Wikipedija

Nacrt:Svetozar Milinov

Ovo je nacrt članka koji svatko može uređivati.
Članak u glavnom imenskom prostoru mora zadovoljavati kriterije, imati nepristrano gledište i navedene izvore. Sav sadržaj mora poštovati smjernicu o životopisima živih osoba, biti provjerljiv, enciklopedijske prirode i slobodnih autorskih prava. Članak mora biti pisan hrvatskim jezikom, wikipedijskim stilom i mora sadržavati wikipoveznice i kategorije.

Nakon što su svi preduvjeti zadovoljeni i članak je sadržajno dovršen, postavite zahtjev za premještanje stranice u glavni imenski prostor.
Članci s ovim predloškom za koje se nakon duljeg vremena utvrdi da ne zadovoljavaju osnovne uvjete o sadržaju vjerojatno će biti izbrisani. Predložak mogu ukloniti samo administratori.

Zadnja izmjena: Koreanovsky (razgovor | doprinosi) prije 4 mjeseca. (osvježi)

Nacrt nije uređivan dva mjeseca pa je stavljen u kategoriju za brisanje.
Nacrte koji ne zadovoljavaju uvjete za brzo brisanje potrebno je predložiti za brisanje predloškom {{Brisati}}, a brisanje raspraviti u Raspravama o brisanju.
Svetozar Milinov
Svetozar Milinov
 Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava)
Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak.
Svetozar Milinov
Svetozar Milinov
 Izvore u ovom članku treba wikipedizirati. (Rasprava)
Izvore treba navesti u skladu s preporukama. Potom uklonite ovaj predložak.

Svetozar Milinov (Zrenjanin, 1869. – Jadovno kraj Gospića, kolovoza 1941.), bio je hrvatski gospodarstvenik srpskog porijekla, veletrgovac suknom u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije i Kraljevine Jugoslavije i prvi vlasnik Hotela Dubrovnik, na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, kao žrtva ustaških zločina ubijen u Jadovnom 1941.godine.

Biografija uredi

Svetozar Milinov, rođen je u Zrenjaninu, tada Veliki Bečkerek, u Banatu, u Vojvodini, tada u ugarskom dijelu Austro - Ugarske Monarhije, te je po dolasku u Zagreb, uz pomoć židovskog trgovca Klajna pokrenuo vlastitu trgovinu. Početkom 1900-ih bio jedan od utjecajnijih gospodarstvenika i trgovaca suknom na širem zagrebačkom području, da bi nakon završetka Prvoga svjetskog rata, raspada Austro - Ugarske Monarhije i stvaranja Kraljevine Jugoslavije, razgranao poslovanje.

Društvo Nikolić P., bavilo se u svom poslovanju trgovinom manufakturnom i pomodnom robom. Vlasnik društva bio je Petar Nikolić, a kao prokuristi bili su imenovani Aleksander Solar i Svetozar Milinov. Nakon smrti vlasnika, društvo je naslijedila udovica Anka Nikolić, koja je svoje udjele odlučila prodati, te je Milinov, 18. svibnja 1907., preuzeo poslovanje firme, koja je tijekom 1926. proširila svoje poslovanje na galanterijsku robu, a 1930., mijenja naziv u "Milinov S.", da bi 1933., proširio poslovanje na trgovanje pletenom robom, parfemima, sagove, zastorima, rubljem i gotovim odijela. Sjjedište drustva se od 1907. do 1930. nalazilo u Zagrebu, Ilica br. 2, da bi se od 1930. do 1940., nalazilo u prizemlju Hotela Milinov, na uglu Gajeve i Trga bana Jelačića.

U drugoj polovici 1920-ih, kupuje zemljište na uglu Gajeve ulice i Trga bana Jelačića, na kojem se nalazila gostionica i kuća nekadašnjeg zagrebačkog gradonačelnika Pavla Hatza, na kojem je u svibnju 1929. izgrađen današnji Hotel Dubrovnik, koji je nosio naziv prema prvom vlasniku Milinov, te se u naravi radilo o robnoj kući i hotelu, koja je svečano otvorena 19. siječnja 1930.godine, na otvorenjusu bili prisutni istaknuti predstavnici gradskih vlasti. Projekt za isti su izradili hrvatski arhitekt Dionis Sunko i češki građevinski inženjer Rudolf Jungmann, u stilu art decoa, gradnja je trajala od 1928. do 1929.godine.

U prizemlju hotela nalazila se trgovina obitelji Milinov, dok se u ostalom dijelu zgrade nalazio hotel, u sklopu kojeg su bila dva restorana. Uskoro, 1937. godine, Svetozar Milinov se odlučio zatvoriti trgovinu u prizemlju, koju preuređuje u kavanu. Hotel od Milinova, 1940., kupuje Dubrovačka plovidba, te otad hotel nosi današnji naziv, Hotel Dubrovnik.

Drugi svjetski rat uredi

Početak Drugoga svjetskog rata, okupaciju Kraljevine Jugoslavije i proglašenje NDH, dočekao je u Zagrebu, skupa s obitelji, unatoč najavama represije kojom su se nove vlasti obrušile na Srbe, Židove, Rome i ostale tzv. neprijatelje ustaškog režima. Stoga, dana 5.srpnja 1941. ustaške vlasti naređuju deportaciju u Srbiju, da bi ga potom, već sljedećeg dana, 6.srpnja 1941., zajedno s ženom Milicom (1874.-1941.), i četvoricom sinova, Đorđom (1903.-1941.), Kostom (1905.-1941.), Nikolom (1907.-1941.) i Vojislavom (1914.-1941.), uhitile i cijelu obitelj Milinov prisilno sproveli željeznicom u Gospić, gdje su ih potom razdvojili, Svetozara skupa sa sinovima, sprovode na Velebit, u logor Jadovno, gdje su mučki ubijeni u kolovozu 1941. godine, dok je žena Milica sprovedena u logor Slana, na otoku Pagu, gdje je nakon visekratnog mučenja, ubijena u kolovozu 1941.godine.

Vlasti NDH su unatoč tome, članove obitelji Milinov tretirati kao osobe koje su se s teritorija NDH iselile u Srbiju, kako bi imali zakonski temelj za konfiskaciju cjelokupne imovine obitelji Milinov. Uskoro ulaze u stan u kojem je Svetozar živio s obitelji, propisuju sve pokretnine u stanu, i razdjeljuju ih među istaknutim nositeljima novog režima koji su istaknuli zahtjeve za pojedinim predmetima s popisa. S druge strane, trgovačka kuća Milinov, zajedno s radnom smještenom ma adresi Gajeva ulica br. 3., bila je dodijeljena Hrvatskom radiši.

Postavljanje spomenika uredi

U svrhu promicanja tolerancije i sjećanja na žrtve holokausta, ispred Hotela Dubrovnik, 25. listopada 2023., predstavnici Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, Srpskog narodnog vijeća i Veterana Domovinskog rata i antifašista (VEDRA) Split, postavili su "kamen spoticanja" ovom prilikom u spomen na Svetozar Milinova, koji predstavlja jedan u nizu sličnih decentraliziranih spomenika u svijetu, u svrhu promicanja sjećanja na žrtve holokausta.

Izvori uredi

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nacrt:Svetozar_Milinov&oldid=6795355"