Otvori glavni izbornik
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Ravno. Za druga značenja, pogledajte Ravno (razdvojba).

Ravno je naseljeno mjesto i općina u Bosni i Hercegovini.

Ravno
Pogled na Ravno
Pogled na Ravno
Grb
Grb
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996–2007).svg Federacija BiH
Županija Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png Hercegovačko-neretvanska županija
Vlast
 - Načelnik Andrija Šimunović
Površina
 - Ukupna 323[1] km2
Stanovništvo (2013.)
 - Grad 3.249
 - Gustoća 10,05 st./km2
Poštanski broj 88 370 Ravno
Pozivni broj ‎(+387) 36
Zemljovid
Položaj općine Ravno u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Ravno u Bosni i Hercegovini

Sadržaj

ZemljopisUredi

Smješteno je u Istočnoj Hercegovini, u sjevernom dijelu Popova polja, podno 611 metara visokog Goveđaka, blizu rijeke Trebišnjice, sjeverozapadno od Trebinja.[2]

StanovništvoUredi

Katolici u Ravnom 1851.[3]Uredi

 
Središte Ravnog sa župnom crkvom
Katolici u Ravnom 1851.
godina broj sela broj kuća odrasli djeca broj stanovnika
1851. / 159 / / 1186

Popisi 1961. - 1991.Uredi

Ravno je do 1963. godine bilo sjedište općine, samo tada u nešto drugačijem sastavu naselja. 1963. godine, općina se ukida i pripaja općini Trebinje. Na popisu iz 1961. godine, općina Ravno je imala je 5.964 stanovnika).

Stanovništvo općine Ravno
godina popisa 1961. [4]
Hrvati 3215 (53,90%)
Srbi 2654 (44,50%)
Muslimani 22 (0,36)
Jugoslaveni 55 (0,92)
ostali i nepoznato 18 (0,30%)
ukupno 1.771

Nacionalni sastav naseljenog mjesta Ravno iz 1991.:

ukupno: 198 stanovnika:

  • Hrvati - 173 (87,37%)
  • Srbi - 16 (8,08%)
  • Muslimani - 1 (0,50%)
  • Jugoslaveni - 5 (2,52%)
  • ostali - 3 (1,53%)

Popis 2013.Uredi

Stanovništvo općine Ravno
godina popisa 2013.[5]
Hrvati 2.633 (81,04%)
Srbi 588 (18,10%)
Bošnjaci 20 (0,62%)
ostali i nepoznato 8 (0,25%)
ukupno 3.249
Ravno - naseljeno mjesto
godina popisa 2013.[5]
Hrvati 584 (97,82%)
Srbi 10 (1,67%)
Bošnjaci 0 (0,00%)
ostali i nepoznato 3 (0,50%)
ukupno 597

Naseljena mjestaUredi

PovijestUredi

Prvi spomen Ravnog u povijesti jest u svezi s crkvom Blažene Gospe, zadužbinom obitelji Andrijaševića. Datira iz 1579. godine. Ćirilski natpis o tome je sačuvan i nalazi se u katoličkoj crkvi u Ravnom. Skupština glavara Popova polja održala se u Ravnom 1604. godine.[2]

Prvi oružani sukobi na teritoriju BiH dogodili su u jesen 1991. Od 2. do 5. listopada napadnuto je i uništeno većinski hrvatsko mjesto Ravno, nakon sukoba lokalnih Hrvata i postrojbi JNA, do kojega je došlo na periferiji rata u Hrvatskoj.[6][7]

Tadašnji predsjednik BiH Alija Izetbegović 6. listopada 1991. preko TV Sarajeva je uputio javnosti proglas on neutralnosti BiH u "ratu između Srbije i Hrvatske". Hrvati su to shvatili kao stajalište po kojem rat nije i muslimanski rat te da se sami moraju pobrinuti za sebe.

Poznate osobeUredi

Spomenici i znamenitostiUredi

U blizini Ravnog nalazi se najveća i najpoznatija bosanskohercegovačka pećina Vjetrenica. Otvorena je za posjetitelje. Speleološke posebnosti ove jedinstvene špilje su prostrani hodnici i dvorane, brojne nakupine siga, te bogat hidrografski svijet s brojnim jezerima, nekoliko vodopada, više stalnih potoka i na desetke manjih periodičnih tokova

Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije (Blažena Gospa) iz 1579. i crkva sv. Mitra. Nedaleko od Ravnog su četiri nekropole sa stećcima. U svezi s crkvom je i prvi spomen Ravnog u povijesnim dokumentima.[2]

Ispred zgrade Općine u Ravnom nalazi se spomenik Ruđeru Boškoviću, čiji je otac podrijetlom bio iz ravanjskog sela Orahov Do gdje se nalazi njegova rodna kuća.

Na listi nacionalnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine za općinu Ravno nalaze se sljedeći spomenici:

  • Crkva Vavedenja Bogorodice u Zavali, graditeljska cjelina. Freske u crkvi Sv. Vavedenja u manastiru Zavala smatraju se najkvalitetnijim slikarskim ostvarenjem u Bosni i Hercegovini nastalim u vrijeme osmanske vladavine. Napravio ih je Georgije Mitrofanović 1619. godine.
  • Crkvina u Zavali, arheološko područje, na južnoj strani nalazišta su još uvijek dobro očuvani ostaci katoličke crkve sv. Petra, a sjeverna, manja je pravoslavna crkva sv. Petke, u lošem stanju. Uz podužne zidove crkve sv. Petke protežu se dva zida neke treće građevine (samostana?). Na ovom lokalitetu je i nekropola stećaka.
  • Povijesno područje Zaplanik. Nacionalni spomenik čini prapovijesna grobna gomila (tumulus), srednjovjekovna nekropola s 30 stećaka, ostatci srednjovjekovne crkve, pravoslavna crkva posvećena svetim Apostolima Petru i Pavlu i pravoslavno groblje s 15 krstova.
  • Povijesno područje – Crkva sv. Roka u selu Trebimlje[8]

TurizamUredi

U općini Ravno nalazi se turističko naselje Ivanica.

GalerijaUredi

IzvoriUredi

Vanjske povezniceUredi