Hercegovačko-neretvanska županija

Hercegovačko-neretvanska županija je sedma od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nalazi se u južnom dijelu Bosne i Hercegovine i obuhvaća područje oko rijeke Neretve te u Neumu izlazi na more. Županijsko središte je grad Mostar.

Hercegovačko-neretvanska županija
Zastava Grb
Zastava Grb
položaj Hercegovačko-neretvanske županije
općine/gradovi Čapljina, Čitluk, Jablanica, Konjic, Mostar, Neum, Stolac, Prozor-Rama, Ravno
sjedište Mostar
osnovana 12. lipnja 1996.
vlast
predsjednik vlade Nevenko Herceg (HDZ BiH)
predsjednik skupštine Šerif Špago (SDA)
površina
 - ukupno 4401 km2
stanovništvo
- ukupno (1991.) 267 590
 - gustoća 60.80/km2
pripadnost Federacija Bosne i Hercegovine
vremenska zona UTC +1

Službeni nazivi županije su: Hercegovačko-neretvanska županija (hrvatski jezik) i Hercegovačko-neretvanski kanton (bošnjački jezik).

ZemljopisUredi

Županija obuhvaća površinu od 4401 km2 ili 19% površine Federacije BiH. Po popisu stanovništva iz 1991. godine na području Županije obitavalo je 215.726 stanovnika, s malom gustoćom naseljenosti (51 stanovnika/km2). Prijeratna recesija u gospodarstvu, a svakako i rat na ovim prostorima, rezultirali su značajnijim fluktuacijama stanovništva u vidu iseljavanja u zemlje zapadne Europe ili preseljenja na druga područja BiH. Budući da je u tijeku obrnuti proces povratka, iako ne i s istim intenzitetom, procjenjuje se da trenutno na razini Županije obitava cca 220.000 stanovnika, iako je točne podatke o stanovništvu moguće dobiti jedino novim popisom stanovništva.

Prirodne i zemljopisne karakteristike ovog područja su raznolike, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih šuma, i pružaju obilne mogućnosti za život i gospodarski razvitak temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu, te drvnoj industriji. Na sjeveru županije prevladava umjereno kontinentalna, na planinama planinska, a na jugu mediteranska klima.[1] Ekološki čista i netaknuta priroda, zemljopisni položaj te blizina i dobra prometna povezanost s susjednom Republikom Hrvatskom, tj. njezinim vratima u svijet - Srednjom Dalmacijom, kojoj gospodarski i tradicionalno gravitira, bitni su čimbenici za gospodarski prosperitet ovog kraja.

PovijestUredi

Povijest u ovom kraju počinje s raznim Ilirskim plemenima koje oko početka nove ere pokoravaju Rimljani. U Seobi naroda dolaze Goti, Bizant, pa Slaveni, odnosno Hrvati.
Zapad područja je dio starohrvatske županije Imota, a kasnije dijelovi postaju i dio Neretvanske kneževine, te hrvatske knežijeHuma, dok krajnji sjever oko Rame i Konjica, neko vrijeme pripada i istočnohrvatskoj banovini Bosni.
U 15. stoljeću se Humska kneževina pod vlašću hercega Stjepana Kosače razvija u Hercegovinu, koju u drugoj polovici 15. stoljeća zauzimaju Osmanlije
Skoro sljedeća 4 stoljeća je područje dio otomanskog carstva, iako uz kraće prekide, razdoblja Mletačke vladavine.
1878. područje zauzima Austro Ugarska, pa prelazi u državu Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevinu Jugoslaviju, prvo kao dio Primorske, pa kao dio Banovine Hrvatske 1939, NDH, pa drugu Jugoslaviju, kao dio SRBiH i BiH nakon sticanja neovisnosti.

Upravna podjelaUredi

Sjedište županije je u Mostaru.

Sastoji se iz sljedećih općina:

Županijska upravaUredi

Popis župana i predsjednika Vlade Hercegovačko-neretvanske županije.[2]

ŽupaniUredi

Župan Od Do Stranka
Fatima Leho 1996. 1. prosinca 1997. SDA
Željko Obradović 1. prosinca 1997. 27. listopada 1999. HDZ BiH
Hamo Masleša 27. listopada 1999. 2000. SDA
Rade Bošnjak 2000. veljača 2001. HDZ BiH
Šefkija Džiho veljača 2001. veljača 2002. SDA
Dragan Vrankić veljača 2002. 6. listopada 2002. HDZ BiH

Služba župana ukinuta je amandmanima na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, koje je 6. listopada 2002. nametnuo visoki predstavnik Lord Ashdown.

Predsjednici Vlade HNŽUredi

Župan Od Do Stranka
Mijo Brajković 1996. 1998. HDZ BiH
Frano Ljubić 1998. 12. studenoga 1999. HDZ BiH
Josip Merdžo 12. studenoga 1999. 2000. HDZ BiH
Mirsad Šarić 2000. 2000. SDA
Josip Merdžo 2000. 2001. HDZ BiH
Miroslav Ćorić 2001. 2002. HDZ BiH
Omer Macić 2002. 2003. SDA
Miroslav Ćorić 16. lipnja 2003. 1. kolovoza 2007. HDZ BiH
Srećko Boras 1. kolovoza 2007. 9. studenoga 2011. HDZ 1990
Denis Lasić 9. studenoga 2011. 9. travnja 2015. HDZ BiH
Stjepan Krasić 9. travnja 2015. 23. rujna 2015. HDZ BiH
Nevenko Herceg 23. rujna 2015. HDZ BiH

StanovništvoUredi

Prema procjenama stanovništva 2008. godine (temeljenih na izborima 2008. godine (redovni birači) te prosjeku djece u OŠ prema hrvatskom i bosanskom planu i programu projiciranom na populaciji koja ne sudjeluje na izborima (0-17 god.) na području Hercegovačko neretvanske županije živi 220.260 stanovnika, od toga:

  • 120.820 (54.9%) Hrvata
  • 99.440 (45.1%) Bošnjaka i ostalih

Prema crkvenim podacima za godinu 2009. broj Hrvata Hercegovačko-neretvanske županije iznosi 123. 281.[3]

PrometUredi

Geoprometno gledajući Hercegovačko-neretvanska županija je raskrižje dva osovinska komunikacijska pravca - regionalnog, državnog, međudržavnog (BiH-RH) i europskog karaktera - što determinira sadašnju, ali određuje i buduću poziciju Hercegovine u ovom dijelu Europe. Oba pravca su podjednakog značenja, ali se onom osovine sjever - jug daje veći prioritet. Ta poveznica mora i kopna, dolinom Neretve, je završni dio vertikale europskih komunikacija iz poznatog Koridora V-c (Baltik-Adriatik). Druga osovina, Jonski pravac, slijedi obalu Jadranskoga mora i povezuje Europu preko Balkana s Bliskim istokom.[4]

Cestovna mreža veže regiju sa susjednim državama Hrvatskom i Crnom Gorom i nadalje sa ostatkom Europe. Mreža željeznice veže Mostar sa Sarajevom i s lukom Ploče na Jadranskoj obali u Hrvatskoj, koja je izgrađena posebno da služi potrebama Bosne i Hercegovine i koja predstavlja prirodni transportni ulaz i izlaz za državu, a i za regiju.[4]

Jedina željeznička pruga u Hercegovini prolazi dolinom rijeke Neretve i svom dužinom je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Napravljena je kao uskotračna pruga u vrijeme Austro-Ugarske krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Moderniziranjem, završenim 1966. godine postala je prugom normalnog kolosijeka (europski standard) i elektrificirana svom dužinom do Sarajeva, preko kojega, kao i preko čvorišta u Doboju, ima spoj na europsku mrežu. Ovom prugom je preko Sarajeva moguće ostvariti veze sa zapadom (preko Zagreba) i istokom (preko Beograda).[4]

Zračni promet u regiji funkcionira preko jedine regionalne zračne luke u Mostaru, koja se nalazi u južnoj mostarskoj kotlini, u naselju Ortiješ, samo 6 km od središta Mostara i 35 km od Međugorja. Zračna luka je registrirana za međunarodni zračni promet.[4]

GospodarstvoUredi

KulturaUredi

ZnamenitostiUredi

IzvoriUredi

  1. Moj zavičaj, aut. Radmila Lauš, naklad. Naklada ALFA d.o.o Mostar
  2. Cantons of the Federation of Bosnia and Herzegovina pristupljeno 17. travnja 2013.
  3. Broj Hrvata u BiH
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 REDAH - Prometne veze

Vanjske povezniceUredi


  Nedovršeni članak Hercegovačko-neretvanska županija koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.