Ćirilica

pismo slavenskih naroda koje su Sv. Ćiril i Metod izveli prema grčkom uncijalnom pismu

Ćirilica je pismo koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji. Ćirilicu koriste sljedeći slavenski jezici (neki isključivo, a neki ravnopravno uz latinicu):

Zastupljenost ćirilice u svijetu
Povijest alfabeta

srednje brončano doba 19.–15. st. pr. Kr.

meroitičko 3. st. pr. Kr.
Genealogija

Ćirilicu rabe i mnogi neslavenski jezici na području bivšeg Sovjetskog Saveza (kazaški, kirgiski, tatarski, baškirski, čečenski) i njegovih satelitskih država (Mongolija). Do 1860. godine ćirilica se rabila i u Rumunjskoj, a do 1990. i u Moldaviji. Na latinicu su prešli i neki drugi jezici država koje su nastale raspadom Sovjetskog Saveza, npr. azerski, turkmenski i uzbečki.

Ulaskom Bugarske u EU 1. siječnja 2007., ćirilica postaje treće službeno pismo EU, uz latinicu i grčko pismo.[1] Prema podatcima iz 2011. godine 252 milijuna ljudi u Euroaziji rabi ćirilicu kao službeno pismo za svoj narodni jezik.

Ćirilica je pismo koje se pojavilo nakon glagoljice, slavenskog pisma koje su u 9. st. razvili Ćiril i Metod, da bi približili Sveto Pismo slavenskim narodima na balkanskom poluotoku. Glagoljica je bila dosta složena, pa su učenici Ćirila i Metoda stvorili novo pismo koristeći grčki alfabet, dok su slova tipična za slavenske jezike i koja ne postoje u grčkom pismu ostala u izvornom obliku iz glagoljice. U 12. st. ćirilica je glavno pismo u pravoslavnih Slavena, a uporaba glagoljice zadržala se uglavnom kod Hrvata u nekim djelovima Hrvatske i Slovenije.[2] Kod Hrvata se javlja posebna hrvatska redakcija ćirilice koja je bila u uporabi do polovice 19. stoljeća, a u nekim krajevima u lokalnoj komunikaciji i u 20. stoljeću. Svojim imenom ćirilica odaje počast sv. Ćirilu koji je stvorio glagoljicu, a time posredno i ćirilicu. Ćirilicu je prema jednom mišljenju izmislio Kliment Ohridski, Ćirilov i Metodov učenik, ali ova tvrdnja je sporna.

Slova ćiriliceUredi

Poput abecede u hrvatskom jeziku, ćirilična abeceda u srpskom jeziku (azbuka) ima 30 slova. Slova azbuke poredana su drugim redoslijedom.


азбука — azbuka
red. br.  Ћирилица Latinica
1 А, а A, a
2 Б, б B, b
3 В, в V, v
4 Г, г G, g
5 Д, д D, d
6 Ђ, ђ Đ, đ
7 Е, е E, e
8 Ж, ж Ž, ž
9 З, з Z, z
10 И, и I, i
11 Ј, ј J, j
12 К, к K, k
13 Л, л L, l
14 Љ, љ Lj, lj
15 М, м M, m
16 Н, н N, n
17 Њ, њ Nj, nj
18 О, о O, o
19 П, п P, p
20 Р, р R, r
21 С, с S, s
22 Т, т T, t
23 Ћ, ћ Ć, ć
24 У, у U, u
25 Ф, ф F, f
26 Х, х H, h
27 Ц, ц C, c
28 Ч, ч Č, č
29 Џ, џ Dž, dž
30 Ш, ш Š, š


Ruska ćirilica ima dodatna slova, koja su nastala iz staroslavenskih glasova, najviše slova "jat". To su:

  • Ё, ё – "jo"
  • Й, й – kratko "i" (čita se slično kao "j")
  • Щ, щ – "šč"
  • Ъ, ъ – tvrdi znak
  • Ы, ы – jeri (tvrdo "i")
  • Ь, ь – meki znak
  • Э, э – E, e
  • Ю, ю – "ju"
  • Я, я – "ja"


Dodatna ukrajinska slova:

  • Ї, ї – "ji"
  • Є, є – "je"
  • Ґ, ґ – G, g
  • І, і – I, i


Dodatna bjeloruska slova:

  • Ў, ў – kratko "у"


Dodatna makedonska slova:

  • Ѓ, ѓ – Đ, đ
  • Ѕ, ѕ – Dz, dz
  • Ќ, ќ – Ć, ć

Crnogorska ćirilica ima dodatna dva slova – Ć i З́, čiji su latinični ekvivalenti Ś i Ź.


PretvorbeUredi

Ćirilica se najčešće može pretvoriti u latinicu automatiziranim računalnim alatima. Uvjet je postojanje teksta u digitaliziranom obliku. Neki oblici ćirilice se mogu čak pretvoriti skoro 1:1, to jest svako slovo, ali poneka posebna slova ne postoje u drugim pismima (posebno latinici) najčešće izvedena iz staroslavenskog slova jat.

IzvoriUredi

  1. Leonard Orban. 24. svibnja 2007. Cyrillic, the third official alphabet of the EU, was created by a truly multilingual European (PDF). europe.eu (engleski). Pristupljeno 5. travnja 2015.
  2. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 25. siječnja 2019. Juri Žakan. lzmk.hr. Pristupljeno 25. siječnja 2019.


Nedovršeni članak Ćirilica koji govori o pismu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.