Nacrt:Tehnoznanost

Ovo je nacrt članka koji svatko može uređivati. Članak u glavnom imenskom prostoru mora zadovoljavati kriterije, imati nepristrano gledište i navedene izvore. Sav sadržaj mora poštovati smjernicu o životopisima živih osoba, biti provjerljiv, enciklopedijske prirode i slobodnih autorskih prava. Članak mora biti pisan hrvatskim jezikom, wikipedijskim stilom i mora sadržavati wikipoveznice i kategorije. Nakon što su svi preduvjeti zadovoljeni i članak je sadržajno dovršen, postavite zahtjev za premještanje stranice u glavni imenski prostor. Članci s ovim predloškom za koje se nakon duljeg vremena utvrdi da ne zadovoljavaju osnovne uvjete o sadržaju vjerojatno će biti izbrisani. Predložak mogu ukloniti samo administratori. Zadnja izmjena: Hijerovit (razgovor | doprinosi) prije 26 dana. (osvježi)

Tehnoznanost

Ovaj je članak potrebno napisati enciklopedijskim stilom. (Rasprava)Enciklopedijski članci pišu se sažeto, nekićenim i neutralnim jezikom.

Tehnoznanost

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

U svakodnevnoj uporabi, tehnoznanost se u cijelosti odnosi na dugotrajnu i globalnu ljudsku aktivnost tehnologije, složenu s relativno novom znanstvenom metodom koja se prvenstveno pojavila u Europi tijekom 17. i 18. stoljeća . Tehnoznanost koristeći znanstvene metode pručava interakciju ljudi s tehnologijom Tehnoznanost iz tog razloga obuhvaća povijest ljudske primjene tehnologije i modernih znanstvenih metoda, u rasponu od ranog razvoja osnovnih tehnologija za lov, poljoprivredu ili stočarstvo (npr. bunar, luk, plug, zaprega) pa sve do atomske primjene, biotehnologija, robotika i računalne znanosti. Ova vrlo česta i sveobuhvatna uporaba pojma tehnoznanost može se pronaći u općim udžbenicima i predavanjima koja se tiču povijesti znanosti.

Odnos s poviješću znanosti važan je u ovom predmetu, a također i podcijenjen, npr. od strane modernih sociologa znanosti. Umjesto toga, važno je naglasiti postojane veze između knjiga o povijesti znanosti i tehnologije i proučavanja odnosa između znanosti i tehnologije u okviru društvenog razvoja. Uvijek se mora uzeti u obzir generacijski skok između povijesnih razdoblja i znanstvenih otkrića, konstrukcije strojeva, tvorevine alata u odnosu s tehnološkim promjenama koje se događaju u vrlo specifičnim situacijama.

Alternativno, uža upotreba pojavljuje se u nekim studijama filozofske znanosti i tehnologije . U ovom kontekstu, tehnoznanost se specifično odnosi na tehnološki i društveni kontekst znanosti . Tehnoznanost prepoznaje znanstveno znanje ne samo kao društveno kodirano i povijesno smješteno, već održavano i izdržljivo zbog materijalne (neljudske) mreže . Technoznanost navodi kako su polja znanosti i tehnologije povezana i rastu zajedno, a znanstveno znanje zahtijeva infrastrukturu tehnologije kako bi ostalo nepomično ili kako bi napredovalo.

Drugo, filozofsku upotrebu termina tehnoznanost popularizirao je francuski filozof Gaston Bachelard 1953. U francuskom govornom području popularizirana je od strane belgijskog filozofa Gilbert Hottois u kasnim 1970-ih i ranim 1980-ih, a ušao je u englesku akademsku upotrebu 1987. s knjigom Bruna Latoura Znanost na djelu .

Tijekom prevođenja koncepta na engleski jezik, Latour je kombinirao nekoliko argumenata o tehnoznanosti koji su ranije kružili odvojeno unutar studija znanosti i tehnologije u sveobuhvatan okvir:

1. isprepletenost znanstvenog i tehnološkog razvoja kao npr. pokazana od strane laboratorijskih studija;
2. moć laboratorija (i inženjerskih radionica) da promijene svijet kakav poznajemo i doživljavamo;
3. bešavne mreže koje povezuju znanstvenike, inženjere i društvene aktere u stvarnoj praksi (usp. John Law - koncept heterogenog inženjerstva );
4. sklonost tehnoznanstvenog svijeta prema stvaranju novih hibrida prirode i kulture, dakle kompliciranju granica između prirode i kulture.

Konceptualne razine filozofske tehnoznanosti

Gledamo koncept tehnoznanosti razmatrajući tri razine: deskriptivno-analitičku razinu, dekonstruktivističku razinu i vizionarsku razinu.

Deskriptivno-analitički

Na deskriptivno-analitičkoj razini, tehnoznanstvene studije istražuju presudnu ulogu znanosti i tehnologije u oblikovanju znanja. Koja je uloga velikih istraživačkih laboratorija, u kojima se provode eksperimenti na organizmima, u formiranju određenih perspektiva o svijetu oko nas? U kojoj mjeri ta istraživanja, eksperimenti i spoznaje utječu na naše poglede na 'prirodu' i ljudska tijela? Kako se te spoznaje povezuju s konceptom živih organizama kao biočinjenica ? U kojoj mjeri takvi saznanja informiraju tehnološke inovacije ? Može li se laboratorij promatrati kao metafora društvenih struktura u njihovoj cjelini?

Dekonstruktivna

Na dekonstruktivnom levelu, teorijski rad se poduzima na području tehnoznanosti kako bi se kritički razmatrala znanstvena praksa, npr. Bruno Latour ( sociologija ), Donna Haraway ( povijest znanosti ) i Karen Barad ( teorijska fizika ). Naglašava se da znanstveni opisi mogu biti samo prividno objektivni; da opisi imaju performativnu prirodu i da postoje načini da ih se demistificira. Također se traže novi oblici predstavljanja onih koji se bave istraživanjem.

Vizionar

Na vizionarskoj razini, koncept tehnoznanosti obuhvaća niz društvenih, književnih, umjetničkih i materijalnih tehnologija zapadnih kultura trećeg tisućljeća. To se čini kako bi se naglasila međuigra dosad odvojenih područja i preispitale tradicionalne granice: ovo uključuje granice između znanstvenih disciplina kao i one koje se uobičajeno održavaju, primjerice, između istraživanja, tehnologije, umjetnosti i politike. Jedan od ciljeva je proširiti pojam ' tehnologija ' (koji prema grčkoj etimologiji ' techné ' označava sve sljedeće: umjetnost, ručni rad i vještina) kako bi se otvorile mogućnosti sudjelovanja u proizvodnji znanja i razmišljalo o strateškim savezništva. Tehnoznanost se može suprotstaviti nizu drugih inovativnih interdisciplinarnih područja znanosti koja su se pojavila u posljednjih nekoliko godina, kao što su tehnoetika, tehnoetika i tehnokritika .

Fasete

Društveni

Kao i sa svakim drugim predmet, tehnoznanost postoji unutar šireg društvenog okvira koji treba uzeti u obzir. Istraživač znanstvenih i tehnoloških studija, Sergio Sismondo, tvrdi: "Ni tehnička vizija ni društvena vizija neće nastati jedna bez druge, iako uz dovoljno usklađenog truda obje mogu nastati zajedno". Unatoč čestom razdvajanju između inovatora i potrošača, Sismondo ističe da je razvoj tehnologija, iako potaknut tehnoznanstvenim temama, u svojoj biti društveni proces.

Tehnoznanost je toliko duboko ukorijenjena u svakodnevni život ljudi da njen razvoj postoji izvan prostora za kritičko razmišljanje i procjenu, tvrdi Daniel Lee Kleinman (2005). Oni koji pokušavaju dovesti u pitanje percepciju napretka kao isključivo pitanje više tehnologije često se smatraju zagovornicima tehnološke stagnacije. Iznimka od ovog stava je kada se razvoj percipira kao prijetnja ljudskoj ili ekološkoj dobrobiti. Ovo se može vidjeti u široko rasprostranjenom protivljenju GMO usjevima, gdje preispitivanje valjanosti monopoliziranog uzgoja i patentirane genetike jednostavno nije bilo dovoljno za podizanje svijesti.

Politička

Znanost i tehnologija alati su koji neprestano mijenjaju društvene strukture i ponašanja. Tehnoznanost se može smatrati oblikom vladavine ili posjedovanjem moći vlade zbog svog utjecaja na društvo. Taj utjecaj obuhvaća javno zdravlje, sigurnost, okoliš i više. Inovacije stvaraju temeljne promjene i drastično mijenjaju način na koji ljudi žive. Na primjer, C-SPAN i društveni mediji daju američkim biračima da gotovo u stvarnom vremenu prate rad Kongresa. To je omogućilo novinarima i građanima da na nove načine pozivaju svoje izabrane dužnosnike na odgovornost.

Ekološki

Kemičari za klor i njihovo znanje iz znanstvenog područja pomogli su postaviti plan za mnoge ekološke probleme: PCB u rijeci Hudson su poliklorirani bifenoli ; DDT, dieldrin i aldrin su klorirani pesticidi ; CFC koji oštećuju ozonski omotač su klorofluorougljici . Industrija je ustvari proizvodila kemikalije dok su ih potrošači kupovali. Iz tog razloga se može zaključiti da kemičari nisu jedini uzrok ovih problema,ali nisu ni bez odgovornosti.

Vidi također

• Bernard Stiegler
• Feministička tehnoznanost
• Tehnokritizam
• tehnoetika

Reference

• Steven Lukes, Moć (1974.), Radikalni pogled, London: Macmillan
• Bruno Latour i Steve Woolgar (1979). Laboratorijski život: društvena konstrukcija znanstvenih činjenica . Princeton University Press.ISBN 0-691-09418-7ISBN 0-691-09418-7
• Gilbert Hottois (1984). Le signe et la tehnika. La philosophie à l'épreuve de la technique , Pariz, Aubier Montaigne, Coll. "Res, L'invention philosophique", str. 59–60 (prikaz, stručni).
• Langdon Winner (1986.), The Whale and the Reactor: The Search for Limits in an Age of High Technology, Chicago: University of Chicago Press
• Stanley Aronowitz, Barbara Martinsons i Michael Menser (1995), Tehnoznanost i kiberkultura, Routledge
• Adam Schaff (1990). A sociedade informática: as conseqüências sociais da segunda revolução industrial . Editora Brasiliense.ISBN 85-11-14081-6ISBN 85-11-14081-6
• Don Ihde (2003) Chasing Technoscience: Matrica za materijalnost . Indiana University Press.ISBN 0-253-21606-0ISBN 0-253-21606-0
• Sergio Sismondo (2004). Uvod u studije znanosti i tehnologije . Blackwell Publishing.ISBN 978-0-631-23444-9ISBN 978-0-631-23444-9
• Daniel Lee Kleinman (2005.), Znanost i tehnologija u društvu: od biotehnologije do interneta . Blackwell pub
• Mike Michael (2006.), Tehnička znanost i svakodnevni život: Složene jednostavnosti svjetovnog, Open University Press
• Kristin Asdal, Brita Brenna, Ingunn Moser (2007.), Technoscience: The Politics of Interventions, Akademika PublishingISBN 978-8-274-773004
• "PCB-i rijeke Hudson — pozadina i informacije o lokaciji". Agencija za zaštitu okoliša Sjedinjenih Država. Preuzeto 31.12.2007.
• Hans Lenk (2007.), Globalna tehnoznanost i odgovornost, LIT Verlag
• Don Ihde (2009), Postfenomenologija i tehnoznanost: Predavanja Pekinškog sveučilišta, Državno sveučilište New Yorka
• Adele E. Clarke i sur. (2010.), Biomedicinalization: Technoscience, Health, and Illness in the US, Duke University Press
• Bruce Braun i Sarah J. Whatmore (2010.), Political Matter: Technoscience, Democracy, and Public Life, University of Minnesota PressISBN 978-0-816-670895
• Marja Ylonen i Luigi Pellizzoni (2012.), Neoliberalizam i tehnoznanost: kritičke procjene, Ashgate Publishing Limited
• Edward Woodhouse (2013.), Budućnost tehnološke civilizacije . Ispis; Sveučilišni čitatelji
• Guglielmo Rinzivillo (2020), Raccontare la tecnoscienza. Storia di macchine, strumenti, idee per fare funzionare il mondo, Roma, Edizioni Nuova Cultura (ISBN 978-88-3365-349-5 ; ISSN 2284-0567).

Vanjske poveznice

• International Journal of Feminist Technoscience ( časopis otvorenog pristupa s otvorenom recenzijom )