Mauricijus

Republika Mauricijus (République de Maurice) је otočna država u jugozapadnome Indijskome oceanu, oko 900 km istočno od Madagaskara. Uz otok Mauricijus, u sastavu Republike nalaze se i otoci Sv. Brandon, Rodrigues kao i otočna skupina Agaleaga.

Republika Mauricijus République de Maurice
Zastava Grb
Geslo Stella Clavisque Maris Indici (latinski: Zvijezda i ključ Indijskog oceana)
Himna Domovina
Glavni grad	Port Louis
Službeni jezik	engleski, francuski i mauricijski kreolski (de facto službeni jezici)
Državni vrh
- Predsjednik	Prithvirajsing Roopun
- Predsjednik Vlade	Pravind Jugnauth
Neovisnost	Od Ujedinjenog Kraljevstva 12. ožujka 1968.
Površina	168. po veličini
- ukupno	1 860 km2
- % vode	0,05 %
Stanovništvo	149. po veličini
- ukupno (2002)	1 189 825
- gustoća	588/km2
Valuta	mauricijska rupija (100 centa)
Pozivni broj	230
Vremenska zona	UTC +4
Internetski nastavak	.mu

Najveći otok, a time i Republika, nazvan je prema sv. Mauriciju.

Povijest

Otok su otkrili Portugalci 1505. godine, ali je ostao nenaseljen do kolonizacije Nizozemaca koji su ga naselili 1638. godine, dajući mu ime po princu Mauriceu od Nassaua. Tijekom osamnaestog stoljeća otokom su vladali Francuzi promijenivši mu ime u Ile de France. Britanci su preuzeli otok 1810., i vratili mu ime Mauricius.

Mauricijus je nezavisnost dobio 1968., kada je postao republika. Demokratska je država i jedna od najrazvijenijih afričkih država.

Politički ustroj

Na čelu države nalazi se predsjednik, kojega izabire Narodna skupština na petogodišnju dužnost. Parlament ima 62 zastupnika koji se biraju na izborima, dok se 4 do 8 zastupnika biraju iz reda narodnih manjina. Vladom upravlja premijer i Vijeće ministara.

Upravna podjela

Otok Mauricijus podijeljen je u 10 pokrajina:

• Black River
• Flacq
• Grand Port
• Moka
• Pamplemousses
• Plaines Wilhems
• Port Louis
• Riviere du Rempart
• Savanne
• Rodrigues

Zemljopis

Karta Mauricijusa

Mauricijus je zajedno s Réunionom i Rodriguesom dio Maskarenskih otoka. Ovo je otočje stvoren nizom vulkanskih erupcija. Mauricius je nastao prije oko 8 do 10 milijuna godina. Na tom području više nema vulkanskih aktivnosti.

Najviši vrh Mauriciusa je Piton de la Riviere Noire visok 828 m.

Klima na otoku je tropska, zime su tople i suhe, a ljeta vlažna i vrela. Ljeti cikloni često pogađaju otok.

Glavni i najveći grad je Port Louis, koji se nalazi na sjeverozapadu. Drugi veći gradovi su Curepipe, Vacoas, Phoenix, Quatre Bornes, Rose-Hill i Beau-Bassin.

Gospodarstvo

Od stjecanja nezavisnosti 1968., Mauricijus je razvio gospodarstvo temeljeno na poljoprivredi, s industrijom i turizmom koji bilježe stalni porast. Godišnji porast BDP-a je 5% do 6%, a za 2004. je procijenjen na 12 800 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Šećerna trska uzgaja se na oko 90% poljoprivrednog zemljišta i čini oko 25% izvoza. Nezaposlenost u državi je oko 7%.

Stanovništvo

Vodopad Chamarel

Dva glavna jezika na Mauricijusu su engleski i francuski. Mauricijski kreolski, koji je mješavina engleskog, francuskog, portugalskog i hindskog jezika, široko je rasprostranjen. Pisani kreolski je razvijen tek šezdesetih godina 20. stoljeća.

Prema vjeroispovijesti najviše ima hinduista (oko 50%), a od ostalih katolika i sunitskih muslimana.

Jezici

Na Mauricijusu se govori šest jezika, od kojih su dva službena, engleski i francuski. Ostala četiri jezika su bhojpurski, morisyen ili mauricijski kreolski, najzastupljeniji, tamilski i urdu.

Kultura

Raznolika kolonijska prošlost odrazila se na kulturu Mauricijusa koja je mješavina nizozemske, francuske, indijske i kreolske kulture.

Mauricijus je peta država na svijetu koja je 1847. godine uvela poštanske marke.

Na Mauricijusu je u doba otkrića živjela do tada nepoznata vrsta ptica nazvana dodo. Naseljenici (Nizozemci) i njihove domaće životinje pobili su do 1681. sve dodoe i vrsta je prestala postojati.

Šport

Nacionalni sport Mauricijusa su konjske utrke, koje datiraju od 1812. i najstariji su događaj te vrste na južnoj zemljinoj polutci. Najpopularniji šport na Mauricijusu je nogomet, a najpopularniji klub je Klub M, tj. reprezentacija (nogometni reprezentativci: Jacques-Désiré Périatambée). Popularni su i vodeni športovi (plivanje i jedrenje).

Obrazovanje

• Poslovna škola ESSEC

Flora

Endemi:

1. Trochetia blackburniana Bojer ex Baker
2. Trochetia boutoniana F.Friedmann
3. Trochetia parviflora Bojer ex Baker
4. Trochetia triflora DC.
5. Trochetia uniflora DC.
6. Ochna mauritiana Lam.
7. Roussea simplex Sm.
8. Hibiscus genevii Bojer ex Hook.
9. Chassalia coriacea Verdc.
10. Elaeocarpus bojeri R.E.Vaughan
11. Hibiscus fragilis DC.
12. Nesocodon mauritianus (I.Richardson) Thulin
13. Barleria observatrix Bosser & Heine
14. Psiadia terebinthina A.J. Scott
15. Coffea macrocarpa A.Rich.

Vanjske poveznice

• Sveučilište Mauricijus
• Tehnološko sveučilište, Mauricijus
• Servihoo web portal  Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. kolovoza 2005. (Wayback Machine) - Mauricijski portal
• Mauritius Info - Mauricijski portal
• TopFm Radio  Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. srpnja 2006. (Wayback Machine) - Live, local, Mauricijska radio postaja
• Mauritius broadcasting Corp. - Javna radiotelevizija
• Government of Mauritius  Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. veljače 2008. (Wayback Machine) - Službene vladine stranice
• Mauritius Tourism Promotion Authority - Službene turističke stranice
• LookSmart - Mauritius  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine) kategorija imenika
• Open Directory Project - Mauritius  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine) kateogrija imenika
• Yahoo - Mauritius  Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. kolovoza 2005. (Wayback Machine) kategorija imenika
• kulturu Mauricijusa  Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. listopada 2017. (Wayback Machine) kulturu Mauricijusa
• The Dutch in Mauritius  Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. prosinca 2010. (Wayback Machine) Nizozemci na Mauricijusu
• Pre-Mauritius Banknotes  Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. listopada 2005. (Wayback Machine) - Novčanice iz francuskog razdoblja.