Petar II. Orseolo

Petar II. Orseolo (Pietro II Orseolo, Venecija, 961.Venecija, 1009.), mletački dužd. Sin Petra I. i Felicite Malipiero (ili Badoer).[1]

Petar II. Orseolo
Pietro II Orseolo
mletački dužd
Vladavina 991.1009.
Prethodnik Tribuno Memmo
Nasljednik Ottone Orseolo
Supruga Marija Kandijan
Djeca Hicela Orseolo
Rođenje 961., Venecija
Smrt 1009., Venecija
Vjera katolicizam

Mletački dužd Petar II. Orseolo 1000. godine preotima od Hrvata Dalmaciju od Krka do Dubrovnika. Prvo su mu se predali sjeverni dalmatinski otoci i Zadar, a pošto je ojačao svoje snage i romanskim postrojbama iz dalmatinskih gradova, predaju se i Trogir i Split, dok silom zauzima neretvansku Korčulu, Lastovo i Biograd. Na taj su način Mleci uspostavili vlast nad primorskim gradovima na istočnoj obali Jadranskog mora, a Petar Orseolo se prozvao dux Dalmatiae.[2]

Legenda

uredi

Hrvatskom je narodu i uopće na ovom podneblju poznat po legendi, prema kojoj je sa zarobljenim hrvatskim kraljem Stjepanom Držislavom (969.997.) igrao šahovski meč, u kojem je Držislav dobio sve tri partije, te je time zadobio slobodu, a po nekim verzijama i vlast nad dalmatinskim gradovima. Nakon tog meča, hrvatski kralj je u svoj grb stavio šahovsku ploču.[nedostaje izvor]

Prema nekim podacima, spominje se da je Petar II. Orseolo taj šahovski meč igrao sa Svetoslavom Suronjom (997.1000.) koji je bio najstariji sin Stjepana Držislava.[nedostaje izvor]

U osvojenom Trogiru, Petar II. Orseolo je sa Svetoslavom Suronjom dogovorio brak svoje kćeri Hicele i budućeg hrvatskog kralja Stjepana I.[1][3][4] Petar II. je sa suprugom Marijom Kandijan imao djecu Ivana, Otona, Orsa, Vitelea, Enrica i sestru Felicitu i još dvije sestre kojima se ne zna imena.[1]

Izvori

uredi
  1. a b c (tal.) Giuseppe Gullino, Pietro II Orseolo, in Dizionario biografico degli italiani, vol. 79, Roma, Istituto dell'Enciclopedia Italiana, 2013. (pristupljeno 4. veljače 2014.)
  2. F. Šišić, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, od najstarijih dana do 1. decembra 1918., prva knjiga, do 20. februara 1790., Zagreb, 1920 (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 19. veljače 2021. Pristupljeno 22. lipnja 2009.
  3. F. Šišić, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada školskih knjiga, 1925., str. 475.
  4. Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, Marjan tisak, Split, 2004. ISBN 953-214-197-9 (Dio 1)