Nermin Nikšić
Nermin Nikšić (Konjic, 27. prosinca 1960.) je bosanskohercegovački političar i predsjednik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine od 2011. do 2015., pa od 2023., predsjednik SDP-a BiH od 2014.
| Nermin Nikšić | |
.jpg)
| |
| 8. predsjednik Vlade Federacije BiH | |
|---|---|
| trajanje službe 17. ožujka 2011. – 31. ožujka 2015. | |
| Potpremijer(i) | Jerko Ivanković Lijanović Desnica Radivojević |
| Prethodnik | Mustafa Mujezinović |
| Nasljednik | Fadil Novalić |
| zastupnik u Zastupničkom domu PFBiH | |
| trajanje službe 2. prosinca 2014. – 27. studenoga 2018. | |
| trajanje službe 2000. – 17. ožujka 2011. | |
| 3. predsjednik SDP-a BiH | |
| trenutačno | |
| u službi od 7. prosinca 2014. | |
| Prethodnik | Zlatko Lagumdžija |
| 8. predsjednik Vlade Federacije BiH | |
| trenutačno | |
| u službi od 28. travnja 2023. | |
| Potpremijer(i) | Toni KraljevićVojin Mijatović |
| Predsjednik | Lidija Bradara |
| Prethodnik | Fadil Novalić |
| Rođenje | 27. prosinca 1960. |
| Politička stranka | SDP BiH |
| Zanimanje | političar, pravnik |
Raniji život uredi
Nermin Nikšić rođen je u Konjicu 27. prosinca 1960. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom gradu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru 1986.[1]
U Socijaldemokratsku partiju BiH učlanio se 1993. Od 1988. bio je zaposlen u Općini Konjic na poslovima referenta za urbanizam, građevinarstvo i stambeno-komunalne poslove, potom i na mjestu tržišno-ugostiteljskog inspektora. Od 1990. do 1992. bio je šef Odjela za inspekcijske poslove. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini, od 1992. do 1995. bio je pomoćnik zapovjednika za pravne poslove, a kasnije i moralist u Armiji RBiH.[1]
Od 1995. do 1998. bio je predsjednik Izvršnog odbora Općine Konjic. Od 1998. do 2000. tajnik za opću upravu, stambeno-komunalne i inspekcijske poslove. Zamjenikom načelnika Općine Konjic imenovan je 2000., ali podnio je ostavku nakon što je izabran za zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH. Od 1994. do 2004. bio je predsjednik konjičkog ogranka SDP-a BiH. Za zastupnika je biran tri puta uzastopno. U mandatu 2002. – 2006. bio je bio dopredsjednik, a kasnije i predsjednik Kluba zastupnika SDP-a BiH. Od 2004. do 2007. bio je predsjednik županijskog ogranka stranke za Hercegovačko-neretvansku županiju. U prosincu 2014. postao je predsjednik SDP-a BiH. Predsjednikom Vlade Federacije BiH postao je u ožujku 2011.[1]
Predsjednik Platforme uredi
Nikšićeva vlada, tzv. Platforma, je, nakon što je preuzela dužnosti u ožujku 2011., počela uvelike zaduživati, pa je vanjski dug Federacije u 2011. bio 212 409 000 BAM, da bi se iz godine u godinu povećavao; 2012. iznosio je 292 786 516 BAM, a 2013. 501 752 551 BAM. Veliko zaduživanje Federacije uglavnom je išlo na teret proračuna županija, čime su one uvelike oštećene.[2]
Platformaška vlada je, unatoč početnim ocjenama sarajevskih medija koji su je opisivali kao "najuspješniju federalnu vladu", bila okarakterizirana brojnim krizama, smjenama i uhićenjima.[3] Vrhunac krize izbio je u veljači 2014., kada su krenuli nemiri u bošnjačkom dijelu Federacije BiH, izazvani što političkim motivima, što ekonomskim krahom.
Kriza je počela kada je ministar branitelja iz SDP-a BiH, Zukan Helez, počeo provoditi reviziju branitelja u veljači 2012., čime su se počela uskraćivati prava veteranima Hrvatskog vijeća obrane. Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir ga je pokušao smijeniti, ali bezuspješno. Konačno je u prosincu 2012., Ustavni sud FBiH ocijenio reviziju neustavnom. U lipnju 2012., SDP BiH je pokušao iz vlasti izbaciti SDA vrbovanjem njihovog ministra Desnice Radivojevića, kojeg je Budimir, saveznik SDA, bezuspješno pokušao smijeniti. U studenome 2013. Budimir je uhićen pod sumnjom da je primao mito prilikom davanja pomilovanja, a u aferu je bio upleten i SDP-ov ministar pravosuđa Zoran Mikulić. Budimirov raniji stranački kolega iz HSP-a BiH i ministar financija Ante Krajina, svrstao se na SDP-ovu stranu, pa je i njega Budimir pokušao smijeniti u siječnju 2014., no Krajini je podršku dao visoki predstavnik Valentin Inzko, te je i taj Budimirov pokušaj bio izjalovljen. U rujnu 2014. SIPA je uhitila jednog od koalicijskih partnera i ministra poljoprivrede Jerku Ivankovića Lijanovića iz NSRzB-a, i njegovog stranačkog kolegu, ministra trgovine Milorada Bahilja, zbog zlouporabe proračunskih sredstava. Zbog navedenih razloga, Platformaška vlada smatra se najgorom od nastanka Federacije BiH.[3]
Na općim izborima 2014., Nikšić je ponovno bio kandidat za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH.[1] Na Trećem izvanrednom kongresu SDP-a BiH održanom 6. i 7. prosinca 2014., Nikšić je u tijesnoj utrci u drugom krugu izabran za predsjednika stranke. Njegov glavni protukandidat bio je Selim Bešlagić. Nikšić je bio Lagumdžijin favorit za njegovog nasljednika.[4] Njegova pobjeda smatra se nastavkom utjecaja Lagumdžije na SDP BiH. Nikšićev glavni zadatak kao predsjednika bit će zaustavljanje osipanja stranke i pokušaj ujedinjenja s Demokratskom frontom Željka Komšića.[5]
Izvori uredi
- ↑ a b c d Nermin Nikšić - biografija (na bošnjačkom). Centar za istraživačko novinarstvo. Pristupljeno 6. prosinca 2014.
- ↑ Raspodjela neizravnih poreza u Federaciji BiH odnosno kako je Sarajevo dobilo 1,2 milijarde KM prihoda drugih županija. Institut za društveno-politička istraživanja, 15. srpnja 2014. Pristupljeno 18. srpnja 2014.
- ↑ a b Tvrtko Milović: Cirkusanti: Odlazi Vlada iz našeg malog (a ipak većeg) entiteta Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. prosinca 2014. (Wayback Machine). Dnevnik.ba, 28. prosinca 2014. Pristupljeno 29. prosinca 2014.
- ↑ Eldina Medunjanin: Lagumdžijin pulen izabran za novog predsjednika SDP-a BiH. Večernji list, 7. prosinca 2014.
- ↑ Zdenko Jurilj: Poslije Lagumdžije opet Lagumdžija! Večernji list, 8. prosinca 2014. Pristupljeno 8. prosinca 2014.