Inačica od 14. svibnja 2015. u 06:35 uredi Kubura (razgovor \| doprinosi) 155.232 edits m uklonjena promjena suradnika Bojovnik (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Fraxinus ← Starija izmjena		Inačica od 16. svibnja 2015. u 07:25 uredi ukloni ovu izmjenu Bojovnik (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 3.560 edits m →‎Teritorij i granice: +BiH zemljovid Novija izmjena →
Redak 106: [[Datoteka:Creation of Banovina.png\|mini\|lijevo\|180px\|<br/>{{legenda\|#00008B\| [[Savska banovina]]}}{{legenda\|#9400D3\| [[Primorska banovina]]}}{{legenda\|#B0C4DE\| Dodani kotari}}]] Banovina je nastala spajanjem dotadašnje [[Savska banovina\|Savske]] i [[Primorska banovina\|Primorske banovine]], uz dodatak većinski hrvatskih kotareva iz ostalih banovina ([[Brčko]], [[Derventa]], [[Dubrovnik]], [[Fojnica]], [[ Gradačac]], [[Ilok]], [[Šid]] i [[Travnik]]). Obuhvaćala je površinu od 65.456 km.<ref>Stjepan Srkulj i Josip Lucić, Hrvatska povijest u dvadeset pet karata, Prošireno i dopunjeno izdanje, Zagreb 1996., 101.</ref> <br>Pri stvaranju nove jedinice primijenjeno je povijesno načelo (područja [[Trojednica\|Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]]) ste ~~izuzetkom~~etničko ~~Istočnog~~načelo - oduzeti su većinski srpski istočni [[Srijem~~\|Srijema~~]], ~~kotara~~kotar [[Dvor na Uni]], te [[Boka ~~Kotorska\|Boke Kotorske~~kotorska]] ~~i krajeva koje su okupirali [[Kraljevina Italija\|Talijani]])~~, a ~~također~~dodani ~~i etničko načelo~~većinski (hrvatski kotarevi iz BiH). Do ovakvih se granica došlo nakon teških pregovora, tako da nijedna strana nije do kraja bila zadovoljna. Srpska strana stoga što je niz kotareva sa srpskom većinom ostao unutar Banovine, a hrvatska jer nije uključila Zapadnu Bosnu ([[Turska Hrvatska\|Tursku Hrvatsku]]), te [[Baranja\|Baranju]] i Sjevernu [[Bačka\|Bačku]]. Granice Banovine su smatrane privremenima i naglašeno je da će doći do daljnjih promjena u sklopu preuređenja države. [[Hrvati u Vojvodini\|Hrvati u Sjevernoj Bačkoj i Baranji]] tražili su na brojnim manifestacijama sjedinjenje šest kotara u kojima su imali apsolutnu većinu ([[Darda]], [[Batina]], [[Subotica]], [[Sombor]], [[Apatin]] i [[Odžaci (Odžaci, Srbija)\|Odžaci]]), za koje se uvriježio naziv ''Bačka Hrvatska''.<ref>Krešimir Bušić: [http://hrcak.srce.hr/file/27968 ''Odjeci uspostave Banovine Hrvatske u hrvatsko-bunjevačkoj javnosti''], Druš. istraž. God. 14 (2005), br. 4-5 (78-79), str. 719-741</ref> Hrvati iz [[Ravno]]g i [[Popovo polje\|Popova polja]] zatražili su također pripajanje Hrvatskoj.<ref name="ispostava"/> [[Datoteka:Etnička struktura Bosne i Hercegovine 1895. godine.png\|200px\|minijatura\|desno\|Vjerski sastav BiH prema rezultatima popisa 1895., po tadašnjim kotarima.]] Administrativno i teritorijalno, Banovina Hrvatska je bila podijeljena na [[grad]]ove, [[kotar]]e i [[Općina\|općine]].<ref name="hpa"/> Imala je dvadeset pet gradova i devedeset devet kotara s četiri ispostave, međusobno podijeljenih između Banske vlasti u Zagrebu i Ispostave Banske vlasti u Splitu<ref name="hpa">Krešimir Regan i Tomislav Kaniški, Hrvatski povijesni atlas, Zagreb 2003., 277., zemljovid 201., Upravna podjela Banovine Hrvatske.</ref>. Broj općina teško je utvrditi jer se tijekom postojanja Banovine Hrvatske stalno mijenjao, ovisno o prirastu ili padu stanovništva na nekom području. Stoga se taj broj može zaokruži na približno 700 općina.<ref name="kulturklub">Krešimir Regan: [http://hrcak.srce.hr/file/48435 ''Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska''], Časopis za suvremenu povijest, Vol.40 No.2 Listopad 2008.</ref>

Banovina Hrvatska: razlika između inačica