Mauricijus
Republika Mauricijus (République de Maurice) је otočna država u jugozapadnome Indijskome oceanu, oko 900 km istočno od Madagaskara. Uz otok Mauricijus, u sastavu Republike nalaze se i otoci Sv. Brandon, Rodrigues kao i otočna skupina Agaleaga.
Republika Mauricijus République de Maurice | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Geslo Stella Clavisque Maris Indici (latinski: Zvijezda i ključ Indijskog oceana) | |||||
Himna Domovina | |||||
![]() | |||||
Glavni grad | Port Louis | ||||
Službeni jezik | engleski, francuski i mauricijski kreolski (de facto službeni jezici) | ||||
Državni vrh | |||||
- Predsjednik | Prithvirajsing Roopun | ||||
- Predsjednik Vlade | Pravind Jugnauth | ||||
Neovisnost | Od Ujedinjenog Kraljevstva 12. ožujka 1968. | ||||
Površina | 168. po veličini | ||||
- ukupno | 1 860 km2 | ||||
- % vode | 0,05 % | ||||
Stanovništvo | 149. po veličini | ||||
- ukupno (2002) | 1 189 825 | ||||
- gustoća | 588/km2 | ||||
Valuta | mauricijska rupija (100 centa) | ||||
Pozivni broj | 230 | ||||
Vremenska zona | UTC +4 | ||||
Internetski nastavak | .mu |
Najveći otok, a time i Republika, nazvan je prema sv. Mauriciju.
PovijestUredi
Otok su otkrili Portugalci 1505. godine, ali je ostao nenaseljen do kolonizacije Nizozemaca koji su ga naselili 1638. godine, dajući mu ime po princu Mauriceu od Nassaua. Tijekom osamnaestog stoljeća otokom su vladali Francuzi promijenivši mu ime u Ile de France. Britanci su preuzeli otok 1810., i vratili mu ime Mauricius.
Mauricijus je nezavisnost dobio 1968., kada je postao republika. Demokratska je država i jedna od najrazvijenijih afričkih država.
Politički ustrojUredi
Na čelu države nalazi se predsjednik, kojega izabire Narodna skupština na petogodišnju dužnost. Parlament ima 62 zastupnika koji se biraju na izborima, dok se 4 do 8 zastupnika biraju iz reda narodnih manjina. Vladom upravlja premijer i Vijeće ministara.
Upravna podjelaUredi
Otok Mauricijus podijeljen je u 10 pokrajina:
ZemljopisUredi
Mauricijus je zajedno s Réunionom i Rodriguesom dio Maskarenskih otoka. Ovo je otočje stvoren nizom vulkanskih erupcija. Mauricius je nastao prije oko 8 do 10 milijuna godina. Na tom području više nema vulkanskih aktivnosti.
Najviši vrh Mauriciusa je Piton de la Riviere Noire visok 828 m.
Klima na otoku je tropska, zime su tople i suhe, a ljeta vlažna i vrela. Ljeti cikloni često pogađaju otok.
Glavni i najveći grad je Port Louis, koji se nalazi na sjeverozapadu. Drugi veći gradovi su Curepipe, Vacoas, Phoenix, Quatre Bornes, Rose-Hill i Beau-Bassin.
GospodarstvoUredi
Od stjecanja nezavisnosti 1968., Mauricijus je razvio gospodarstvo temeljeno na poljoprivredi, s industrijom i turizmom koji bilježe stalni porast. Godišnji porast BDP-a je 5% do 6%, a za 2004. je procijenjen na 12 800 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.
Šećerna trska uzgaja se na oko 90% poljoprivrednog zemljišta i čini oko 25% izvoza. Nezaposlenost u državi je oko 7%.
StanovništvoUredi
Dva glavna jezika na Mauricijusu su engleski i francuski. Mauricijski kreolski, koji je mješavina engleskog, francuskog, portugalskog i hindskog jezika, široko je rasprostranjen. Pisani kreolski je razvijen tek šezdesetih godina 20. stoljeća.
Prema vjeroispovijesti najviše ima hinduista (oko 50%), a od ostalih katolika i sunitskih muslimana.
JeziciUredi
Na Mauricijusu se govori šest jezika, od kojih su dva službena, engleski i francuski. Ostala četiri jezika su bhojpurski, morisyen ili mauricijski kreolski, najzastupljeniji, tamilski i urdu.[1]
KulturaUredi
Raznolika kolonijska prošlost odrazila se na kulturu Mauricijusa koja je mješavina nizozemske, francuske, indijske i kreolske kulture.
Mauricijus je peta država na svijetu koja je 1847. godine uvela poštanske marke.
Na Mauricijusu je u doba otkrića živjela do tada nepoznata vrsta ptica nazvana dodo. Naseljenici (Nizozemci) i njihove domaće životinje pobili su do 1681. sve dodoe i vrsta je prestala postojati.
ŠportUredi
Nacionalni sport Mauricijusa su konjske utrke, koje datiraju od 1812. i najstariji su događaj te vrste na južnoj zemljinoj polutci. Najpopularniji šport na Mauricijusu je nogomet, a najpopularniji klub je Klub M, tj. reprezentacija (nogometni reprezentativci: Jacques-Désiré Périatambée). Popularni su i vodeni športovi (plivanje i jedrenje).
ObrazovanjeUredi
- Poslovna škola ESSEC
FloraUredi
- Trochetia blackburniana Bojer ex Baker
- Trochetia boutoniana F.Friedmann
- Trochetia parviflora Bojer ex Baker
- Trochetia triflora DC.
- Trochetia uniflora DC.
- Ochna mauritiana Lam.
- Roussea simplex Sm.
- Hibiscus genevii Bojer ex Hook.
- Chassalia coriacea Verdc.
- Elaeocarpus bojeri R.E.Vaughan
- Hibiscus fragilis DC.
- Nesocodon mauritianus (I.Richardson) Thulin
- Barleria observatrix Bosser & Heine
- Psiadia terebinthina A.J. Scott
- Coffea macrocarpa A.Rich.
IzvoriUredi
- ↑ http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=MU Languages of Mauritius[(16th)]
Vanjske povezniceUredi
- Sveučilište Mauricijus
- Tehnološko sveučilište, Mauricijus
- Servihoo web portal Inačica izvorne stranice arhivirana 19. kolovoza 2005. - Mauricijski portal
- Mauritius Info - Mauricijski portal
- TopFm Radio Inačica izvorne stranice arhivirana 16. srpnja 2006. - Live, local, Mauricijska radio postaja
- Mauritius broadcasting Corp. - Javna radiotelevizija
- Government of Mauritius Inačica izvorne stranice arhivirana 3. veljače 2008. - Službene vladine stranice
- Mauritius Tourism Promotion Authority - Službene turističke stranice
- LookSmart - Mauritius Inačica izvorne stranice arhivirana 5. ožujka 2016. kategorija imenika
- Open Directory Project - Mauritius Inačica izvorne stranice arhivirana 5. ožujka 2016. kateogrija imenika
- Yahoo - Mauritius Inačica izvorne stranice arhivirana 26. kolovoza 2005. kategorija imenika
- kulturu Mauricijusa Inačica izvorne stranice arhivirana 3. listopada 2017. kulturu Mauricijusa
- The Dutch in Mauritius Inačica izvorne stranice arhivirana 25. prosinca 2010. Nizozemci na Mauricijusu
- Pre-Mauritius Banknotes Inačica izvorne stranice arhivirana 30. listopada 2005. - Novčanice iz francuskog razdoblja.