Kosteljina

Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte Kostel (razdvojba).

Kosteljina je rječica u Hrvatskoj.

Kosteljina
Izvor kod Kostela, ispod Kostel-brega
46°11′19″N 15°43′37″E / 46.18854°N 15.72692°E / 46.18854; 15.72692
Ušće 46°01′43″N 15°51′08″E / 46.0285°N 15.8521°E / 46.0285; 15.8521
Pritoci -
Države Hrvatska
Gradovi Kostel, Pregrada, Krapinske Toplice
Slijev crnomorski
Ulijeva se u Horvatsku
Plovna od − do nije plovna

Izvire ispod Kostel-brega kraj Pregrade. Protječe ispod Kostelgrada. Sporo teče vijugavim tokom između livada do Toplica i dalje. Ponegdje ima manjih brzaka. Desetak kilometara od izvora utječe u rječicu Horvatsku kod Martinišća, koja se ulijeva u rijeku Krapinu. Rječica je omanja i neki je smatraju tek potokom. Slična je zagorskim rijekama Sutli i Krapini. [1] Rječica izvire otprilike kod mjesta gdje se spaja lokalna cesta 2095 i državna cesta D507, koja dalje prati tok Kosteljine sve do ušća.

Na njenom putu koristili su ju mlinari. Bila su dva "melina" kod Pavliše i Filipca. Tu su se nakon brana formirala proširenja - jezerca, pogodna za kupanje. Često se izlijevala pa je krajem 60-tih počelaregulacija njenog toka. Zbog vrlo vijugava toka nakon regulacije ostalo je podosta rukavaca ili graba. U njima je bilo mnogo ribe, no ta riba nije imala budućnost zbog bujanja vegetacije, nedostatka kisika i sve većeg zagađenja. Posljedica je bila da su rukavci kopnjeli. Zbog niske ekološke svijesti, ljudi su odbacivali glomazni otpad u rječicu. Rukavci su se pretvorili u divlja odlagališta odbačenih autoguma, karoserija, frižidera, te svakojakog drugog otpada i ambalaže. [1]

Florni svijet oko nje čine livade kroz koje teče. Uz obale rastu vrbe, trstika i ponegdje gusto šipražje. [1]

Kosteljina je bogata ribom zbog čega je u to doba bila omiljeno odredište ribiča. U Kosteljini je bilo puno klenova i potočnih mrena u brzacima, a u dubokim, sjenovitim tunjcima štuka, somova, linjaka, šarana, ostriža i deverika. U rukavcima je nakon regulacije bilo crvenperki, klenova, cvergla, krapova, sunčanica, ostriža pa i rijetke ribe zmijolikog tijela tzv. čika (čikov). Ptice također vole boraviti uz Kosteljinu te ima divljih pataka, čaplji, fazana i drugih ptica. Faunu čine i žabe, zmije, bizamski štakori (ondatre) itd..[1]

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Pregrada.info Marcel Lončarić: Zagorska nostalgija: Kosteljina. 4. listopada 2010. (pristupljeno 14. ožujka 2020.)