Otvori glavni izbornik
Glagoljski Codex Zographensis (10-11. stoljeće, Bugarska)

Azbuka (az i buki – naziv prva dva slova u poretku) je glagoljička i stara ćirilična abeceda. Nazivi slova predstavljaju riječi koje tvore dugu mnemotehničku rečenicu azъ buky vĕdĕ glagoljǫ dobrĕ jestъ živĕtĕ... – "ja slova znajući govorim dobro je živjeti...".

Glagoljica i ćirilica su usko povezane – dijele nazive slova i uglavnom poredak. Neka slova su imala i brojčanu vrijednost, koja se malo razlikuje između ta dva pisma.

Sadržaj

Nazivi i poredak slovaUredi

Nazivi slova su originalno na staroslavenskom, i ne navode se svugdje u istom obliku. Tako se slovo vĕdĕ ponegdje naziva i vĕdi.

Pojedina imena prilagođavana su kasnijem jezičnom razvoju u različitim sredinama koje su koristile glagoljicu i ćirilicu, pa je tako npr. črьvь u hrvatskom dalo črv, u bugarskom чръв - črăv, a u ruskom червь - červ´[1].

Poredak varira u literaturi[2], za glagoljicu uglavnom za slova črv, ci, ša, šta, te za us, jus, es, jes.

Brojčane vrijednostiUredi

Ćirilica je naslijedila brojčane vrijednosti iz grčkog pisma, a glagoljica ima redom dodijeljene. Međutim, većina se vrijednosti poklapa. U literaturi postoje male razlike oko dodjele većih brojčanih vrijednosti u glagoljici (iznad 1000)[1].

Kada su se slova glagoljice koristila za zapis brojeva, pisala su se između posebnog znaka, tzv. ano teleia (srednje točke, · (Unicode U+0387))

TablicaUredi

Sljedeća tablica je sažeti pregled glagoljice i stare ćirilice, prateći poredak glagoljice. Slova se mogu podijeliti u tri skupine:

  • slova naslijeđena iz grčkog (u ćirilici), odnosno za glasove slične grčkim (az, buki, dobrje...)
  • posebna slova za staroslavenske glasove (vjedi, živjeti, dzelo...)
  • slova koja su služila samo za transliteraciju grčkih slova, te za zapis brojeva, jer takvih glasova u staroslavenskom nije bilo (frt za fi, thita za theta, ot za omega...)

Imena u tablici su usporedno staroslavenska (kosim slovima) i kroatizirana.

Ime[3] Glagoljica Ćirilica Izgovor
(IPA)
Slovo u hrvatskoj
latinici
obla uglata broj stara broj današnja
azъ az     1   1 А а /a/ a
buky buki     2   2 Б б /b/ b
vĕdĕ vjedi     3   В в /v/ v
glagoljǫ glagolju     4   3 Г г /g/ g
dobrĕ dobrje     5   4 Д д /d/ d
jestъ jest     6   5 Е е /ɛ/ e
živĕtĕ živjeti     7   Ж ж /ʒ/ ž
Ʒĕlo dzjelo     8   6 Ѕ ѕ (makedonska ćir.) /dz/ dz
zemli zemlji     9   7 З з /z/ z
ïže iže     10   8 И и /i/ i
i i     20   10 І і (bjeloruski i ukr.) /i/ i
g’ervь đerv     30   srpski Ћ ћ i Ђ ђ /g'/ ć ili đ
kako kako     40   20 К к /k/ k
ljudьje ljudje     50   30 Л л /l/ l
myslite mislite     60   40 М м /m/ m
našь naš     70   50 Н н /n/ n
onъ on     80   70 О о /ɔ/ o
pokojь pokoj     90   80 П п /p/ p
rьci rci     100   100 Р р /r/ r
slovo slovo     200   200 С с /s/ s
tvrьdo tvrdo     300   300 Т т /t/ t
ukъ uk     400   400 У у /u/ u
frъtъ frt     500   500 Ф ф /f/ f
hĕrъ hjer     600   600 Х х /x/ h
otъ ot     700   800 odg. grčkom Ω
više se ne koristi
/o/
šta šta     800   Щ щ /ʃt/ šč
ci ci     900   900 Ц ц /t͡s/ c
črьvь črv     1000   90 Ч ч /t͡ʃ/ č
ša ša     2000   Ш ш /ʃ/ š
jerъ jor       Ъ ъ - "tvrdi znak"
jery jeri     Ы ы - "jeri" /ɨ/
jerь jer       Ь ь - "meki znak"
ĕtъ jat       izbačen iz ruskoga 1917.,
iz bugarskoga 1945.
/jæ/
jo jo   Ё /jɔ/
ju ju     Ю ю /ju/ ju, u
ęsъ es,
"mali jus"
    više se ne koristi /ɛ̃/
jęsъ jes,
"jotirani mali jus"
    više se ne koristi /jɛ̃/
ǫsъ us,
"veliki jus"
    više se ne koristi /ɔ̃/
jǫsъ jus,
"jot. veliki jus"
    više se ne koristi /jɔ̃/
thita thita     9 više se ne koristi /f/
ižica ižica     izb. iz ruskoga 1917.
je,
"jotirani e"
  više se ne koristi /jɛ/
ksi ksi   više se ne koristi /ks/

Napomene i izvoriUredi

  1. 1,0 1,1 Michael Everson and Ralph Cleminson, "Revised proposal for encoding the Glagolitic script in the UCS", ISO/IEC JTC1/SC2/WG2 N2555, dostupno ovdje  (PDF)
  2. Michael Everson, "Revised proposal for encoding the Glagolitic script in the UCS", ISO/IEC JTC1/SC2/WG2 N1931, dostupno ovdje  (PDF)
  3. nazivi glagoljskih slova su originalno na staroslavenskom, koji ima neke glasove kojih u hrvatskom nema. Prilagodba originalnih naziva na hrvatski nije jednoznačna. Nazivi ovdje su prema tablici u Hrvatskoj općoj enciklopediji, svezak 4, "Glagoljica", s tim da se nazalni glasovi ę i ǫ, koji se u enciklopediji bilježe kao en i on, zamjenjuju s e i u, što su najčešći odrazi tih glasova u hrvatskom (stsl. imę, rǫka prema hrv. ime, ruka). To donekle odstupa od uvriježenih naziva u dijelu literature.