Otvori glavni izbornik

ZemljopisUredi

Nalazi se na obali Neretve uz samu granicu s Hrvatskom.

PovijestUredi

Neki stručnjaci tvrde da je to područje na kojem se nalazila Troja. Iako teoriju povjesničara Meksikanca Roberta Salinasa Pricea znanstvena zajednica nije nikada prihvatila, on u knjizi "Homerova slijepa publika" 1985. navodi kako se ovo područje sa svojim zemljopisnim značajkama uklapa u drevnu priču o Troji. Svoju teoriju dodatno pojašnjava u knjizi "Homerov zemljopisni atlas" 1992. U njoj navodi da je Troja obuhvaćala Hercegovinu i dio Dalmacije te da je glavni grad zapravo Daorson, (gradina kod Stoca), a kao njezin sveti grad Ilios navodi Gabelu.

1910. godine u Gabeli je živjelo 1053 žitelja, a na mjestu današnjega naselja je opstojalo srednjovjekovno naselje, koje se do druge polovice 15. stoljeća nazivalo imenom Drijeva. Postoje izvori koji mjesto spominju u ugovoru između velikoga župana Nemanje i Dubrovačke Republike 1186. godine. Taj ugovor ujedno je i prvi pisani spomen Drijeve. Gabela je spomenuta pod tim nazivom 1399. godine, ali se ime ustalilo u XV. stoljeću. Osmanlijsko Carstvo zauzima 1529. Gabelu, te na desnoj obali Neretve podiže obrambeni utvrđeni sustav. 1693. Gabela dolazi pod vlast Mletačke Republike. Pod Mlecima ostaje do 1715. kada oni mjesto dižu u zrak, a 1718. i formalno dolazi natrag pod vlast Osmanlija. Nova granica je ustanovljena između Metkovića i Gabele oko kilometar iznad Metkovića.[2]

StanovništvoUredi

Popisi 1971. - 1991.Uredi

Gabela
godina popisa 1991.[3] 1981. 1971.
Hrvati 2.046 (83,85%) 2.007 (79,70%) 1.615 (77,79%)
Srbi 324 (13,27%) 377 (14,97%) 435 (20,95%)
Muslimani 32 (1,31%) 38 (1,50%) 9 (0,43%)
Jugoslaveni 24 (0,98%) 90 (3,57%) 11 (0,52%)
ostali i nepoznato 14 (0,57%) 6 (0,23%) 6 (0,28%)
ukupno 2.440 2.518 2.076

Popis 2013.Uredi

Gabela
godina popisa 2013.[1]
Hrvati 2.234 (96,50%)
Srbi 68 (2,94%)
Bošnjaci 5 (0,22%)
ostali i nepoznato 8 (0,35%)
ukupno 2.315

GospodarstvoUredi

Stanovništvo se pretežito bavi poljoprivredom (povrće, voće i vinova loza).

Prije rata duhan je bila jedna od glavnih poljoprivrednih kultura.

KulturaUredi

Kroz povijest su djelovala mnoga kulturno umjetnička društva. Među njima je najpoznatije bilo društvo Sv. Ante koje je djelovalo od 1918. do 1944. Trenutačno djeluje HKUD Drijeva, osnovano 9. veljače 2007. koje ima oko 70 članova u 5 sekcija: muška klapa Stjepan, muška bećarska skupina Trojani, ženska bećarska skupina Neve, folklorna sekcija, te mandolinska sekcija.[4]

PrometUredi

U Gabeli je od 1901. do 1966. bilo čvorište željezničke pruge Sarajevo – Metković (Ploče) i željezničke pruge Gabela – Zelenika s odvojkom prema Dubrovniku.

ŠportUredi

U Gabeli djeluje nogometni klub GOŠK Gabela koji se natjecao i u Premijer ligi BIH.

Poznate osobeUredi

GalerijaUredi

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 15. lipnja 2019.
  2. Smoljan, Ivo. Neretva, vlastita naklada, Zagreb, 1970., str. 52.
      „I tako se povuče nova granica »linea Mocenigo« koja je išla oko jedan km iznad Metkovića, …”
    ()
  3. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  4. HKUD "Drijeva"

Vanjske povezniceUredi