Portal:Europa/Izabrani članak/08, 2010.
Dubrovnik (lat. i tal. Ragusa) je grad na jugu Hrvatske, administrativno središte Dubrovačko-neretvanske županije i jedno od najvažnijih povijesno-turističkih središta Hrvatske. Prema popisu iz 2001. godine Dubrovnik je imao 43.770 stanovnika, za razliku od 49.728 stanovnika prema popisu iz 1991. U popisu iz 2001., 88.39% stanovnika izjasnilo se kao Hrvati.
Godine 1979. grad Dubrovnik dodan je na UNESCO-ov popis Svjetske baštine.
Prosperitet grada Dubrovnika oduvijek se temeljio na pomorskoj trgovini. U srednjem vijeku postao je kao Dubrovačka Republika jedini grad-država na istočnoj obali Jadrana koji je konkurirao Veneciji. Uz svoje bogatstvo i diplomaciju, grad je postigao izvanredan stupanj razvoja, posebno tijekom 15. i 16. stoljeća. Dubrovnik je bio jedan od središta razvoja hrvatskoj jezika i književnosti te su u njemu stvarali ili iz njega potekli mnogi značajni pjesnici, dramatičari, slikari, matematičari, fizičari i drugi učenjaci.
Postoji nekoliko teorija o osnutku Dubrovnika (lat. Ragusa), a općeprihvaćena je, da je Grad osnovan u 7. st., kada su se Latini iz grada Epidauruma (južnije od Dubrovnika, na istom je položaju današnji Cavtat), sklonili pred navalom Avara i Slavena na hrid Laus, što znači stijena (Laus --> Lausium --> Rausium --> Ragusium --> Ragusa). Kasnije su ti isti Slaveni izgradili naselje na južnim padinama brda Srđ, na kopnu preko puta hridi i nazvali ga Dubrava, što znači šuma duba (hrasta).