Grčki alfabet

(Preusmjereno s Grčko pismo)
Povijest alfabeta

srednje brončano doba 19.–15. st. pr. Kr.

meroitičko 3. st. pr. Kr.
Genealogija

Grčki alfabet najstarije je pismo koje se danas još upotrebljava.[1] Ima 24 slova, i koristi se u označavaju kutova. Njime su pisana velika djela starine, od Platona i Aristotela do biblijskog Novog zavjeta. Nastaje u prvoj četvrtini 8.st. prije Krista i razvijen je iz feničkog pisma, pri čemu su Grci od Feničana preuzeli znak i zvuk za dvadeset dva slova, dok su ih još šest s vremenom sami stvorili prilagođavajući fenički sustav pisanja svome jeziku.

Tablica grčkog alfabetaUredi

Izgovor je prikazan transkripcijom i transliteracijom u međunarodnu fonetsku abecedu.

GrčkoUredi

Slovo Ime Glas Latinička transkripcija Feničko slovo
starogrčko novogrčko starogrčki novogrčki starogrčki novogrčki
Α α ἄλφα άλφα alfa [a] [] [a] a a   alef
Β β βῆτα βήτα beta [b] [v] b v   bet
Γ γ γάμμα γάμμα gama [g] [ʝ], [ɣ] g gh, g   gimel
Δ δ δέλτα δέλτα delta [d] [ð] d dh, d   dalet
Ε ε εἶ, ἒ ψιλόν έψιλον epsilon [e] [] e e   he
Ζ ζ ζῆτα ζήτα zeta [zd], [] [z] z z   zajin
Η η ἦτα ήτα eta [ɛː] ([h]) [i] e, ē i   het
Θ θ θῆτα θήτα theta [] [θ] th th   tet
Ι ι ἰῶτα ιώτα jota [i], [] [i], [j] i, ī i   jod
Κ κ κάππα κάππα kapa [k] [k], [c] k k   kaf
Λ λ λάβδα, λάμβδα λάμδα lambda [l] [l] l l   lamed
Μ μ μῦ μι mi [m] [m] m m   mem
Ν ν νῦ νι ni [n] [n] n n   nun
Ξ ξ ξεῖ, ξῖ ξι ksi [ks] [ks] ks ks   sameh
Ο ο οὖ, ὂ μικρόν όμικρον omikron [o] [] o, ŏ o   ajin
Π π πεῖ, πῖ πι pi [p] [p] p p   pe
Ρ ρ ῥῶ ρω ro [r], [] [ɾ] r r   reš
Σ σ, ς σῖγμα σίγμα sigma [s] [s] s s   šin
Τ τ ταῦ ταυ tau [t] [t] t t   tav
Υ υ ὗ, ὓ ψιλόν ύψιλον ipsilon [u], [y], [] [i] u, y y   vav
Φ φ φεῖ, φῖ φι fi [] [f] ph, f f
Χ χ χεῖ, χῖ χι hi [], [ks] [ç], [x] kh, ks h
Ψ ψ ψεῖ, ψῖ ψι psi [ps] [ps] ps ps
Ω ω ὦ, ὦ μέγα ωμέγα omega [ɔː] [] o, ō o   ajin

ZnamenkoUredi

Slovo Feničko slovo Ime Latinička transkripcija Glas
latinica starogrčko novogrčko
Ϛ ϛ[2]   vav stigma στίγμα st [st]
Ϙ ϙ[3], Ϟ ϟ[4]   kof kopa ϙόππα κόππα k [k]
Ͳ ͳ[5], Ϡ ϡ[6]   cade sampi σαμπῖ ss [sː], [ks], [ts]

ArhajskoUredi

Slovo Feničko slovo Ime Latinička transkripcija Glas
latinica starogrčko novogrčko
Ϝ ϝ[7], Ͷ ͷ[8]   vav digama ϝαῦ δίγαμμα w [w]
Ͱ ͱ[9]   het heta ἧτα ήτα h [h]
Ϻ ϻ[10]   cade san ϻάν σάν s [s]
Ϸ ϸ[11]   cade šo sh [ʃ]

Vanjske povezniceUredi

 U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: grčki alfabet

BilješkeUredi

  1. Coulmas, Florian. 1996. The Blackwell Encyclopedia of Writing Systems. Blackwell Publishers Ltd.. Oxford. ISBN 0-631-21481-X (en)
  2. Stigma, Nick Nicholas' Home Page (en)
  3. Koppa, Nick Nicholas' Home Page (en)
  4. Numeric Koppa, Nick Nicholas' Home Page (en)
  5. Sampi, Nick Nicholas' Home Page (en)
  6. Numeric Sampi, Nick Nicholas' Home Page (en)
  7. Digamma, Nick Nicholas' Home Page (en)
  8. Pamphylian Digamma, Nick Nicholas' Home Page (en)
  9. Heta, Nick Nicholas' Home Page (en)
  10. San, Nick Nicholas' Home Page (en)
  11. Sho, Nick Nicholas' Home Page (en)

IzvoriUredi

  • (en), R. Elsie, « en:Albanian Literature in Greek Script: the Eighteenth and Early Nineteenth-Century Orthodox Tradition in Albanian Writing », en en:Byzantine and Modern Greek Studies, vol. 15, n° 20, Birmingham, 1991, PDFInačica izvorne stranice arhivirana 28. travnja 2020..
  • (en), N. e A. Humez, en:Alpha to omega: the life & times of the Greek alphabet, ed. Godine, Boston, 1981, (ISBN 0-87923-377-X).
  • (en), L. Hamilton Jeffery, en:The local scripts of archaic Greece: a study of the origin of the Greek alphabet and its development from the eighth to the fifth centuries B.C., ed. Clarendon Press, Oxford, 1990, (ISBN 978-0198140610).
  • (en), M. S. Makratis (ed.), en:Greek letters: from tablets to pixels, ed. Oak Knoll Press, 1996, (ISBN 978-1884718274).
  • (en), H. Hansen e G. Quinn, en:Greek: An Intensive Course, ed. Fordham University Press, 1992, (ISBN 978-0823216635).
  • (en), B. B. Powell, en:Homer and the Origin of the Greek Alphabet, ed. Cambridge University Press, 1996, (ISBN 978-0521589079).
  • (en), M. S. Makratis, en:Character codes for Greek: Problems and modern solutions, 1996.
  • Zdravka Martinić-Jerčić, Dubravka Matković: PROMETEJ: udžbenik grčkog jezika za 1.i 2. godinu učenja (ISBN 978-953-0-50510-0)


  Nedovršeni članak Grčki alfabet koji govori o pismu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.