Osmanski napad na Vis 1571.

Osmanski napad na Vis je bila vojna operacija osmanskih pomorskih snaga. Dogodila se u danima poslije 15. kolovoza 1571. godine. Osmansku flotu predvodio je alžirski potkralj Uluz–Alija (Uluc-Ali, Uluč-Ali) i zapovjednik Valone Karakoz.[1]:111.

Osmanski napad na Vis
sukob: Mletačko-osmanski ratovi
Vrijeme 15. kolovoza 1571.
Mjesto Vis, Hrvatska
Ishod nepoznato
Sukobljene strane
Flag of Republic of Venice (1659-1675).svg Mletačka Republika Ottoman flag.svg Osmansko Carstvo
Zapovjednici
Flag of Republic of Venice (1659-1675).svg Francesco Tron Ottoman flag.svg Uluc-Ali
Ottoman flag.svg Karakoz
Jačina
nepoznato nepoznato

Uvodni događajiUredi

Brodovlje kršćanske Svete lige okupilo se je u Messini. Kršćanske države okupile su se u savez koji je potaknuo papa Pio V. za pomoć Famagusti na Cipru koji je bio pod osmanskom opsadom. Konačni cilj kršćanske akcije bio je oslabiti osmansku moć na istočnom Sredozemlju. Listopada 1571. zbila se poslije glasovita Bitka kod Lepanta. Tako su brojna mora ostala slabo čuvana.

To je iskoristio alžirski beg (gusari s Berberske obale u Alžiru) Uluz-Ali (Ali-paša) i zapovjednik Valone Karakoz te su svojim brodovima dojedrili u Jadran,[1]:112. zauzela Ulcinj, Bar i Budvu[2] te zatim u južne hrvatske vode.[1]:112.

U dubrovačkom pomorju naišli su na mletačku galiju kojim je zapovijedao soprakomit Francesco Tron i napali su ju. Progon je trajao do dubrovačke luke. Mlečani su se spasili nasilnim uplovljavanjem u luku, prekinuvši željezni lučki lanac. Uluz-Ali je zatražio da mu izruče Mlečića, no Dubrovačka Republika je odbila. Na to je Uluz-Alija otplovio 13. kolovoza ka Korčuli. 15. kolovoza napao je grad Korčulu.[1]:112. Zbog kvalitetno organizirane obrane mještana predvođenih arhiđakonom Rozanovićem,[3] snažnoj buri, a prema živoj vjeri u mjesnom katoličkom puku i zagovora Blažene Djevice Marije koja je svojim zagovorom očuvala Korčulu od osvajačkih osmanskih napada[4][1]:112., osmanske snage su odustale.

Otplovile su ka Hvaru i Visu koje su napale još istog dana, a napad je trajao nekoliko dana.[1]:112. Hvar je pretrpio palež i pljačku.[2][5]

Zbivanja na HvaruUredi

Vis je tisućljećima imao strateški važnu ulogu zbog svog položaja nasred Jadrana. O napadu na Vis zna se iz pisanja fra Andrije Kačića Miošića.[1]:112.

IzvoriUredi

  1. a b c d e f g Cvito Fisković: Turski napadaj na Hvar 1571. Čakavska rič : Polugodišnjak za proučavanje čakavske riječi, sv. VI br. 2, 1976.
  2. a b Hrvoje Gračanin: Hrvati junaci u Lepantskom boju na vesla Večernji list. 2. listopada 2010. Pristupljeno 10. lipnja 2020.
  3. Antun Rozanović: Obrana Korčule od Turaka god. 1571., Korcula.net. povodom 400-te obljetnice priredio don Ivo Matijaca, korčulanski opat. Pristupljeno 20. svibnja 2016.
  4. Bobo Mostarac: Reportaža o Badiji: Ostvarimo san fra Joze Zovke! Obnova Franjevačke crkve i samostana na otoku Badija, Korčula HKV. 11. prosinca 2013. Pristupljeno 30. svibnja 2020.
  5. Ivan Alduk: Tvrđave Splitsko-dalmatinske županije: Pročitajte kako je alžirski beg Uluč-Ali napao Hvar i koje su se sve svjetske sile borile za otok Dalmatinski portal. 20. veljače 2016. Pristupljeno 10. lipnja 2020.