Cavtat

Cavtat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno sjedište Općine Konavle.

Cavtat
Cavtat Cavtat na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Dubrovačko-neretvanska
Općina/Grad	Konavle
Najbliži (veći) grad	Dubrovnik
Nadmorska visina	10 - 70 m
Zemljopisne koordinate	42°35′N 18°13′E
Stanovništvo (2001.)
- Ukupno	2.015
Stanovništvo (2011.)
- Ukupno	2.153
Broj stanovnika Cavtat (Konavle, Dubrovačko-neretvanska) [uredi]
2001.	2015
2011.	2153
2021.	2189
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.
Pošta	20210 Cavtat
Pozivni broj	+385 20
Autooznaka	DU
Cavtat Cavtat na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije
Cavtat

Zemljopisni položaj

Cavtat je smješten na zapadnim obalama Konavala, 19 km jugoistočno od Dubrovnika, podno Jadranske turističke ceste. Dvanaestak kilometara od Cavtata, ispod strmih litica konavoskih stijena, nalazi se čuvena Pasjača, plaža osebujne ljepote.

Naziv

Naziv Cavtat je kroatizirani oblik nastao od naziva Civitas vetus, kako su njegovi bjegunci u Dubrovniku nazivali svoje matično naselje Epidaurus.

Povijest

Na mjestu današnjeg Cavtata nalazila se starogrčka kolonija Epidaurum koja 228. godine prije Krista dolazi pod vlast Rimljana koji tu osnivaju svoju koloniju Epidaurus. Najstariji arheološki nalazi pronađeni na području današnjeg Cavtata iz 6. su stoljeća prije Krista. Izvan obrambenih zidina grada pretpostavlja se postojanje građevine rimskog amfiteatra za priređivanje krvavih gladijatorskih igara. Ondašnji stanovnici Cavtata napuštaju mjesto povlačeći se pred najezdom Slavena 614. godine na stare ilirske gradine u današnjoj Župi Dubrovačkoj, te podno padina brda Srđ u vjerojatno već postojeću utvrdu, kaštel. Tu osnivaju naselje kasnije iskrivljenog latinskog naziva Ragusa, iz čijeg nukleusa je nastao današnji Dubrovnik.

Slavenski Cavtat je nakon toga pripao Travunji, a 1426. godine, od vojvode Radoslava Pavlovića ga otkupljuje Dubrovačka Republika, te tada Cavtat postaje drugi centar Republike i ima važnu ulogu u društvenom životu.

Gospodarstvo

Gospodarstvo Cavtata se gotovo u cijelosti zasniva na turizmu i ugostiteljstvu te u nešto manjoj mjeri ribarstvu. U Cavtatu danas postoji pet hotela od koji je najpoznatiji hotel Croatia s pet zvjezdica, te brojni restorani, caffe barovi, suvenirnice, luka za prihvat manjih i većih jahti i izletničkih brodica.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Cavtatu živi 2 153 stanovnika, uglavnom Hrvata katoličke vjeroispovjesti.

Naselje Cavtat: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	749	634	675	723	708	740	700	774	641	654	821	954	1585	1930	2015	2153	2189
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1981. smanjeno za nenaseljeni dio područja koji je pripojen naselju Zvekovica. U 1971. sadrži dio podataka bivšeg naselja Obod. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Znamenitosti

Mauzolej

U Cavtatu se nalaze kuća Vlaha Bukovca, muzej ambijetalnog gradskog prostora, atelje i galerija umjetnina najznačajnijeg hrvatskog slikara akademskog realizma. Mauzolej obitelji Račić, na groblju Sv. Roka u Cavtatu, remek je djelo u stilu art decoa poznatog kipara Ivana Meštrovića, na kojem je radio i najznačajniji kipar našeg ekspresionizma Juraj Škarpa. Knežev dvor, uz samu cavtatsku rivu, palača je iz 16. st., nekad sjedište dubrovačkog kneza, danas je galerija i zbirka umjetnina zaklade Baltazara Bogišića, pravnika i pisca iz 19. st. Pinakoteka župne crkve Sv. Nikole, čuva vrijedno sakralno blago koje je prikupljano kroz stoljeća.

U Cavtatu su sačuvani i spomenici iz rimskog vremena, između ostaloga ostaci kazališta, kao i ostatci gradskih zidina, akvedukta, monumentalne jezgre - nimfeja i jedne veće gradske vile. Osim toga u Cavtatu postoje brojne stare palače i rezidencije pomoraca. Jedna od najljepših je vila Banac, gdje se trenutno nalaze prostorije Općine Konavala.

Poznate osobe

Cavtat je rodno mjesto znamenitog hrvatskog pravnika i znanstvenika Baltazara Bogišića, autora Opšteg imovinskog zakonika za knjaževinu Crnu Goru.

U Cavtatu je 1855. godine rođen Vlaho Bukovac, jedan od najpoznatijih hrvatskih slikara. Poznatija su mu djela velike dekorativne kompozicije Dubravka i Gundulićev san.

Među poznatim osobama rođenim u Cavtatu, neizbježno je i ime hrvatskog političara Frana Supila, rođenog u Cavtatu 1870. godine, borca za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom.

Cavtat je dao biskupa Vlahu Barbića, pomoćnog biskupa dubrovačke biskupije i naslovnog biskupa surske biskupije.

1912. godine u Cavtatu je rođen hrvatski dirigent Vinko Kalačić.

Hrvatski nogometni sudac Ivica Laptalo.

Promet

Cavtat je uskom i zavojitom lokalnom cestom dugačkom 2 km, kod mjesta Zvekovice povezan s Jadranskom turističkom cestom. U neposrednoj blizini Cavtata, 5 km istočno, nalazi se dubrovačka zračna luka. U prošlosti, Cavtat je bio željeznička postaja na pruzi Gabela – Zelenika.

S Dubrovnikom je povezan autobusnom linijom 10 prometnog poduzeća Libertas.

Šport

• Vaterpolski klub Cavtat
• Malonogometni klub Cavtat
• Jedriličarski klub Cavtat
• Nogometni klub Cavtat (ugašen)

Galerija

• 

  Cavtatska uličica

• 

  Cavtatska riva

• 

  Spomenik Baltazaru Bogišiću

• 

  Cavtat iz uvale Tiha

Literatura

• Mate Suić: Antički grad na istočnom Jadranu, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Golden marketing, Zagreb, 2003.
• Ivo Bojanovski: Bosna i Hercegovina u antičko doba, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1988.
• Marin Buovac: Amphitheatres in the Republic of Croatia, 13th Annual Meeting of the European Association of Archaeologists, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2007.
• Marin Buovac: Razmišljanje o mogućnosti postojanja amfiteatra i odvijanja gladijatorskih igara na prostoru rimske kolonije Epidaurum, Zbornik radova "Lucius" - god. XII., sv. 18.-19., Zagreb 2013, str. 49 - 59.
• Marin Buovac: Rimski amfiteatri na tlu istočnog Jadrana i zaobalja / Römische Amphitheater auf dem ostadriatischen Gebiet und Hinterland, Histria Antiqua, vol. 22, Pula, 2013., str. 129 - 156.
• Marin Buovac: Kultovi, mitovi i vjerovanja rimskih gladijatora na području Republike Hrvatske, u: Zbornik radova – međunarodni kongres Kost.ar – kult i religija, br. 1, Zadar, 2013, str. 40-50.

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Cavtat

Turistička zajednica

• Turistička zajednica