Nitra (grad)

grad u Slovačkoj

Nitra (mađ. Nyitra/Nyitria, njem. Neutra) je grad u Nitranskom kraju u zapadnoj Slovačkoj. Grad je upravno središte Okruga Nitra i Nitranskog kraja.

Nitra

Panorama Nitre
Država Slovačka
PokrajinaGrb Nitranska

Vlast
 • GradonačelnikMarek Hattas

Površina [1]
 • Ukupna100,48 km2
Visina167[2]
Koordinate48°18′N 18°05′E / 48.300°N 18.083°E / 48.300; 18.083

Stanovništvo (2023-12-31) [3]
 • Entitet76.499
(763,59 stan./km2)[4]

Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj949 01[2]
Pozivni broj+421 37[2]
Registarska oznakaNR (NI, NT)
Stranicawww.nitra.sk
Zemljovid
Nitra na zemljovidu Slovačke
Nitra
Nitra

Zemljopis

uredi

Nitra leži na nadmorskoj visini od 190 metra i obuhvaća površinu od 100,48 četvornih kilometara, a nalazi se u dolini rijeke Nitre u podunavskoj nizini, gdje se nalazi veći dio grad, manji dio nalazi se na planini Tribeč. Od glavnog grada Slovačke Bratislave udaljena je 92 km, a od Banske Bistrice 118 km. Drugi manje značajniji gradovi u blizini su Trnava na zapadu 53 km, Topoľčany na sjeveru 35 km, Levice na istok 42 km, Nové Zámky 37 km i Komárno 71 km na jugu. Nacionalni prirodni rezervat Zoborská lesostep nalazi se unutar gradskih granica.

Povijest

uredi

Nitra je jedan od najstarijih gradova u Slovačkoj. U 4. st.p.K. je na lokaciji Martinský vrch postojalo keltsko naselje. Kasnije su na tom prostoru živjeli Kvadi (germansko pleme) i na prostoru Nitre im je bilo sjedište.

Slavenski karakter Nitre datira iz kasnog 5. stoljeća. Poznata je kao grad koji je prvi u tom dijelu Europe dobio crkvu 828. godine, a u njoj se nalazilo sjedište Nitranske kneževine prve slavenske države na tom prostoru koja se smatra pretečom današnje Slovačke. Nitranska kneževina je obuhvaćala prostor današnje Slovačke, dijelova Austrije i Mađarske sve do Drave, tako da je graničila s Panonskom Hrvatskom, a obuhvaćala je i današnju hrvatsku Baranju. Od 833. je dio Velikomoravske Kneževine. 880. godine je u Nitri osnovana biskupija.

907. godine su Velikomoravsku kneževinu srušili Mađari i Nitra je postala dio Mađarskog Kraljevstva. 1001. ju je zauzeo poljski kralj Boleslav I. Hrabri i bila je dio Poljske do 1030. godine. Kasnije je Nitra imala autonomni status i bila dio Nitranske župe unutar Mađarskog kraljevstva. 1248. joj je kralj Bela IV. dao status slobodnog kraljevskog grada. Taj status je imala 40 godina, a kasnije je došla pod upravu grofova Csák. Nakon Mohačke bitke 1526. su Turci zauzeli srednju Ugarsku i došli do Nitre. Nekoliko puta su ju napadali i osvojili 1663. Habsburgovci su ju oslobodili 1685. U 18. st. je grad obnovljen u baroknom stilu.

1848. je grad stekao autonomni status. Kasnije se razvija industrija koja se temelji na poljoprivrednim proizvodima iz okolice. 1876. je sagrađena željeznica. Mađari provode politiku mađarizacije i zatomljuju želju Slovaka za većom samostalnošću. Nakon 1. svj. rata je Nitra dio Čehoslovačke u kojoj je ostala sve do nastanka samostalne Slovačke 1993.

 
Muzej Velikomoravske kneževine na trgu Svätopluka

Znamenitosti

uredi

Najvažnija znamenitost je Nitranski dvorac (stari grad) koji je građen u 11. st. po uzoru na Praški dvorac). U sklopu dvorca je katedrala sv. Emeráma. Značajno je kazalište Andreja Bagara. Postoji Muzej Velikomoravske kneževine na trgu Svätopluka.

Stanovništvo

uredi
Razvoj stanovništva[5]
Godina 1. siječnja 1993.[6] 1999. 2006. 2013. 2019. 2020.
Broj stanovnika 90.958 87.591 84.800 78.351 76.533 76.028

Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.


Prema procjeni stanovništva iz 2005. godine grad je imao 85.172 stanovnika.[7]

Etnički sastav

uredi

Religija

uredi

(etnički sastav i religija su prema službenome popisu stanovništva iz 2001. godine)

Poznate osobe

uredi

Gradovi prijatelji

uredi

Izvori

uredi
  1. Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Hustota obyvateľstva - obce. www.statistics.sk. Pristupljeno 28. ožujka 2024. Postavke: om7014rr_obc: 100,48S_SK, om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter). Vrijednosti za 2023-06-31/2023-07-01.
  2. a b c Základná charakteristika. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 17. travnja 2015. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
  3. Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne). www.statistics.sk. Pristupljeno 28. ožujka 2024. Postavke: om7101rr_obc: AREAS_SK.
  4. Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Hustota obyvateľstva - obce. www.statistics.sk. Pristupljeno 28. ožujka 2024. Postavke: om7014rr_obc: AREAS_SK. Vrijednosti za 2023-06-31/2023-07-01.
  5. Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na začiatku obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
  6. Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na konci obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
  7. Municipal Statistics. Statistički zavod Slovačka. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. studenoga 2007. Pristupljeno 15. prosinca 2007.
  8. KUBANOVIĆ, Zlatko: Historický náhľad do dejín slovenských saleziánov (Od dona Bosca do roku 1924). Bratislava : Don Bosco, 2019. ISBN 978-80-8074-436-6. S. 243 – 244.
  9. Zielona Góra – Gradovi prijatelji. © 2008 Ured grada Zielona Góra. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. kolovoza 2007. Pristupljeno 7. prosinca 2008.

Vanjske poveznice

uredi

Ostali projekti

uredi
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Nitra