Marija Magdalena

Marija Magdalena (hebrejski מרים המגדלית; grčki Μαρία ἡ Μαγδαληνή) bila je Židovka koja je živjela u 1. stoljeću, a u Novom zavjetu i apokrifnim pismima opisana je kao učenica Isusa Krista. U hrvatskom jeziku uobičajeno ime Marija Magdalena zapravo je Marija Magdalenska, tj. Marija iz Magdale. U evanđelju se spominje kao grješnica koju je Isus obratio.[1]

Sva četiri evanđelista spominju Mariju Magdalenu kao svjedokinju uskrsnuća Isusa Krista.[2] Gnostička Evanđelja daju naslutiti da je Marija bila važna u ranoj Crkvi te da ju je Isus posebno volio među učenicima.
U Katoličkoj, Pravoslavnoj i Anglikanskoj Crkvi štuje se kao svetica.
Liturgijski spomendan u Katoličkoj i Pravoslavnoj Crkvi je 22. srpnja. Sveta Marija Magdalena zaštitnica je slave žena, redovnica koje nose njezino ime, pokornica, djece koja teško uče hodati, frizera, učenika i studenata, bačvara i kožara, ljevača olova i rudnika, vinogradara, vrtlara, vincilira, proizvođača parfema i pomada, pomoćnica protiv očnih oboljenja, protiv nevremena i protiv gamadi. [3]
Etimologija uredi
O imenu Marija postoje teorije i naznake. Pretpostavka je čak da je ime povezano s egipatskom riječju za „ljubav“ ili „voljeti“ (mere; kao u imenu kraljice Egipta Meritites I.).
Magdalena bi navodno trebalo značiti „ona iz (grada) Magdale“.[4] Međutim, čini se da grad zvan Magdala nije postojao u doba Isusa te se vrlo vjerojatno radi o pogrešci tijekom prijevoda s hebrejskog ili aramejskog na grčki (hebrejski migdal = „toranj“, aramejski magdala = „velika, visoka“.[5]
Srednji vijek uredi
Srednjovjekovno vjerovanje da je Marija Magdalena bila „bludnica“, prostitutka, potječe od pape Grgura I. Velikog, koji je oko 591. izjavio da je ova Marija identična Mariji iz Betanije i „grešnici“ koja je Isusu noge ljubila.[6]
Pravoslavlje nikad nije prihvatilo „Mariju bludnicu“; Marija je bila viđena kao vjerna Isusova učenica i pratiteljica njegove majke Marije. (Ivan Zlatousti je sugerirao da je Marija cijeli život bila djevica.)
Redovnik Petar des Vaux-de-Cernay (13. st.) napisao je da su katari vjerovali da je Marija bila Isusova konkubina.[7]
Smrt uredi
Prema pravoslavnim tradicijama, Marija je umrla u Efezu, a njezine su kosti ponijete u Konstantinopol 886. Prema katoličkim tradicijama, Marija je umrla u Francuskoj.
-
Marija Magdalena, na popularnoj slici umjetnika Arya Scheffera, 19. stoljeće -
Tizian: «Noli me tangere» 1512. godine -
Anthony Sandys, oko 1860. godine -
Antonio Canova: Marija Magdalena (1806.—1813.)
Izvori uredi
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija, sv. 13, str. 100
- ↑ Katolici.org Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. travnja 2013. (Wayback Machine), pristupljeno 9. srpnja 2011.
- ↑ Citirano: Marko Dragić. https://hrcak.srce.hr/clanak/368644 Tri svete Marije u hrvatskim hrvatskoj pasionskoj pučkoj književnosti. Crkva u svijetu 56 (1) / 2021. 58. (pristupljeno 5. rujna 2022.)
- ↑ Deirdre Good. Mariam, The Magdalen, and The Mother.
- ↑ Marvin Meyer, Esther A. de Boer. The Gospels of Mary: The Secret Traditions of Mary Magdalene the Companion of Jesus.
- ↑ Susan Haskins. Mary Magdalene: Myth and Metaphor.
- ↑ Marija Magdalena. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. ožujka 2016. Pristupljeno 11. siječnja 2016. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)