Mišićevo (ćir.: Мишићево, mađ.: Hadikörs i Misityevö) je naselje u općini Subotica u Sjevernobačkom okrugu u Vojvodini.

Mišićevo
Мишићево - Hadikörs
DržavaSrbija
PokrajinaVojvodina
OkrugSjevernobački okrug
OpćinaSubotica

Površina
 • Ukupna133.7 km²
Visina137
Koordinate45°59′N 19°29′E / 45.983°N 19.483°E / 45.983; 19.483

Stanovništvo (2002.)
 • Entitet446
(68 stan./km²)

Poštanski broj24211
Pozivni broj025
Registarska oznakaSU
Zemljovid
Mišićevo na zemljovidu Srbije
Mišićevo
Mišićevo
Podaci za površinu i gustoću naseljenosti dati su zbirno za katastarsku općinu Bajmok, u kojoj se nalaze dva naselja, Bajmok i Mišićevo.

Povijest

uredi

Nastalo je 1925. godine parceliranjem zemljišta i naseljavanje ratnih dragovoljaca iz Srbije, Crne Gore, zatim stanovnika iz Like. Ime je dobilo prema Živojinu Mišiću, zapovjendiku srpske vojske na solunskom bojištu.

U Drugom svetskom ratu ovaj je kraj došao pod Mađarsku. Slaveni su pali u nemilost, ponajviše kolonizirani srpski dobrovoljci i kolonisti. Svi naseljenici, dobrovoljci i kolonisti s obližnje Rate i Mišićeva deportirani su u logore u Mađarsku. Većina ih je ostala ondje do kraja rata, a u njihove su kuće naseljeni su seljaci iz Erdelja i Bukovine (Čango-Mađari), koji su ondje ostali živjeti do kraja rujna 1944. godine. Mađarske su vlasti istjerane iz tog kraja 19. listopada 1944. godine. Doseljeni Mađari povukli su se u zapadne dijelove Mađarske, preživeli su se kolonisti vratili, a osim njih i novi agrarni interesenti iz dalje i bliže okoline. Sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća Mišićevo je dobilo je status samostalog naselja. Dotad je na katastarskim zemljovidima bilo dijelom katastarske općine Bajmak, zajedno s Ratom.

Stanovništvo

uredi

U naselju Mišićevo živi 446 stanovnika, od čega 359 punoljetnih stanovnika s prosječnom starostio od 42,0 godina (39,8 kod muškaraca i 44,1 kod žena). U naselju ima 161 domaćinstvo, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 2,77.

Prema popisu iz 1991. godine u naselju je živjelo 509 stanovnika.

Ovo je naselje srpskih dobrovoljaca, no usprkos tome skoro polovicu stanovnika čine Hrvati, većim dijelom oni iz nehrvatske opcije Bunjevaca. Srbi su relativna većina, a Hrvati su drugi po brojnosti, ukupno 41,47% 2002. godine.

Etnički sastav 2002.[1]
Narod Stanovnika %
Srbi 208 46,63%
Bunjevci 150 33,63%
Hrvati 35 7,84%
Mađari 18 4,03%
Jugoslaveni 15 3,36%
Crnogorci 1 0,22%
Muslimani 1 0,22%
nepoznato 1 0,22%
Kretanje broja stanovnika od 1948. do 2001.
broj stanovnika
601
582
597
554
517
509
446
1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.

Izvor:[2]

Izvor

uredi
  1. 2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistikuArhivirana inačica izvorne stranice od 2. ožujka 2008. (Wayback Machine), Beograd, veljača 2003, ISBN 86-84433-00-9
  2. 1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, ISBN 86-84433-14-9

Vanjske poveznice

uredi