Otvori glavni izbornik
Hercegovački pašaluk
Eyālet-i Hersek(tur.)
pašaluk Osmanskog Carstva
Blank.png
1833.–1851. Blank.png
Lokacija Hercegovačkog pašaluka
Glavni grad Mostar
Jezik/ci službeni: turski
govorni: hrvatski jezik
Politička struktura pašaluk Osmanskog Carstva
Povijest Novi vijek
 - uspostavljena 1833.
 - ukinuta 1851.

Hercegovački pašaluk je bio osmanska provincija od 1833. do 1851. Prijestonica mu je bio Mostar.

Hercegovački sandžakUredi

Prvobitno je formiran hercegovački sandžak 1470. kao provincija Osmanlijskog carstva, sa sjedištem u Foči. Prijestonica sandžaka je kasnije premještena u Pljevlju (turski naziv Taslidža). Hercegovački sandžak je bio dio Rumelijskog ejaleta, a kasnije postaje dio Bosanskog pašaluka.

Hercegovački pašaluk (ejalet)Uredi

Hercegovački sandžak je 1833. odvojen od Bosanskog pašaluka i dobio je u status pašaluka. Tada je Ali-paša Rizvanbegović, rođeni Hercegovac, postao poluneovisni vladar (vezir) novoformiranog pašaluka. Nakon njegovog svrgavanja 1851., Hercegovački pašaluk je ukinut i ponovno osnovan sandžak koji je spojena sa Bosanskim pašalukom, kome je sjedište premješteno iz Travnika u Sarajevo.

Hercegovački pašaluk sastojao se iz sljedećih kapetanija: Prijepolje, Taslidža sa Kolašinom i Šaranci sa Drobnjakom, Čajniče, Nevesinje, Nikšić, Ljubinje-Trebinje, Stolac, Počitelj, Blagaj, Mostar, Duvno i polovina Konjica koja je sa južne strane Neretve.[nedostaje izvor]

Hercegovački pašaluk (vilajet) (1875. - 1877.)Uredi

Od kraja 1875. do početka 1877., za vrijeme Hercegovačkog ustanka ponovno je formiran pašaluk.[1] Nakon Hercegovačkog ustanka osmanske vlasti nisu imale punu kontrolu nad Hercegovinom. Nemogućnost kontrole vlasti u Hercegovini i dijelovima Balkana potakla je sazivanje Berlinskog kongresa gdje su Austro-Ugarskoj na upravu dodijeljene Hercegovina i Bosna.

ReferenceUredi

  1. Pavet de Courteille, Abel (1876). État présent de l'empire ottoman (French), J. Dumaine

Vanjske povezniceUredi