Nacrt:Grad književnosti

UNESCO-ov program grad književnosti dio je šire mreže kreativnih gradova. Ona je pokrenuta 2004. godine i ima gradove članove u sedam kreativnih područja. Ta su kreativna područja književnost, obrtništvo i tradicionalna umjetnost, dizajn, film, gastronomija, medijska umjetnost i glazba.[1]

Kriteriji za gradove književnosti uredi

Da bi bili odobreni kao gradovi književnosti, gradovi moraju ispuniti niz kriterija koje je postavio UNESCO.[2]

UNESCO-ovi gradovi književnosti imaju slične karakteristike:

  • Kvaliteta, kvantiteta i raznovrsnost izdavaštva u gradu
  • Kvaliteta i kvantiteta obrazovnih programa s fokusom na domaću ili stranu književnost na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini
  • Književnost, drama i/ili poezija igraju važnu ulogu u gradu
  • Održavanje književnih događanja i festivala koji promoviraju domaću i stranu književnost
  • Postojanje knjižnica, knjižara i javnih ili privatnih kulturnih centara koji čuvaju, promiču i šire domaću i stranu književnost
  • Uključivanje izdavačkog sektora u prevođenje književnih djela s različitih nacionalnih jezika i stranih književnosti
  • Aktivno uključivanje tradicionalnih i novih medija u promicanje književnosti i jačanje tržišta književnih proizvoda

Gradovi predlažu ponude UNESCO-u za proglašenje grada književnosti. Odredbe svake četiri godine prati i revidira UNESCO.

O gradovima uredi

Godine 2004. Edinburgh je postao prvi grad književnosti. Domaćin je godišnjeg Međunarodnog festivala knjige i ima svog pjesnika laureata — Makar.[3][4]

Ljubljana vodi svoju Knjižnicu pod krošnjama na raznim lokacijama diljem grada, uključujući Gradski park Tivoli i Park Zvezda. Ove stranice nude izbor žanrova knjiga te nekoliko domaćih i stranih novina i časopisa.[5][6]

Manchester je dom Centralne knjižnice "svjetske klase" i "povijesnih dragulja" The Portico, John Rylands i Chetham's.[7]

Melbourneova "živahna književna scena" uključuje više od 300 knjižara, Victoria State Library među mnogim drugim knjižnicama, bazu za Penguin Random House i za Lonely Planet, Wheeler Center i Melbourne Writers' Festival.[8][9][10]

Praški "veliki intelektualni i kreativni resursi" uključuju područja dizajna knjiga, ilustracija, tipografije i grafičkog dizajna. Također ima Nacionalnu knjižnicu Češke Republike među više od 200 knjižnica, jednu od najvećih europskih koncentracija knjižara i Festival pisaca u Pragu.[11][12]

Knjižnice u drugim književnim gradovima uključuju: Nacionalnu knjižnicu Braidense u Milanu, Sveučilišnu knjižnicu Heidelberg i Nacionalnu knjižnicu Irske u Dublinu.[13][14][15]

Dunedin je "Edinburgh juga" i dom je najstarijeg sveučilišta na Novom Zelandu. Durban je "ljubitelj zabave".[16][17]

Montevideo je "živahno, eklektično mjesto", a grad Québec "prekrasno, zavodljivo mjesto".[18][19]

Gradovi književnosti uredi

Postoje četrdeset dva grada književnosti u dvadeset osam zemalja i na šest kontinenata.

Dvadeset i četiri grada su europska, sedam azijskih i tri sjevernoamerička. Oceaniju i Južnu Ameriku predstavlja po dva grada, dok Afrika ima jedan grad književnosti. Osam zemalja ima dva književna grada, dok Ujedinjeno Kraljevstvo ima pet.

Grad Zemlja Godina upisa
Angoulême   Francuska 2019[20]
Bagdad   Irak 2015[21]
Barcelona   Španjolska 2015[22]
Beirut   Libanon 2019[23]
Bucheon   Južna Koreja 2017[24]
Dublin   Irska 2010[25]
Dunedin   Novi Zeland 2014[26]
Durban   JAR 2017[27]
Edinburgh   Ujedinjeno Kraljevstvo 2004[28]
Exeter   Ujedinjeno Kraljevstvo 2019[29][30]
Göteborg   Švedska 2021[31]
Granada   Španjolska 2014[32]
Heidelberg   Njemačka 2014[33]
Iowa City   SAD 2008[34]
Jakarta   Indonezija 2021[35]
Kraków   Poljska 2013[36]
Kuhmo   Finska 2019[37]
Lahore   Pakistan 2019[38]
Leeuwarden   Nizozemska 2019[39]
Lillehammer   Norveška 2017[40]
Ljubljana   Slovenija 2015[41]
Lviv   Ukrajina 2015[42]
Manchester   Ujedinjeno Kraljevstvo 2017[43]
Melbourne   Australija 2008[44]
Milano   Italija 2017[45]
Montevideo   Urugvaj 2015[46]
Nanjing   NR Kina 2019[47]
Norwich   Ujedinjeno Kraljevstvo 2012[48]
Nottingham   Ujedinjeno Kraljevstvo 2015[49]
Óbidos   Portugal 2015[50]
Odesa   Ukrajina 2019[51]
Prag   Češka 2014[52]
Québec   Kanada 2017[53]
Reykjavik   Island 2011[54]
Seattle   SAD 2017[55]
Slemani   Irak 2019[56]
Tartu   Estonija 2015[57]
Uljanovsk   Rusija 2015[58]
Utrecht   Nizozemska 2017[59]
Vilnius   Litva 2021[60]
Wonju   Južna Koreja 2019[61]
Wrocław   Poljska 2019[62]

Povezani članci uredi

Izvori uredi

  1. 64 Cities Join the UNESCO Creative Cities Network
  2. Do you have what it takes to be a City of Literature?
  3. Edinburgh Crowned the Capital of Literature. TheGuardian.com
  4. Edinburgh
  5. Ljubljana. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. lipnja 2019. Pristupljeno 18. svibnja 2023.
  6. Library Under the Treetops. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. svibnja 2019. Pristupljeno 18. svibnja 2023.
  7. Manchester Named as a UNESCO City of Literature
  8. Melbourne. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. svibnja 2019. Pristupljeno 18. svibnja 2023.
  9. Penguin Random House
  10. Lonely Planet
  11. Prague
  12. Prague. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. svibnja 2019. Pristupljeno 18. svibnja 2023.
  13. Ten Stunning Italian Libraries
  14. Eight Most Beautiful Libraries in Germany
  15. Five Libraries in Dublin Every Bibliophile Should Visit
  16. Dunedin
  17. Durban
  18. Montevideo
  19. Québec City
  20. Angoulême
  21. Baghdad
  22. Barcelona
  23. Beirut
  24. Bucheon
  25. Dublin
  26. Dunedin
  27. Durban
  28. Edinburgh
  29. Exeter
  30. Exeter
  31. Gothenburg
  32. Granada
  33. Heidelberg
  34. Iowa City
  35. Jakarta
  36. Kraków
  37. Kuhmo
  38. Lahore
  39. Leeuwarden
  40. Lillehammer
  41. Ljubljana
  42. Lviv
  43. Manchester
  44. Melbourne
  45. Milan
  46. Montevideo
  47. Nanjing
  48. Norwich
  49. Nottingham
  50. Óbidos
  51. Odessa
  52. Prague
  53. Québec City
  54. Reykjavík
  55. Seattle
  56. Slemani
  57. Tartu
  58. Ulyanovsk
  59. Utrecht
  60. Vilnius
  61. Wonju
  62. Wrocław

Vanjske poveznice uredi