Turkana (jezero)
Turkana, nekoć poznato kao Rudolfovo jezero, je slano jezero u Velikoj rasjednoj dolini u Keniji, koje svojim sjevernim dijelom završava u Etiopiji. Po svom obujmu Turkana je četvrto slano jezero na svijetu, nakon Kaspijskog, Issyk-Kula i Aralskog, a među svim jezerima je dvadeseto po veličini.
| Turkana | |
|---|---|
 Satelitska fotografija jezera Turkana | |
| Vrsta | slano |
| Položaj | |
| Koordinate | 3°3′N 36°1′E / 3.050°N 36.017°E |
| Smještaj | Etiopija, Kenija |
| Države | |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 290 km |
| Širina | |
| • Najveća | 32 km |
| Dubina | |
| • Najveća | 109 m m |
| Površina | 130,860 km2 |
| Nadm. visina | 360.4 m |
| Rijeke i otoci | |
| Pritoci | Omo, Turkvel, Kerio |
| Odlijeva se u | isparavanje |
  Turkana Turkana na zemljovidu Kenije  | |
Jezerska voda, iako slana (boćata) da se piti, ali je neukusna. U jezeru i pored njega živi puno divljih životinja, klima je vruća i vrlo suha.
Prirodne odlike uredi
| Nacionalni parkovi jezera Turkana | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  Kenija |
| Godina uvrštenja | 1997. (21. zasjedanje) |
| Vrsta | Prirodno dobro |
| Mjerilo | ix, x |
| Ugroženost | — |
| Poveznica | UNESCO:801 |
| Koordinate | 3°3′4.7″N 36°30′13.2″E / 3.051306°N 36.503667°E |
 Turkana Lokacija jezera Turkana u Keniji | |
Stijene oko jezera kao i u ostalom dijelu Velike rasjedne doline većinom su vulkanskog podrijetla. Na središnem jezerskom otoku nalazi se još aktivni vulkan, iz kojeg suklja para. Istočna i južna jezerska obala su stjenovite, dok su zapadna i sjeverna obala niže, pokrivene pješčanim dinama.
Na jezeru Turkana znaju puhati vjetrovi orkanske snage, zbog velikih razlika u temperaturi jezerske vode i okolnog tla. Jezero uglavnom prima vode od tri glavna izvora, rijeka: Omo, Turkvel i Kerio. Kako jezero nema istjek, već vodu gubi jedino isparavanjem (koje je znatno), tako je i veličina jezera promjenjiva, između 1975. i 1993. razina jezera pala je za 10 m.[1]
Jezero Turkana i danas zbog svoje izoliranosti, i nedostupnosti ima puno osobina izvorne afričke divljine. Vode i obale jezera pune su nilskih konja, krokodila, štipavaca i zmija tako da samostalna šetnja nije preporučljiva.
Na Kenijskom dijelu Jezera Turkana, nalaze se tri vrlo poznata nacionalna parka, koja su uvrštena u UNESCO-ov popis svjetske baštine. Nacionalni park Sibiloi leži na istočnoj obali, dok se parkovi Središnji otok (najpoznatiji kao razmnožavalište krokodila, zbog čega ga zovu i "Krokodilski otok") i Južni otok nalaze na jezerskom otocima.
God. 2018. Nacionalni parkovi jezera Turkana upisani su na UNESCO-ov popis ugroženih mjesta svjetske baštine zbog razornog učinka izgradnje etiopske brane Gibe III na tijek i ekosustav jezera Turkana i projekta razvoja Kuraz šećera, što predstavlja daljnju prijetnju ovom lokalitetu[2]
Ime jezera i njegovi stanovnici uredi
Na istočnoj obali jezera Turkana (u NP Sibiloi) nalazi se greben Koobi Fora koji naseljava nomadski narod Gabbra i na njihovom jeziku naziv grebena znači "Izvor mitre". Greben je najpoznatiji po fosilnim ostacima iz pleistocena, između ostalih i ranih hominina (Australopitek).
Jezero se do polovice 20. stoljeća zvalo Rudolfovo jezero, u čast princa Rudolfa od Austrije. Tako je jezero nazvala Austro-Ugarska ekspedicija iz 1888., koju su vodili mađarski grof Sámuel Teleki i austrijski pukovnik Ludwig Von Ritter Höhnel. Oni su bili prvi europljani koji su na čelu velike ekspedicije dospjeli do jezera, i izvjestili o njemu i brojnim plemenima koja su živjela uz obale jezera; Turkane, Samburu, Rendille, Gabbre, Daseniči, Hamar Koke, Kare, Niagatomi, Murse, Surme i Elmoli.
Novinar J.W. Gregory napravio je 1894. u Geographical Journal-u reportažu o jezeru, nazvavši ga Basso Narok, tako su ga zvali i domoroci (pleme Samburu) koji su ga nastanjivali. Što prevedeno sa samburu jezika znači "Crno jezero". Nakon proglašenja neovisne Kenije, predsjednik Jomo Kenyatta, preimenovao je Rudolfovo jezero u Jezero Turkana 1975., po najbrojnijem plemenu uz obale jezera.
Vjetroelektrana uredi
Kako na jezeru stalno pušu snažni vjetrovi, tvrtka Wind Power Consortium (LTWP) planira izgraditi vjetroelektranu snage 300 MW.[3] Planom se želi podići 360 vjetroturbina, kapaciteta 850 kilovata. Kenijska vlada na svoj teret izgradit će dalekovod, kad se dovrši bit će najveća vjetroelektrana Afrike.[4]
Izvori uredi
- ↑ World Lakes Database Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. prosinca 2004. (Wayback Machine).
- ↑ Lake Turkana National Parks (Kenya) inscribed on List of World Heritage in Danger. UNESCO. Pristupljeno 28. lipnja 2018.
- ↑ Lake Turkana Wind Power. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. siječnja 2012. Pristupljeno 15. travnja 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Africa’s Largest Wind Project Advances, New York Times, March 16, 2010
Bibliografija uredi
- Encyclopedia Britannica under Rudolf, Lake. (engl.)
- Chambers World Gazeteer, ed. David Munro, W & R Chambers Ltd. & The Press Syndicate of the University of Cambridge, 5th Edition, 1988, ISBN 1085296-200-3 nevaljani ISBN under Turkana, Lake. (engl.)
Vanjske poveznice uredi
- Turkana National Parks, Unesco (engl.)
- Satelitske snimke Jezera Turkana Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. listopada 2004. (Wayback Machine)
- Sibiloi National Park, Nacionalni park Sibiloi Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. ožujka 2005. (Wayback Machine) (engl.)
- Jezero Turkana na portalu World Lakes Database Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. siječnja 2006. (Wayback Machine) (engl.)
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Jezero Turkana |