Osmanski napad na Brač 1571.

Osmanski napad na Brač, vojna operacija osmanskih pomorskih snaga. Trajala je od tijekom kolovoza 1571. godine za Ciparskog rata, koji je svoje izdvojeno bojište imao i u južnim hrvatskim primorskim krajevima.[1] Kolovoza 1571. godine pohod osmanske flote predvodio je alžirski potkralj Uluz–Alija (Uluç-Ali, Uluč-Ali) i zapovjednik Valone Karakoz (Karakozija).[2]:111.

Dodaj infookvir "bitka".
(Primjeri uporabe predloška)

Uvodni događajiUredi

Brodovlje kršćanske Svete lige okupilo se je u Messini. Kršćanske države okupile su se u savez koji je potaknuo papa Pio V. za pomoći Famagosti na Cipru koji je bio pod osmanskom opsadom. Konačni cilj kršćanske akcije bio je oslabiti osmansku moć na istočnom Sredozemlju. Listopada 1571. zbila se je poslije glasovita Bitka kod Lepanta. Tako su brojna mora ostala slabo čuvana.

To je iskoristio alžirski beg (gusari s Berberske obale u Alžiru) Uluz-Ali (Ali-paša) i zapovjednik Valone Karakoz te su svojim brodovima dojedrili u Jadran,[2]:112. zauzeli Ulcinj, Bar i Budvu[3] te zatim u južne hrvatske vode.[2]:112.

U dubrovačkom pomorju naišli su na mletačku galiju kojim je zapovijedao soprakomit Francesco Tron i napali su ju. Progon je trajao do dubrovačke luke. Mlečani su se spasili nasilnim uplovljavanjem u luku, prekinuvši željezni lučki lanac. Uluz-Ali je zatražio da mu izruče Mlečića, no Dubrovačka Republika je odbila. Na to je Uluz-Alija otplovio 13. kolovoza ka Korčuli. 15. kolovoza napao je grad Korčulu.[2]:112. Zbog kvalitetno organizirane obrane mještana predvođenih arhiđakonom Rozanovićem,[4] snažnoj buri, a prema živoj vjeri u mjesnom katoličkom puku i zagovora Blažene Djevice Marije koja je svojim zagovorom očuvala Korčulu od osvajačkih osmanskih napada[5][2]:112., osmanske snage su odustale.

Otplovile su ka Hvaru i Visu koje su napale još istog dana, a napad je trajao nekoliko dana.[2]:112. Na Hvaru su opustošili Hvar, Stari Grad i Vrbosku.[1]

BitkaUredi

Na Braču su napali Pučišća. Obrambene kule iz 15. stoljeća omogućile su kvalitetnu obranu te su odbili osmanski napad.[1]

PosljediceUredi

Radi obrane od mogućih novih turskih napada, bračko je plemstvo dalo podići nove kaštele u primorskim mjestima i u unutrašnjosti, te su tako u Škripu je podigli kaštel Cerinić i pregradili kulu Radojković.[1]

IzvoriUredi

  1. a b c d Andrea Matoković: Portret nepoznatog Bračanina u Muzeju otoka Brača u Škripu Informatica museologica, br. 1-4, 2011. str. 62.
  2. a b c d e f Cvito Fisković: Turski napadaj na Hvar 1571. Čakavska rič : Polugodišnjak za proučavanje čakavske riječi, sv. VI br. 2, 1976.
  3. Hrvoje Gračanin: Hrvati junaci u Lepantskom boju na vesla Večernji list. 2. listopada 2010. Pristupljeno 10. lipnja 2020.
  4. Antun Rozanović: Obrana Korčule od Turaka god. 1571., Korcula.net. povodom 400-te obljetnice priredio don Ivo Matijaca, korčulanski opat. Pristupljeno 20. svibnja 2016.
  5. Bobo Mostarac: Reportaža o Badiji: Ostvarimo san fra Joze Zovke! Obnova Franjevačke crkve i samostana na otoku Badija, Korčula HKV. 11. prosinca 2013. Pristupljeno 30. svibnja 2020.