Kreka je naselje, predgrađe grada Tuzle,[1] koja se nalazi istočno.

Kreka
ŽupanijaTuzlanska županija
Općina/GradTuzla

Koordinate44°31′47″N 18°38′38″E / 44.5296°N 18.6439°E / 44.5296; 18.6439

Poštanski broj75000
Pozivni broj+387 35
Zemljovid
Kreka na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Kreka
Kreka
Kreka na zemljovidu BiH

Zemljopis

uredi

Nalazi se južno od rijeke Jale. S druge strane rijeke su Suljetovići, Solana, Moluhe i Irac. S istoka prema jugu su Crvene njive, Krojčica, Kužići i Miladije. Poslovna zona Kreka i željeznička postaja Kreka su zapadno od Miladija, pokraj Vilušića.

Uprava

uredi

Mjesna je zajednica općine Tuzle. Spada u urbano područje općine Tuzle. U njoj je 31. prosinca 2006. godine prema statističkim procjenama živjelo 6.120 stanovnika u 2.065 domaćinstava.[2]

Povijest

uredi

Kreka je u prošlosti bila prostorno veća od Tuzle. Imala je dvije željezničke postaje. Bila je lijepo i uređeno naselje kolonista. Imala je cvijetnjake, vrtove, razvijeni šport, bogatu kulturu i zabavu i za Kreku se znalo više nego za susjednu Tuzlu.[1] Mještani Kreke bili su pokapani na husinskom groblju Svih Svetih.[3]

Dolaskom Austro-Ugarske došla je zbog potreba industrijalizacije i povratka zapadne civilizacije koje je donijela sa sobom potreba za stručnim radnicima. Razvilo se rudarstvo i industrija. Doselili su iz drugih dijelova Austro-Ugarske Talijani, Slovenci, Rusi, Česi, Slovaci, Austrijanci, Židovi, Mađari, Nijemci, Ukrajinci i drugi. Donijeli su svoje običaje i kulturu. U Tuzli su doseljenici bili 32% stanovništva, a najviše u Kreki gdje je živjelo 27 nacija. Zapadna kršćanska civilizacija napravila je od ovog kraja simbol zajedništva i ljudske tolerancije. Isticala se Kreka koja je sve do 1930-ih bila glavni pokazivač napretka, kulturnog, društvenog, športskog u najširem smislu te riječi.[4]

Iz Rudnika Kreka prvi su tereti ugljena iskopani 22. rujna 1884. godine,na dnevnom kopu izdanku glavnog sloja na lijevoj obali potoka Kreke. Rudnik je isprva radio kao dio Solane u Simin Hanu, za čije je potrebe vađen ugljen. Već sljedeće godine rudnik se osamostalio. Poslije je otvoreno novo okno, Vilma, a potom se otvorio južni revir Krojčica. U svezi s rudnikom je razvitak prometne mreže. Vlak Doboj - Simin Han krenuo je 1886. godine.[5]

Godine 1897. godine napravljena je Narodna osnovna škola. 1959. godine, u Titovoj Jugoslaviji ponijela je ime Franje Rezača.[6][7] 1901. otvorena je solana.[8] Ta je solana poslije zatvorena, a na 100. obljetnicu otvaranja prve Solane u Simin Hanu, Solana Kreka je pretvorena u Muzej solarstva.[8] Električna centrala u Kreki izgrađena je i dana u uporabu 18. srpnja 1906. godine.

Kreka je 1913. godine imala Puhački orkestar, poslije Limenu glazbu, vatrogasnu postrojbu i postrojbu za intervencije.[5] Tijekom 1920. godine KPJ je vrlo aktivno djelovala među rudarima Kreke - svake nedjelje rudari su održavali svoje zborove u Radničkom domu u Kreki, na kojima su raspravljali o svom položaju.[9]

U Kreki je bila tvornica špirita u većinskom vlasništvu inozemnog kapitala[10] i koksna peć.[11]

Godine 1943. su prvi početci stolnog tenisa u Tuzli, a 1945. prvi javni nastup u Tuzli održan je 1945., kad se i u Kreki se počinje s igranjem stolnog tenisa. Naslove momčadskih prvaka osvojila je 1996. godine.[12]

Poslije Drugog svjetskog rata razvio se cestovni promet. Posljedica je pogona za prijevoz radnika, 1957. godine. Kreka je odigrala važnu ulogu prebrođivanja krize u tuzlanskom kraju. Kriznih 1970-ih godina, izgradila je više tvornica kao što su tvornica obuće "Aida", "Siporeks" itd.[5]

Kultura

uredi

Muzej solarstva

Gospodarstvo

uredi

Poslovna zona Kreka.

Tvornica i rafinerija špirita i ugljične kiseline (Špiritana), jedno od najstarijih poduzeća u BiH.

Rudnici lignita leže na krekanskoj sinklinali.[13]

Šport

uredi

Prije nego što je sagrađen stadion Tušanj, tuzlanska Sloboda igrala je utakmice na stadionu Proletera (prije Rudara) iz Kreke. Česte su bile navijačke nesuglasice na relacijama između Slobode i Proletera iz Kreke. Nesuglasicama je došao kraj spajanjem ova dva kluba u jedan 1956. godine.[14]

Jedini športski objekt trenutno je stolnoteniski dom Stens za čiju se izgradnju izborio Josip Brumec. Nositelj športskog života je bio DTV Partizan,[1] čija zgrada je danas u ruševnom stanju.[4]

STK Kreka, čiji je najveći uspjeh ostvarila 1996. godine kad je osvojila sve naslove ekipnih prvaka BiH i u muškoj i ženskoj konkurenciji. Klub se danas natječe u premijer ligi Bosne i Hercegovine, ima prvake u mladim kategorijama i bh. kadetske i juniorske reprezentativce.[12]

Poznate osobe

uredi

Poznati Krečani su Josip Brumec, Oto Stuhli i Džemo Arnautović.[1]

Izvori

uredi
  1. a b c d (boš.) Tuzla LiveArhivirana inačica izvorne stranice od 6. prosinca 2017. (Wayback Machine) Vremeplov (24): Josip Brumec Pinči, legenda bh. stonog tenisa, 27. siječnja 2017. (pristupljeno 5. prosinca 2017. )
  2. (boš.) Grad Tuzla Općina Tuzla - smjernice za upravljanje procesom ruralnog razvoja općine Tuzla. Pripremili: Kadrija Hodžić, Midhat Jašić. Tuzla, prosinca 2008. (pristupljeno 20. studenoga 2018.)
  3. KTA Husino, 21. svibanj 2013. Blagoslov novog groblja. (pristupljeno 11. listopada 2017.)
  4. a b (boš.) Nova ženska inicijativaArhivirana inačica izvorne stranice od 14. siječnja 2018. (Wayback Machine) Amela Hajvaz: DTV Partizan u Kreki godinama je bio rasadnik mladih sportista. Danas ruševina I ruglo. Zašto?, 13. travnja 2015. (pristupljeno 13. siječnja 2018.)
  5. a b c (boš.) Rudnici "Kreka" TuzlaArhivirana inačica izvorne stranice od 5. prosinca 2017. (Wayback Machine) Istorijat (pristupljeno 5. prosinca 2017.)
  6. (boš.) Tuzlarije S.M. : Stare slike pričaju: OŠ ˝Franjo Rezač˝ 24. kolovoza 2007. (pristupljeno 3. lipnja 2017.)
  7. (boš.) Arhiv Tuzlanske županije Vodič: Osnovne škole, str. 145 (pristupljeno 3. lipnja 2017.)
  8. a b (boš.) Solana TuzlaArhivirana inačica izvorne stranice od 9. kolovoza 2018. (Wayback Machine) Monografija SOLANA 125 GODINA (ur. Zvonimir Banović), SOLANA d.d. Tuzla, 2010., Predgovor: Tuzla i so - oduvijek i zauvijek , str. 10, 12, 13, 16,57
  9. Osamnaesta hrvatska istočnobosanska brigada. „Univerzal“ Tuzla, 1988. godina.
  10. Muzej istočne Bosne Tuzla Mehmed Omerdić: Neke specifičnosti razvoja radničkog pokreta tuzlanskog područja do generalnog štrajka i Husinske bune. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne, knj. XIV 1982. , str. 17/18 (pristupljeno 4. srpnja 2017.)
  11. (boš.) Solana TuzlaArhivirana inačica izvorne stranice od 9. kolovoza 2018. (Wayback Machine) Monografija SOLANA 125 GODINA (ur. Zvonimir Banović), SOLANA d.d. Tuzla, 2010., Predgovor: Tuzla i so - oduvijek i zauvijek , str. 81
  12. a b (boš.) Facebook - STK Kreka Info (pristupljeno 5. prosinca 2017.)
  13. (boš.) Rudnici 'Kreka' TuzlaArhivirana inačica izvorne stranice od 18. listopada 2017. (Wayback Machine) - Rudnik Bukinje (pristupljeno 17. listopada 2017.)
  14. (boš.) Front SlobodeArhivirana inačica izvorne stranice od 6. prosinca 2017. (Wayback Machine) Haris Šahović: "Uči da bi volio"(10):Početak uspona FK "Sloboda" 26. rujna 2015. (pristupljeno 30. lipnja 2017.)