Županija Zapadnohercegovačka

Županija Zapadnohercegovačka je osma od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Županija je utemeljena 1996. Nalazi se u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, duž granice s Republikom Hrvatskom, a županijsko središte je grad Široki Brijeg. Bitno je spomenuti da su nadležnosti županija poput onih koje nalazimo u susjednoj Republici Hrvatskoj daleko manje od nadležnosti deset federalnih jedinica u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Županija Zapadnohercegovačka
Zastava Grb
Zastava Grb
položaj Županije Zapadnohercegovačke
općine/gradovi Grude, Ljubuški, Posušje, Široki Brijeg
sjedište Grad Široki Brijeg
osnovana 12. lipnja 1996.
vlast
predsjednik vlade Zdenko Ćosić (HDZ BiH)
predsjednik skupštine Ivan Jelčić (HDZ BiH)
površina
 - ukupno 1362,2 km2
stanovništvo
- ukupno (2013.) 94 898[1]
 - gustoća 71,87/km2
pripadnost Federacija Bosne i Hercegovine
vremenska zona UTC +1

ZemljopisUredi

Zapadna Hercegovina je brežuljkast i brdovit kraj osobito u Posušju (gdje postaje i planinski) te sjevernim dijelovima Širokog Brijega. Regija je isprepletena kraškim poljima s kojima se planine zapadne i sjeverne Hercegovine spuštaju ka moru. Dugo polje (1150 – 1250 m) je prva stepenica, dalje slijede Rakitno polje (870 – 910 m), Posuško polje (580 – 610 m), Bekijsko polje (260 – 300 m), Mostarsko blato (220 m) te Ljubuško polje (80 – 100 m) s kojim se završava spuštanje. Zapadnom Hercegovinom teku rijeka Lištica i Tihaljina, posuškim poljem ponekad proteče Ričina, kočerinskim poljem Ugrovača dok kroz Ljubušku i Grudsku općinu teče rijeka koja ima 3 naziva (Tihaljina u Grudskoj općini, Trebižat i Mlade u Ljubuškoj općini). Županija cijelokupno pripada slivu Neretve odnosno Jadranskog mora. Najviše planine su: Čvrsnica (Općina Posušje), Čabulja (Općina Široki Brijeg), Štitar (Općina Posušje), Zavelim (Općina Posušje), Kušanovac (Općina Posušje) i (Općina Široki Brijeg) te Radovanj (Općina Posušje).

PovijestUredi

KlimaUredi

U svim gradovima Zapadnohercegovačke županije prevladava submediteranski tip klime osim u Ljubuškom gdje prevladava mediteranska klima. Bitna razlika je također između submediteranske klime u Posušju u odnosu na onu submediteransku u Širokom Brijegu i Grudama. U Posušju se sudara planinski i mediteranski utjecaj pa je submediteranska klima u Posušju oštrija te je bliska s umjerenom planinskom klimom koja prevladava na području Tribistova, Radovnja itd. Ljeta su u zapadnohercegovačkim gradovima vruća i temperature prelaze 35 stupnjeva. Zimi snijeg ni u Ljubuškom nije nemoguć ali je češći i uobičajni u sjevernijim gradovima, osobito u Posušju gdje ponekad obilato padne i dugo se zadrži.

Upravna podjelaUredi

Sjedište županije nalazi se u gradu Širokom Brijegu.

Općine u županiji su Grude i Posušje, a status grada imaju Ljubuški i Široki Brijeg.

Tako se cijela županija sastoji od četiri općine:

Županijska upravaUredi

Županijska skupštinaUredi

stranka broj zastupnika
1996. 1998.[2] 2000.[3] 2002.[4] 2006. 2010. 2014.
  HDZ BiH
29 / 31
26 / 31
17 / 23
18 / 23
9 / 23
13 / 23
14 / 23
  HDZ 1990
8 / 23
4 / 23
4 / 23
  HSP BiH
2 / 31
3 / 31
1 / 23
1 / 23
4 / 23
3 / 23
2 / 23
  NSRzB
2 / 23
2 / 23
2 / 23
3 / 23
1 / 23
  HSP dr. A. S. BiH
1 / 23
  HKDU BiH
1 / 31
1 / 23
1 / 23
  HS HKDU – HRAST
1 / 23
  Hrvatski pravaški blok
1 / 23
  Hrvatski kršćanski domovinski preporod
1 / 31
1 / 23
  Nezavisni pravaši
1 / 23

Županijska vladaUredi

 
Zgrada županije u Širokom Brijegu

Sjedište županije je u Širokom Brijegu.
Županijska vlada je podijeljena na sljedeća ministarstva:

  • Ministarstvo unutarnjih poslova, sjedište: Ljubuški
  • Ministarstvo pravosuđa i uprave, sjedište: Široki Brijeg
  • Ministarstvo financija, sjedište: Ljubuški
  • Ministarstvo prostornog uređenja, resursa i zaštite okoliša, sjedište: Posušje
  • Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, sjedište: Široki Brijeg
  • Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi, sjedište: Grude
  • Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, sjedište: Grude
  • Ministarstvo gospodarstva, sjedište: Posušje

StanovništvoUredi

 
Kameni križ u središtu Širokog Brijega

Zapadnohercegovačka županija prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. imala je 94 898 stanovnika. Prema tim podatcima, 98,81 % stanovništva su Hrvati. Najdominantnija religija je katoličanstvo. Najznačajniju manjinu na županijskoj razini čine Muslimani s 1,8 % udjela u ukupnom stanovništvu. Najviše ih je bilo u Ljubuškom, a u ostalim općinama, gdje su najveća manjina Srbi, muslimana je manje od 10.

općina i grad narodnosti ukupan broj
Hrvati Srbi Bošnjaci ostali
Posušje 20 424

(99.74%)

5

(0.02%)

2

(0.01%)

46

(0.22%)

20 477 (100%)
Grude 17 263 (99.74%) 9

(0.05%)

2

(0.01%)

34

(0.2%)

17 308 (100%)
Široki Brijeg 28 814 (99,60 %) 45

(0,16 %)

6

(0,02 %)

64

(0,22 %)

28 929 (100 %)
Ljubuški 27 271 (96,76 %) 41

(0,15 %)

707 (2,51 %) 165 (0,59 %) 28 184 (100 %)
županija
93 772

(98,81 %)

100 (0,11 %) 717

(0,75 %)

309

(0,33 %)

94 898 (100 %)
prema podatcima popisa stanovništva iz 2013.

Blagdani u županijiUredi

Prema zakonu o radu, blagdani i neradni dani u Županiji Zapadnohercegovačkoj su[5]:

Građani županije pripadnici pravoslavne vjere imaju pravo izostati s posla za pravoslavni Božić; a građani županije pripadnici islamske vjere imaju pravo izostati s posla prvog dana Ramazanskog bajrama i prvi dan Kurban-bajrama. Građani županije pripadnici židovske zajednice imaju pravo izostati s posla na dan Jom kipura (Dan pomirenja) i na dan Roš Hašane (Nova godina).

PovijestUredi

 
Zemlje u posjedu Šubića u 14. stoljeću

Prije stvaranja ujedinjenog Hrvatskog Kraljevstva, najveći dio županije nalazio se u Zahumlju s dijelovima u Paganiji. Nakon stvaranja Hrvatskog Kraljevstva 925. pod Tomislavom, najveći dio županije nalazio se u hrvatskoj državi. Ulaskom u personalnu uniju s Mađarskom područjem županije ovladali su Šubići koji u sukobu s Kotromanićima gube ova područja koja ulaze u sastav Kraljevine Bosne. Područje županije nalazilo se u Humu, jednoj od pokrajina kraljevine Kotromanića. Vlast nad ovim područjem imali su Hrvatinići i Kosače. U ranom 15. stoljeću Humska Zemlja je pod Kosačama postala faktički neovisna državica koja se uspješno branila od napada Turaka sve do 1483. Sama Bosna je pala dvadeset godina ranije. Po tituli herceg koju je nosio Stjepan Vukčić Kosača ova zemlja nazvana je Hercegovinom i kao takva, nakon turskog osvajanja, nastavila je postojati u obliku Hercegovačkog sandžaka. Hercegovački sandžak uspostavljen je još 1462. u vrijeme turske invazije, a kao takav je podređen Bosanskom pašaluku 1580. Nakon ugušenja ustanka Huseina-kapetana Gradaščevića 1833. Hercegovački pašaluk ponovno je izdvojen iz Bosanskog, a njime sve do 1851. vlada Ali-paša Rizvanbegović.

Područje županije ostalo je pod turskom vlašću sve do austrougarske okupacije 1878. kada je ušlo u sastav Bosne i Hercegovine, jedne od zemalja Austrougarske Monarhije. Nakon okončanja Prvog svjetskog rata, područje županije bilo je u sastavu Primorske banovine sa sjedištem u Splitu u sklopu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Stvaranjem Nezavisne Države Hrvatske 1941. područje županije bilo je u sastavu novostvorene župe Hum. Nakon poraza Sila osovina, područje županije ulazi u sastav Mostarskog kotara u sklopu SR Bosne i Hercegovine, jedne od republika SFR Jugoslavije. Nakon prvih demokratskih i višestranačkih ibora održanih u Bosni i Hercegovini 1991. u općinama ove županije, Posušju, Grudama, Širokom Brijegu i Ljubuškom, pobijedila je, kao i u svim većinskim hrvatskim općinama Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine. Nedugo poslije, u studenome 1991. uspostavljena je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna (od 1993. republika), u čiji sastav ulaze i ove općine. Stvaranjem hrvatsko-bošnjačke Federacije Bosne i Hercegovine u ožujku 1994. oformljena je u Županija Zapadnohercegovačka.

GospodarstvoUredi

Iako je prostorno mala, Županija Zapadnohercegovačka ima značajne poljoprivredne površine. Od ukupnih 1 362.2 km², 30 000 hektara otpada na poljoprivredu, a na šume i šumska zemljišta 84 000 ha. Oko 6000 ha obradivih površina nalazi se u povoljnim klimatskim uvjetima s nadmorskom visinom ispod 100 metara. Županija ima velike mogućnosti za proizvodnju u povrtlarstvu, voćarstvu i vinogradarstvu. U županiji postoje prerađivački kapaciteti za preradu mlijeka i mesa. Zbog prisutne poduzetničke inicijative, u županiji postoji veliki broj radnih mjesta. Najveći broj poduzetnika bavi se uslužnom djelatnošću, a značajan je i proizvodni sektor.[6]

Županija Zapadnohercegovačka od PDV-a prikuplja između 200 i 250 milijuna BAM, a u proračun se vrati svega 35 do 38 milijuna BAM. Ovakva politika Federacije Bosne i Hercegovine uvelike šteti razvoju županije, jer sedam puta više novca preda centralnim vlastima nego što ga dobije natrag. Ovakvo stanje prouzročeno je velikim dugom Federacije BiH koja novcem županija vraća taj dug, a dio odlazi i na nerazvijene županije.[7]

KulturaUredi

Najvažniji kulturni događaji u Zapadno-hercegovačkoj županiji su: Šimićevi susreti, Mediteran Film Festival, West Herzegowina Fest, Okusi s kamena, Revija turističkog filma, Dječji festival "Na jedrima glazbe", Sajam Tradicije i Autohtonih Proizvoda, te mnoge druge.

ZnamenitostiUredi

Najveća znamenitost ovog prostora su slapovi Kravice u općini Ljubuški. Privlače mnogo domaćih, ali i stranih turista zbog blizine Međugorja i jadranske obale.

ZanimljivostiUredi

  • Područje općina Grude i Posušje tradicionalno se naziva Bekijom (tur. Beky - ostatak). Taj kraj je sve do 1717. pripadao Imotskom i zajedno s njime tvorio jednu cjelinu. Prevarom Osmanlija, ovaj je kraj pripao Hercegovini, umjesto Mletačkoj Dalmaciji, te je tako ostao odvojen od matične domovine.

IzvoriUredi

  1. Preliminarni rezultati popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013.Inačica izvorne stranice arhivirana 13. studenoga 2013. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, 5. studenog 2013. Preuzeto 7. studenog 2013.
  2. http://izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/98results/seats_allocation_all.pdf
  3. http://izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/2000gen/208_canton8_cand.pdf
  4. https://izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/Rezultati2002/Puni/KandidatskiGlasoviDetaljno-208.pdf
  5. Arhivirana kopija (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 17. srpnja 2011. Pristupljeno 25. lipnja 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  6. PoljoprivredaInačica izvorne stranice arhivirana 5. ožujka 2016.. Vlada Županije Zapadnohercegovačke. Preuzeto 15. listopada 2013.
  7. Sarajevska politika: ZHŽ uplaćuje sedam puta više novca nego što joj se vratiInačica izvorne stranice arhivirana 16. listopada 2013.. Dnevno, 14. listopada 2013. Preuzeto 15. listopada 2013.

Vanjske povezniceUredi


  Nedovršeni članak Županija Zapadnohercegovačka koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.