Karneval Binche
Karneval Binche je karneval koji se izvodi tijekom pokladne nedjelje, ponedjeljka i utorka (mesopusta) prije Čiste srijede, u belgijskom gradu Binche (Hainaut).[1] Svake godine, prije korizme, povijesno središte Binchea postaje pozornicom karnevala koji privlači veliki broj posjetitelja. S korijenima iz srednjeg vijeka, karneval Binche se slavi kao jedan od najstarijih europskih uličnih karnevala.
| Karneval Binche | |
|---|---|
 UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
| |
.JPG)
| |
 Belgija
| |
| Regija: | Europa i Sjeverna Amerika |
| Godina upisa: | 2008. |
| Ugroženost: | - |
| Poveznica: | UNESCO:00033 |
Karnevalski događaji započinju već sedam tjedana prije samog karnevala koji se sastoji od uličnih izvedbi i javnih parada glazbe, plesa i koračnica u kojima većina stanovnika Binchea zna provesti cijelu nedjelju prije Čiste srijede zamaskirani.[2] Od horde maskiranih veseljaka ističu se maske muškaraca odjevenih poput ekstravangantnih žena, tzv. Mam’selles.[1]
Središnji dio karnevala je mesopusna (pokladni utorak) povorka klaunskih izvođača, poznatih kao Gilles. Oni se odlikuju živopisnim (crvenim, žutim i crnim, tj. bojama belgijske zastave) odorama, voštanim maskama i drvenom obućom. Biti Gilles je velika čast među lokalnim stanovništvom, a može ih biti do 1.000 pojedinaca, starosti od 3 do 60 godina i uglavnom su muškarci.[3] Od ranog jutra do kraja festivala, Gillesi u središtu grada plešu na zvuke bubnjeva i tjeraju zle duhove svojim štapovima. Njih prate sugrađani maskirani u Pierrote, harlekine i seljake, miješajući se s posjetiteljima i lokalnom limenom glazbom. plesači, potaknuti tradicionalnim melodijama viola i bubnjeva plešu prastari ples zahtjevnih koraka, prigodno poznat kao pas de Gille („Hod Gillesa”). Kasnije, Gilles na glave stavljaju velike šešire ukrašene nojevim perjem, čije iznajmljivanje košta i do 300$, te nose korpe s narančama kroz grad. Oni ovim narančama veselo gađaju masu posjetitelja festivala i biti pogođen ovom narančom se smatra počašću, a njihovo vraćanje Gillesima se smatra uvredom.[4] Ipak, neki stanovnici iz opreznosti od štete znaju zabakadirati svoje prozore.[5]
Karneval Binche je poznat i po svojoj spontanosti i znatnoj financijskoj predanosti njegovih sudionika. Mještani s velikim ponosom pripremaju slavlje i nastoje sačuvati dragocjene obrte i vještine izrade tradicionalnih nošnji, pribora, te izvedbe plesova i glazbe. Zbog toga je karneval Binche postao UNESCO-ova nematerijalna svjetska baština 2003., a na popis nematerijalne svjetske baštine u Europi upisan je 2008. godine.[1]
Izvori uredi
- ↑ a b c Carnival of Binche na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 19. prosinca 2012.
- ↑ Martin Dunford, Phil Lee, Michael Jackson i Gavin Thomas, The Rough Guide to Belgium & Luxembourg, 2002., str. 296 ISBN 1-85828-871-1.
- ↑ Dorothy Gladys Spicer, Festivals of Western Europe, 2008., BiblioBazaar, LLC, str. 16. ISBN 1-74104-237-2.
- ↑ Leanne Logan i Geert Cole, Belgium & Luxembourg, Lonely Planet, 2007., str. 223. ISBN 1-4375-2015-4.
- ↑ Robert Pateman i Mark Elliott, Belgium, Marshall Cavendish, 2006. str. 116. ISBN 0-7614-2059-2.
Vanjske poveznice uredi
- Binche: from the conquistadores to the ‘Gilles’, Babel International) Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. rujna 2007. (Wayback Machine) (engl.)
- Službene stranice karnevala Binche Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. svibnja 2008. (Wayback Machine) (fr.)
- Gilles de Binche Carnival Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. srpnja 2012. (Wayback Machine)