Milan Mladenović

Milan Mladenović (Zagreb, 21. rujna 1958.Beograd, 5. studenoga 1994.) bio je srbijanski rock-glazbenik, najpoznatiji kao pjevač i gitarist beogradske rock skupine Ekatarina Velika.

Milan Mladenović
Mladenović na proturatnim prosvjedima u Beogradu.
Rođen/a21. rujna 1958.
Umro/umrla5. studenoga 1994.
Žanr/ovirock
Zanimanjeglazbenik, producent
Instrumentvokal, gitara
Djelatno razdoblje1977.1994.
Producentska kućaJugoton, ZKP RTLJ, PGP-RTB, PGP-RTS
AngažmanEkatarina Velika, Šarlo akrobata, Angel's Breath

Životopis Uredi

Rođen je 21. rujna 1958. godine u Zagrebu, kao sin Spase (časnika JNA rodom iz Kruševca) i majke Danice, domaćice (iz Makarske).[1][2] U šestoj godini s obitelji preselio se je u Sarajevo, gdje je živio sljedećih nekoliko godina, o čemu je rekao:

  »Sarajevo je vjerojatno mračno utjecalo na mene. Bio sam strašno ratoboran, istinoljubiv, mali, ovolicki, i stalno sam se tukao sa starijima od sebe. Oni su me, naravno, mlatili i tako sam ja dolazio kući krvav, plačući, i to je trajalo tih šest, sedam godina koliko sam živio tamo... Bio sam klinac s naočalama i nosio tango-gitaru ispod miške. Odlazio sam na satove kod čuvenog Gari Garinče. Od njega sam naučio neke akorde. Poslije sam se preselio u Beograd.[3]«

Godine 1970. obitelj Mladenović seli se u Beograd. Milan pohađa Jedanaestu beogradsku gimnaziju u kojoj krajem sedamdesetih godina, zajedno sa školskim kolegom Dragomirom Mihailovićem Gagijem, osniva svoj prvi sastav Limunovo drvo. Svirali su na gitarijadama u Žarkovu i Železniku, u Bloku 45 (tzv. „Rock blok”), u Domu omladine, a održali su i dva samostalna koncerta u SKC-u. Poznatije pjesme Limunovog drveta bile su: "Da li se sećate?", "Sedmi krug", "Oko moje glave", "Limunovljevo drvo", "Ne veruj" i "Gubitaš". U to vrijeme Milanovo društvo postaje aktivno uključeno u novi glazbeni pravac poznat kao novi val.[4] Mladenović je priznao da su na njega utjecali Dado Topić, Chuck Berry, Kraftwerk i Martin Luther King.[1]

Godine 1980., zajedno s Mihajlovićem, Dušanom Kojićem - Kojom i Ivanom Vdovićem - Vdom, Mladenović osniva svoj prvi značajniji sastav - Šarlo akrobata. Prvi nastup imali su u travnju 1980. godine u SKC-u, kao predgrupa Pankrtima.[3] Nekoliko pjesama grupe ("Niko kao ja", "Ona se budi", "Oko moje glave", "Mali čovek") ubrzo je objavljeno na kompilaciji Paket aranžman, a 1981. godine izlazi prvi i jedini album sastava pod nazivom Bistriji ili tuplji čovek biva kad..., koji se smatra jednim od važnijih albuma jugoslavenskog novog vala.[4] Šarlo akrobata se nakon toga raspada zbog međusobnih nesuglasica između Milana i Dušana.[4]

Krajem 1981. godine, Milan Mladenović s Dragomirom Mihajlovićem, prijateljem iz bivšeg sastava Limunovo drvo, osniva novi sastav Katarina II. Tijekom 1982. godine novom sastavu priključuju se klavijaturistica Margita Stefanović Magi, a 1983. basist Bojan Pečar i bubnjar Šarla akrobate Ivan Vdović. U toj postavi grupa 1984. godine izdaje album Katarina II na kojem se nalaze poznate pjesme "Aut", "Jesen", "Radostan dan", "Treba da se čisti", "Ja znam" i druge. Većinu tekstova na debitantskoj ploči pisao je Mladenović, tekstove za pjesme "Vrt" i "Platforme" potpisao je Gagi, a glazba je zajednička.[5] U tom razdoblju, Gagi dolazi u sukob sa zakonom i po povratku iz zatvora saznaje da više nije član sastava.[5] Mihajlović kao nositelj prava na ime Katarina II uskraćuje grupi pravo na korištenje istoga, te sastav bira novo ime Ekatarina Velika. U EKV umjesto Vda dolazi novi bubnjar, Ivan Fece Firči (iz sastava Lune). Godine 1985. izlazi istoimeni album Ekatarina Velika koji dobiva povoljne kritike te skreće pažnju na sastav. Album iz 1986. godine, S' vetrom uz lice, dovodi ih na sam vrh jugoslavenske rock scene, gdje s Mladenovićem na čelu ostaju sve do 1994. godine izdajući seriju uspješnih albuma.

Tijekom rada s Ekatarinom, Mladenović surađuje kao producent na albumima sastava „Gustaph y njegovi dobri duhovi” (Gustafi) i „Fit”. Godine 1985. se zajedno s ostalim članovima Ekatarine pojavljuje u filmu Gorana Markovića Tajvanska kanasta, a sljedeće godine i u filmu Darka Bajića Crna Marija , u kojemu igra glavnu ulogu i za koji je napisao pjesmu „Bus Station”. Krajem osamdesetih piše glazbu za jednu kazališnu predstavu na kojoj rade i Vlatko Stefanovski, Đorđe Erić, Zoran Petrović i drugi.

 
Mladenovićev grob na beogradskom Novom groblju.

Početkom 1992. godine s članovima sastava Partibrejkers i Električni orgazam osniva projekt „Rimtutituki”, čija je glazbena aktivnost usredotočena na proturatnu propagandu. Njihov najpoznatiji singl "Slušaj 'vamo!", s ključnim refrenom Mir, brate, mir, izdaje B92, a promoviran je koncertom na kamionu koji je kružio ulicama Beograda. EKV, Partibrejkers i Električni orgazam u rujnu 1993. godine sviraju u Pragu i Berlinu sa zagrebačkim sastavom Vještice u okviru akcije „Ko to tamo pjeva”.[3] Kada su s Rimtutitukijem tijekom rata trebali gostovati u Banjoj Luci, Mladenović je iz prosvjeda otkazao nastup zato što je eksplozivom srušena najstarija i najpoznatija banjolučka džamija Ferhadija iz 1579. godine.[6]

U ljeto 1994. godine Mladenović putuje u Brazil, gdje s dugogodišnjim prijateljem Mitrom Subotićem - Subom (poznatim i kao Rex Ilusivii) i nekoliko brazilskih glazbenika snima album Angel’s Breath (Dah anđela). Mladenovićevim riječima, „to je neka vrsta psihodeličnog samba-rocka s balkanskim utjecajem”.[3] Zatim odlazi u Pariz, gdje je režirao spot za pjesmu „Crv”.[3]

U kolovozu 1994. godine, nakon nastupa Ekatarine Velike na festivalu u Budvi, Mladenović je prebačen u bolnicu. Prije nego što se ploča Angel’s Breath pojavila na tržištu Mladenović je 5. studenoga 1994. godine u Beogradu umro od raka unutrašnjih organa.[7] Pokopan je na Novom groblju u Beogradu.[8]

Diskografija Uredi

Šarlo akrobata Uredi

  • Bistriji ili tuplji čovek biva kad... (Jugoton, 1981.)

Katarina II Uredi

  • Katarina II (1984.)

Ekatarina Velika Uredi

Rimtutituki Uredi

  • „Slušaj 'vamo” (Radio B92, 1992.)

Angel's Breath Uredi

  • Angel's Breath (Imago Records, 1994.) - Milan Mladenović i Mitar Subotić Suba

Zadužbina Milana Mladenovića Uredi

Zadužbina Milana Mladenovića je nevladina organizacija osnovana sa ciljem da se autorska i osobna zaostavština Milana Mladenovića sačuva kao cjelina i da se namjeni za kulturne i humanitarne svrhe.

Ciljevi Zadužbine su, između ostalog, da čuva uspomenu na Milana Mladenovića, brine se o objavljivanju njegovih djela i potiče umjetničko stvaralaštvo dodjeljujući regionalnu nagradu koja nosi njegovo ime. Zadužbina osnovana prema nalogu koji je u svom testamentu ostavila Milanova majka Danica Mladenović.

Zadužbina je sustavnim radom omogućila da se sva ostavština grupe Ekatarina Velika, a čiji je Milan Mladenović bio frontmen, nalazi na jednom mjestu na svim digitalnim platformama. Tako su uspostavljeni službeni Ekatarina Velika kanali na YouTube-u i ostalim glazbenim digitalnim platformama. Albumi koji su dostupni na digitalnim platformama su usustavljeni, posloženi kronološkim slijedom i sadrže sve pjesme grupe EKV.

Zadužbina djeluje na YouTube-u, platformi X, Facebooku i Instagramu.

Nagrada "Milan Mladenović" Uredi

Nagrada Milan Mladenović dodjeljuje se svake godine na rođendan Milana Mladenovića, 21. rujna. Nagrada se sastoji od povelje i novčanog iznosa od 3.000 eura. Milanova nagrada je regionalna i pravo da konkuriraju za nju imaju autori i izvođači sa teritorija svih bivših jugoslovenskih republika, za pjesmu objavljenu do lipnja tekuće godine, bez posebnih žanrovskih ograničenja. Pjesme koje konkuriraju za Nagradu mogu prijaviti autori, izdavači ili interpretatori

Naslijeđe Uredi

Ulice u trima državama nose njegovo ime.

Jedna ulica u Zemun Polju je 2004. godine dobila ime Milana Mladenovića.

Početkom prosinca 2007. godine i u Zabjelu, predgrađu Podgorice, jednoj je ulici dodijeljeno njegovo ime.[9] Također plato ispred Doma omladine u Beogradu nosi naziv Plato Milana Mladenovića.

Krajem 2012. godine ulica u Zagrebu nazvana je po njemu.[nedostaje izvor]

Literatura Uredi

  • Rigonat, Flavio (ur.): Dečak iz vode: Milan Mladenović, Beograd: L. O. M., 1997.
  • Žikić, Aleksandar: Mesto u mećavi, Beograd: Matica srpska, 1999.

Izvori Uredi

  1. a b Renata Jurišić: SJEĆANJE NA BEZVREMENSKOG VELIKANA: Umro je samo jednom - 17 godina otkako je otišao Milan Mladenović Lupiga.com. 5. studenoga 2011. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
    "Ljeta je provodio u naselju Puharići, u Makarskoj, odakle je njegova majka Danica, a na tamošnjim je plažama i napisao najljepše pjesme i stihove. Priznao je da su na njega utjecali Dado Topić, Chuck Berry, Kraftwerk i Martin Luther King. "
  2. HMS/Radio Ljubuški: Milan Mladenović, frontmen neprežaljenog EKV-a: Majka mu je bila Hrvatica, mrzio je rat, a umro s oko 35 kg[neaktivna poveznica] Radio Ljubuški. 23. rujna 2019. Pristupljeno 24. rujna 2020.
  3. a b c d e Milan Mladenovic biografija (srp.) Pristupljeno 2. veljače 2009.
  4. a b c Milan Mladenović na last.fm (dobavljeno 2. veljače 2009.)
  5. a b Ekatarina Velika - istorija (srp.) Pristupljeno 2. veljače 2009.
  6. Cane o Milanu Mladenoviću. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. listopada 2007. Pristupljeno 13. ožujka 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  7. EKV, u: Ilustrovana YU rock enciklopedija: 1960—1997, Petar Janjatović, 1998. ISBN 86-83053-08-3
  8. Милан Младеновић (Ново гробље). Inačica izvorne stranice arhivirana 13. travnja 2010. Pristupljeno 13. ožujka 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  9. Vijest o imenovanju podgoričke ulice Milanovim imenom[neaktivna poveznica] (objavljeno 2. veljače 2009.)