Kosteljina je rječica u Hrvatskoj.

Kosteljina
Rijeka
Položaj
Države Hrvatska
NaseljaKostel, Pregrada, Krapinske Toplice
Fizikalne osobine
Plovna od – donije plovna
Tok rijeke
Izvorkod Kostela, ispod Kostel-brega
 • Koord.46°11′19″N 15°43′37″E / 46.18854°N 15.72692°E / 46.18854; 15.72692
Ušće 
 • Koord.46°01′43″N 15°51′08″E / 46.0285°N 15.8521°E / 46.0285; 15.8521
Slijevcrnomorski
Ulijeva se uHorvatsku
Pritoci-
Kosteljina na zemljovidu Hrvatske
izvor
izvor
ušće
ušće
Kosteljina na zemljovidu Hrvatske
Zemljovid

Izvire ispod Kostel-brega kraj Pregrade. Protječe ispod Kostelgrada. Sporo teče vijugavim tokom između livada do Toplica i dalje. Ponegdje ima manjih brzaka. Desetak kilometara od izvora utječe u rječicu Horvatsku kod Martinišća, koja se ulijeva u rijeku Krapinu. Rječica je omanja i neki je smatraju tek potokom. Slična je zagorskim rijekama Sutli i Krapini.[1] Rječica izvire otprilike kod mjesta gdje se spaja lokalna cesta 2095 i državna cesta D507, koja dalje prati tok Kosteljine sve do ušća.

Na njenom putu koristili su je mlinari. Bila su dva "melina" kod Pavliše i Filipca. Tu su se nakon brana formirala jezerca pogodna za kupanje. Često se izlijevala pa je krajem 60-tih počela regulacija njenog toka. Zbog vrlo vijugava toka nakon regulacije ostalo je podosta rukavaca ili graba. U njima je bilo mnogo ribe, no ta riba nije imala budućnost zbog bujanja vegetacije, nedostatka kisika i sve većeg zagađenja. Posljedica je bila da su rukavci kopnjeli. Zbog niske ekološke svijesti, ljudi su odbacivali glomazni otpad u rječicu. Rukavci su se pretvorili u divlja odlagališta odbačenih autoguma, karoserija, frižidera, te svakojakog drugog otpada i ambalaže.[1]

Florni svijet oko nje čine livade kroz koje teče. Uz obale rastu vrbe, trstika i ponegdje gusto šipražje.[1]

Kosteljina je bogata ribom zbog čega je u to doba bila omiljeno odredište ribiča. U Kosteljini je bilo puno klenova i potočnih mrena u brzacima, a u dubokim, sjenovitim tunjcima štuka, somova, linjaka, šarana, ostriža i deverika. U rukavcima je nakon regulacije bilo crvenperki, klenova, cvergla, krapova, sunčanica, ostriža pa i rijetkih riba zmijolikog tijela tzv. čikova (piškor). Ptice također vole boraviti uz Kosteljinu te ima divljih pataka, čaplji, fazana i drugih ptica. Faunu čine i žabe, zmije, bizamski štakori (ondatre) i druge vrste.[1]

Izvori

uredi
  1. a b c d Pregrada.info Marcel Lončarić: Zagorska nostalgija: Kosteljina. 4. listopada 2010. (pristupljeno 14. ožujka 2020.)