Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Neretva
| |
|---|---|
 Neretva kod mjesta Komin
| |
| Duljina | 225 km |
| Nadm. visina izvora | 1095 m |
| Prosječni istjek | 378 m3/s |
| Površina porječja | 5581 km2 |
| Izvor | Zelengora, Bosna i Hercegovina |
| Ušće | Jadransko more |
| Pritoci | Repešnica, Rakitnica, Ljuta, Lađanica, Župski Krupac, Bukovica, Doljanka, Grabovica, Drežanka, Bijela, Krupac, Trešanica, Idbarčica (Baščica), Kraljuščica, Neretvica, Lištica, Buna, Radobolja, Trebižat, Bregava, Norin, Rama, Vrhovinska rijeka |
| Brane | HE Jablanica, HE Grabovica, HE Salakovac, HE Mostar |
| Države | Bosna i Hercegovina, Hrvatska |
| Gradovi | Konjic, Jablanica, Mostar, Čapljina, Metković, Opuzen |
| Slijev | jadranski |
| Ulijeva se u | → Jadransko more |
| Plovna od − do | od Metkovića do ušća kod Ploča |
OpisUredi
Neretva izvire na nadmorskoj visini od 1095 metara ispod planina Zelengore i Lebršnik u BiH i kroz tu zemlju protječe u dužini od 205 km, a posljednjih 20 km teče kroz Hrvatsku. Od ukupne površine porječja (5581 km2) u Hrvatskoj je 430 km2.[1]
Neretva od izvora prema ušću prvotno teče od jugoistoka prema sjeverozapadu, tvoreći tako i sjevernu granicu Hercegovine. Nedaleko od Konjica i ramskog kraja skreće prema jugu, i teče u smjeru od sjevera prema jugu.
Njene pritoke u gornjem toku su Repešnica, Rama, Rakitnica i Ljuta s desne, te Lađanica, Župski Krupac, Bukovica i Bijela s lijeve strane, kao i Krupac, Trešanica, Idbarčica (Baščica), Kraljuščica i Neretvica. U donjem toku to su Bregava i Trebižat.
U gornjem toku, sve do Čapljine, Neretva je kanjonska rijeka, a zapadno od Konjica ulijeva se u akumulacijsko jezero Jablanica. Pored Gabele se širi u deltu površine 196 km2 (koja je pod zaštitom UNESCO-a od 1992.), a od Opuzena se dijeli na dvanaest rukavaca (od kojih su 3 protočna). Plovna je od morske obale do Metkovića (20 km).[1] U Jadransko more utječe u blizini Rogotina i Ploča.
U donjem toku Neretve dvije su struje: jedna teče k moru i slatkovodna je, a druga teče u suprotnom pravcu i pod utjecajem je mora i plime, zbog čega je u Neretvi vidljivost ponekad samo 15-ak centimetara. Gradnjom brana na Neretvi smanjio se je dotok muljnih naslaga, a otjecanje je ostalo isto zbog čega su razni objekti na dnu postali vidljiviji te su arheolozi mogli otkriti drevna nalazišta.[2]
ZanimljivostiUredi
- U Antici Neretva je nosila imena Naron, Narenta i Nestos.[1]
- Neretvani, ili popularnije, Neretvanski gusari, dugo su bili strah i trepet Jadranskog mora, a Dan Hrvatske ratne mornarice obilježava se 18. rujna, kada su Neretvani davne 887. godine u bitci kod Makarske porazili mletačku flotu dužda Kandijana, čime se želi posebno istaknuti hrvatska pomorska tradicija.
- Poprište je Bitke na Neretvi, jedne od poznatijih bitaka iz Drugog svjetskog rata na području europskog jugoistoka. Upravno-teritorijalno, bitka se odvila na području današnje Bosne i Hercegovine, a tada je to bilo na području NDH.
- Svake godine, druge subote u kolovozu na Neretvi se vozi poznati turističko-športski Maraton lađa.
- Delta Neretve poznato je uzgajalište mandarina, lubenica, rajčica, grožđa i mnogobrojnih drugih poljoprivrednih proizvoda.
- Iznimno je bogata jeguljom, koja je uz žabe sastavni dio najpoznatijeg lokalnog gastronomskog specijaliteta, Neretvanskog brudeta
- Prodor mora u Neretvu je toliko jak da se u Metkoviću prilikom ribolova u površinskom dijelu rijeke lovi riječna, a pri dnu morska riba.
SportUredi
Na ušću Neretve, kao popularnom odredištu ljubitelja windsurfinga i kitesurfinga održavaju se Kup Neretve i Neretva Kite Open, windsurfing odnosno kitesurfing regate.
IzvoriUredi
Vanjske povezniceUredi
- Radoslav Dodig: Podrijetlo naziva Neretva metkovic.hr (pristupljeno 15. kolovoza 2016.)
- Rijeke: Neretva, dokumentarni film, Al Jazeera Balkans (1. dio, 6. ožujka 2017.; 2. dio, 13. ožujka 2017.)