator nije siguran što i kako učiniti može se u tom slučaju obratiti provjerenom stručnjaku.

Umjesto da se kontaktira konzervator,po pitanjima vezanim za Toru muzejsko se osoblje može obratiti Soferu.Radi se o stručnjaku za transkribiranje Tore, tefilina i mezuza ili drugih religioznih spisa.Po židovskim propisima on je jedina osoba kompetentna za ovakove poslove.On sastavlja svitke Tore,šije listove pergamene te ih ugrađuje u valjke,i izrađuje kućišta za tefilin. [6]

Izlučivanje iz zbirkiUredi

 
Srebrna spremnica za etrog
 
Havdala i besamim,srebro

Sveti/posvećeni predmeti (Tashmishey Kedushah)Uredi

Ako se iz zbirke žele izlučiti predmeti iz ove grupe treba znati da je njihovo bacanje ili uništenje po židovskoj tradiciji zabranjeno.Uklanjanje ovih je predmeta posebno regulirano. (O.H. 154.3; Mishneh Torah, II 10.3).

Aškenazi ove predmete zakapaju,i to u posebnom dijelu groblja.

Sefardske i Mizrachi zajednice pak ove predmete pohranjuju u posebnu prostoriju,zvanu geniza .Kako se tu pohranjuje i rukom pisane i tiskane predmete ove prostorije često su i više nego dobro ispunjene.Čuveni je primjer geniza sinagoge u Kairu,sa više od 200 000 strana teksta,od koji neki potječu još iz godine 882.,kada je ova utemeljena [7]

Neposvećeni predmeti (Tashmishey Mitzvah)Uredi

Predmeti iz ove grupe mogu se odbaciti,u slučaju da više nisu dovoljno dobri za ritualnu uporabu.No izuzetak od ovoga je talit- molitveni šal,kao i njegove rese.

Dodatna literaturaUredi

Encyclopedia Judaica. Jerusalem, Israel: Keter Publishing House. 1971.

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 Accessories of Holiness: Defining Jewish Sacred Objects (1. siječnja 1992.) pristupljeno 9. travnja 2017.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Torah Ornaments pristupljeno 24. ožujka 2017.
  3. The Making of a Torah Scroll pristupljeno 25. ožujka 2017.
  4. Why Do Sephardim Keep Their Torahs in Cylindrical Cases pristupljeno 24. ožujka 2017.
  5. Uncertain Future (25. kolovoza 2011.) pristupljeno 3. travnja 2017.
  6. (1973) The Jewish Catalogue, Philadelphia, Pennsylvania: Jewish Publication Society
  7. (1971) Encyclopedia Judaica, Jerusalem, Israel: Keter Publishing House. pristupljeno 25. ožujka 2017.

Vanjske povezniceUredi