Wrocław

grad u jugozapadnoj Poljskoj

Wrocław [▶] (latinski Vratislavia, njemački Breslau [▶], donjošleski Brassel, češki Vratislav, mađarski Boroszló) jest grad u jugozapadnoj Poljskoj s više od 630.000 stanovnika, što ga čini četvrtim najvećim gradom u toj zemlji.

Wrocław

DržavaPoljska
VojvodstvoDonjošlesko vojvodstvo
Osnovan10. stoljeće
Grad1262.

Vlast
 • GradonačelnikRafał Dutkiewicz

Površina
 • Ukupna293 km²
Visina105-155 m
Koordinate51°07′N 17°02′E / 51.117°N 17.033°E / 51.117; 17.033

Stanovništvo (2014.)
 • Entitet633.105[1]
(2161/km²)
 • Metropolitansko područjeoko 1.000.000

Poštanski broj50-041 - 54-612
Pozivni broj+(48) 71
Gradovi prijateljiBreda, Dresden, Charlotte, Guadalajara, Hradec Králové, Kaunas, Vienne, Lavov, Ramat Gan, Wiesbaden
Registarska oznakaDW
Stranicawww.wroclaw.pl
Zemljovid

Položaj Wrocława u Poljskoj

Prostire se na objema stranama rijeke Odre, a kroz grad protječu i četiri njezina pritoka: Bystrzyca, Oława, Ślęza i Widawa. Prije Drugog svjetskog rata u gradu su bila 303 mosta, a sada ih je 220.

Wrocław je prijestolnica Šleske. Danas je upravno središte Donjošleskog vojvodstva, grad sa statusom powiata, te sjedište vroclavskog powiata, u kojemu se nalazi i devet susjednih općina.

Bio je Europski glavni grad kulture u 2016.

Povijest

uredi
 
Wrocław u 17. stoljeću
 
Uništeni centar grada nakon poplava 1997.

Grad se prvi put izrijekom spominje 1000. godine pri osnivanju Wrocławske biskupije, ali je slavensko naselje na teritoriju današnjeg grada postojalo najmanje 150 godina prije ovog događaja. Od kraja 10. stoljeća grad se nalazio pod upravom dinastije Pjastovića. Postoje indicije da je 1035. godine, za vrijeme tzv. Poganske reakcije, u gradu sagrađeno pogansko svetište. Godine 1335. grad je potpao pod vlast Kraljevine Češke, a potom je (poslije kratke Mađarske vladavine) zajedno s češkom krunom priključen Habsburškoj monarhiji. Godine 1741. grad je, skupa s većim dijelom Šleske, potpao pod vlast Pruske i dobio status "kraljevskog glavnog i rezidencijalnog grada". U 19. se stoljeću naglo razvija, pa je jedno vrijeme treći njemački grad po broju stanovnika (iza Berlina i Hamburga).

Godine 1944. grad je proglašen tvrđavom, a sljedeće godine je uništen u borbama između Crvene armije i njemačkog Wehrmachta. Nakon Drugog svetskog rata Wrocław je ušao u sastav Poljske.

Godine 1997. Wrocław je kao i cijelu južnu Poljsku zahvatila velika poplava (nazvana poplava milenija), u kojoj je poplavljeno skoro pola grada.

Stanovništvo kroz povijest

uredi


1800.:   64.500
1831.:   89.500
1850.: 114.000
1852.: 121.100
1880.: 272.900
1900.: 422.700
1910.: 510.000
1925.: 555.200
1933.: 625.198
1939.: 629.565
1946.: 171.000 (!!)
1956.: 400.000
1960.: 431.800
1967.: 487.700
1970.: 526.000
1975.: 579.900
1980.: 617.700
1990.: 640.577
1999.: 650.000
2003.: 638.000

Administrativna podjela

uredi

Wrocław je administrativno podijeljen na naselja čije uprave čine pomoćne organe gradske skupštine. Nekada se grad sastojao od pet kvartova: Psie Pole, Śródmieście, Stare Miasto, Krzyki i Fabryczna. Ovi kvartovi sada nisu službeno priznati, ali i dalje predstavljaju temelj za organizaciju mnogih institucija.

Arhitektura i znamenitosti

uredi
 
Ratusz

U Wrocławu je usprkos vojnom razaranju u Drugom svjetskom ratu (uništeno je oko 70% gradskog tkiva) sačuvan veliki broj starih građevina, dijelom u izvornom obliku, a dijelom su rekonstruirane nakon rata. Među značajnije spadaju:

  • gotička Gradska vijećnica (Ratusz)
  • gotičke crkve: Katedrala sv. Ivana Krstitelja, Crkva sv. Križa, Crkva Blažene Djevice Marije, Crkva sv. Martina, Crkva sv. Elizabete
  • barokni kompleks zgrada Wrocławskog sveučilišta
  • barokno-neoklasicistička Kraljevska palača (Dvorac pruskih kraljeva)
  • neogotički Glavni kolodvor
  • Dvorana stoljetnice (Hala Stulecia) iz 1913., upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi

Važnija mjesta

uredi
 
Dvorana stoljetnice iza Zoološkog vrta
  • otoci na Odri:
    • Kępa Mieszczańska
    • Wyspa Piasek
    • Wyspa Słodowa
    • Wielka Wyspa
    • Ostrów Tumski - najstariji naseljeni dio grada, ranije otok
  • Stari grad
    • srednjovjekovni glavni gradski trg Rynek
    • plac Solny
    • Nowy Targ
    • Ulica Świdnicka
  • Botanički vrt
  • Park Szczytnicki s japanskim vrtom
  • Zoološki vrt (osnovan 1865.; najveći broj životinjskih vrsta u Poljskoj - 565, ukupno oko 7100 životinja)
  • Staro židovsko groblje

Kultura

uredi

Muzeji

uredi
 
Narodni muzej u Wrocławu
  • Narodni muzej (Muzeum Narodowe)
    • Panorama Racławicka (dio Narodnog muzeja)
    • Etnografski muzej (Muzeum Etnograficzne; dio Narodnog muzeja)
  • Gradski muzej (Muzeum Miejskie Wrocławia)
  • Muzej Akademije likovnih umjetnosti (Muzeum Akademii Sztuk Pięknych)
  • Muzej arhitekture (Muzeum Architektury)
  • Geološki muzej Wrocławskog sveučilišta (Muzeum Geologiczne Uniwersytetu Wrocławskiego)
  • Mineraloški muzej Wrocławskog sveučilišta (Muzeum Mineralogiczne Uniwersytetu Wrocławskiego)
  • Prirodoslovni muzej Wrocławskog sveučilišta (Muzeum Przyrodnicze Uniwersytetu Wrocławskiego)
  • Muzej pošte i telekomunikacija (Muzeum Poczty i Telekomunikacji)

Kazališne, operne i koncertne kuće

uredi
 
Satelitska snimka grada
  • Poljsko kazalište u Wrocławu (Teatr Polski we Wrocławiu)
  • Wrocławsko suvremeno kazalište (Wrocławski Teatr Współczesny)
  • Wrocławska opera (Opera Wrocławska)
  • Wrocławska filharmonija (Filharmonia Wrocławska)
  • Glazbeno kazalište Capitol (Teatr Muzyczny Capitol)
  • Umjetnički centar Impart (Centrum Sztuki Impart)
  • Kazalište Laboratorium (Teatr Laboratorium)
  • Kazalište Korba (Teatr Korba)
  • Narodno kazalište Više škole dramskih umjetnosti (Teatr Państwowej Wyższej Szkoły Teatralnej)
  • Teatr Lalek (Lutkarsko kazalište)
  • Kazalište pantomime (Teatr Pantomimy)
 
Rynek
  • Kino Lwów
  • Kino Warszawa
  • Kino Lalka
  • Kina Helios
  • Cinema City
  • Kino Klub Filmowy Ferment
  • Multikino (centar Arkady Wrocławskie)

Gospodarstvo

uredi

U Wrocławu se proizvode autobusi, vagoni, kućna oprema, kemijska sredstva i elektronika. Zadnjih se godina ubrzano razvija informatički sektor. Grad je, nakon Varšave, najvažnije poljsko financijsko središte. Mnoge financijske institucije imaju sjedište u gradu. Grad je također značajni centar farmaceutske industrije.

Obrazovanje

uredi
 
Wrocławsko sveučilište
 
Arhitektonski fakultet Tehničkog sveučilišta

Wrocław je jedno od važnijih sveučilišnih središta u Poljskoj. Od visokoškolskih ustanova se izdvajaju: Wrocławsko sveučilište (Uniwersytet Wrocławski), Tehničko sveučilište u Wrocławu (Politechnika Wrocławska), Ekonomsko sveučilište (Uniwersytet Ekonomiczny), Prirodoznanstveno sveučilište (Uniwersytet Przyrodniczy), Medicinska akademija (Akademia Medyczna im. Piastów Śląskich), Muzička akademija (Akademia Muzyczna im. K. Lipińskiego), Likovna akademija (Akademia Sztuk Pięknych).

Promet

uredi

Kroz Wrocław prolaze: Državna cesta br. 5, Državna cesta br. 8, Državna cesta br. 94. Manjim dijelom grada prolazi i autocesta A4.

Wrocław je važno željezničko čvorište, a nalazi se na sljedećim željezničkim linijama: Leszno-Poznań, Opole-Lubliniec, Legnica-Zgorzelec, Głogów-Zielona Góra, Kłodzko-Kudowa Zdrój, Wałbrzych-Jelenia Góra, Oleśnica-Ostrów Wielkopolski. Željezničke veze dovode do mnogih gradova, npr. Poznanj, Szczecin, Gdanjsk, Łódź, Varšava, Katowice, Krakov i Berlin.

Osim toga, grad ima i međunarodni aerodrom, kao i riječnu luku na Odri

Javni gradski prijevoz

uredi

Javni prijevoz u Wrocławu se odvija tramvajima i autobusima. Premda je wrocławska tramvajska mreža jedna od većih u državi, mnogi gusto naseljeni dijelovi grada u nju nisu integrirani, već u njima prometuju gradski autobusi. Glavninu javnog gradskog prijevoza obavlja gradsko poduzeće MPK Wrocław, a neki manji privatni prijevoznici imaju koncesiju na nekoliko autobusnih linija.

Sport

uredi
 
Stadion Miejski

Wrocław je jedan od gradova u kojem će se održavati Europsko prvenstvo u nogometu 2012.

Svjetske igre domaćin u 2017.

Svake godine grad domaćin Wroclaw maraton.

Zanimljivosti

uredi
  • 1842. - sagrađena prva željeznička pruga na području današnje Poljske (Željeznica Gornje Šleske, polj. Kolej Górnośląska, njem. Oberschlesische Eisenbahn), koja je povezivala Wrocław i Mysłowice
  • 1893. - pušten u promet prvi električni tramvaj na području današnje Poljske
  • grad je četvrti u Europi po broju mostova (uključjući i pješačke), iza Amsterdama, Venecije i Sankt Peterburga
  • wrocławski Ratusz je jedna od najstarijih gradskih vijećnica u Poljskoj
  • premda nikad nije ugostio olimpijske igre, grad ima Olimpijski stadion

Panorame grada

uredi
 
Pogled s jugozapada (klikni na sliku za objašnjenje)
 
Pogled s juga (klikni na sliku za objašnjenje)

Gradovi prijatelji

uredi

Poznate osobe

uredi
  • Hugo von Pohl njemački admiral i vojni zapovjednik iz prvog svjetskog rata, rođen u Wrocławu

Literatura

uredi
  • Norman Davies, R. Moorhouse: Mikrokosmos. Portret miasta środkowoeuropejskiego. Vratislavia. Breslau. Wrocław, Krakow, 2002.
  • Karol Maleczyński, M. Morelowski, A. Ptaszycka: Wrocław. Rozwój urbanistyczny, Warszawa, 1956.
  • W. Długoborski, J. Gierowski, K. Maleczyński: Dzieje Wrocławia do roku 1807, Warszawa, 1958.
  • Mariusz Urbanek: Dolny Śląsk. Siedem stroń świata, Wrocław, 2003.
  • Waldemar Fydrych: Żywoty Mężów Pomarańczowych, 2001.

Izvori

uredi
  1. GUS, stanje iz 30.06.2014.[1]

Vanjske poveznice

uredi
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Wrocław

Službene stranice

uredi

Povijest

uredi

Javni gradski prijevoz

uredi