Gabela

naselje u Bosni i Hercegovini

Gabela je naseljeno mjesto u gradu Čapljini, Federacija BiH, BiH.[1]

Gabela

Crkva sv. Stjepana u Gabeli
EntitetFederacija BiH
ŽupanijaHercegovačko-neretvanska županija
Općina/GradČapljina

Koordinate43°04′N 17°41′E / 43.06°N 17.69°E / 43.06; 17.69

Stanovništvo
 – naselje (2013.)2.315

Zemljovid
Gabela na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Gabela
Gabela
Gabela na zemljovidu BiH

Zemljopis

uredi

Nalazi se na obali Neretve uz samu granicu s Hrvatskom.

Povijest

uredi
 
Zemljovid Gabele oko 1700.

Neki stručnjaci tvrde da je to područje na kojem se nalazila Troja. Iako teoriju povjesničara Meksikanca Roberta Salinasa Pricea znanstvena zajednica nije nikada prihvatila, on u knjizi "Homerova slijepa publika" 1985. navodi kako se ovo područje sa svojim zemljopisnim značajkama uklapa u drevnu priču o Troji. Svoju teoriju o Troji u Gabeli dodatno pojašnjava u knjizi "Homerov zemljopisni atlas" 1992. U njoj navodi da je Troja obuhvaćala Hercegovinu i dio Dalmacije te da je glavni grad zapravo Daorson, (gradina kod Stoca), a kao njezin sveti grad Ilios navodi Gabelu.

1910. godine u Gabeli je živjelo 1053 žitelja, a na mjestu današnjega naselja je opstojalo srednjovjekovno naselje, koje se do druge polovice 15. stoljeća nazivalo imenom Drijeva. Postoje izvori koji mjesto spominju u ugovoru između velikoga župana Nemanje i Dubrovačke Republike 1186. godine. Taj ugovor ujedno je i prvi pisani spomen Drijeve. Gabela je spomenuta pod tim nazivom 1399. godine, ali se ime ustalilo u XV. stoljeću. Osmanlijsko Carstvo zauzima 1529. Gabelu, te na desnoj obali Neretve podiže obrambeni utvrđeni sustav. 1693. Gabela dolazi pod vlast Mletačke Republike. Pod Mlecima ostaje do 1715. kada oni mjesto dižu u zrak, a 1718. i formalno dolazi natrag pod vlast Osmanlija. Nova granica je ustanovljena između Metkovića i Gabele oko kilometar iznad Metkovića.[2]

Stanovništvo

uredi

Popisi 1971. – 1991.

uredi
Gabela
godina popisa 1991.[3] 1981. 1971.
Hrvati 2.046 (83,85%) 2.007 (79,70%) 1.615 (77,79%)
Srbi 324 (13,27%) 377 (14,97%) 435 (20,95%)
Muslimani 32 (1,31%) 38 (1,50%) 9 (0,43%)
Jugoslaveni 24 (0,98%) 90 (3,57%) 11 (0,52%)
ostali i nepoznato 14 (0,57%) 6 (0,23%) 6 (0,28%)
ukupno 2.440 2.518 2.076

Popis 2013.

uredi
Gabela
godina popisa 2013.[1]
Hrvati 2.234 (96,50%)
Srbi 68 (2,94%)
Bošnjaci 5 (0,22%)
ostali i nepoznato 8 (0,35%)
ukupno 2.315

Gospodarstvo

uredi

Stanovništvo se pretežito bavi poljoprivredom (povrće, voće i vinova loza).

Prije rata duhan je bila jedna od glavnih poljoprivrednih kultura.

Kultura

uredi

Kroz povijest su djelovala mnoga kulturno umjetnička društva. Među njima je najpoznatije bilo društvo Sv. Ante koje je djelovalo od 1918. do 1944. Trenutačno djeluje HKUD Drijeva, osnovano 9. veljače 2007. koje ima oko 70 članova u 5 sekcija: muška klapa Stjepan, muška bećarska skupina Trojani, ženska bećarska skupina Neve, folklorna sekcija, te mandolinska sekcija.[4]

Promet

uredi
 
Željeznički kolodvor

U Gabeli je od 1901. do 1966. bilo čvorište željezničke pruge Sarajevo – Metković (Ploče) i željezničke pruge Gabela – Zelenika s odvojkom prema Dubrovniku.

Kolodvor je imao u početku prizemnu staničnu zgradu koja je naknadno podignuta na kat, 6 kolosijeka te slijepi kolosijek za utovar i istovar robe. Postojala je i vodosprema i skladište ugljena za snabdijevanje lokomotiva te robno skladište. U Gabeli su stajali svi putnički i brzi vlakovi jer je tu bio prijelaz putnika prema Metkoviću. Puštanjem u promet pruge normalnog kolosijeka, kolodvor u Gabeli gubi na važnosti, a prijelaz putnika se nastavljao obavljati u Čapljini.[5]

Šport

uredi

U Gabeli djeluje nogometni klub GOŠK Gabela koji se natjecao i u Premijer ligi BIH. Nogometni turnir Memorijal 'Andrija Anković' održava se od 1991.

Znamenitosti

uredi

Poznate osobe

uredi

Galerija

uredi

Izvori

uredi
  1. a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 15. lipnja 2019.
  2. Smoljan, Ivo. Neretva, vlastita naklada, Zagreb, 1970., str. 52.
      »I tako se povuče nova granica »linea Mocenigo« koja je išla oko jedan km iznad Metkovića, …«
  3. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  4. HKUD "Drijeva". Inačica izvorne stranice arhivirana 25. prosinca 2012. Pristupljeno 7. veljače 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. Stanislav Vukorep: Pruge koje su život značile, Ravno 2015. (nakladnik: Općina Ravno, ISBN 9789926804305)

Vanjske poveznice

uredi
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Gabela