Wikipedija

Skorenovac

Skorenovac (srpski: Skorenovac ili Скореновац, mađarski: Székelykeve, njemački: Skorenowatz, banatskobugarski: Gjurgevo) je selo u općini Kovin, u Južnobanatskom okrugu autonomne pokrajine Vojvodine Republike Srbije.

Skorenovac

Zemljopisni položaj uredi

Zemljopisno, najbliži veći gradovi su Kovin (6 km), Pančevo (30 km) i Beograd (46 km). Selo se nalazi na 44° 45' 42,9" sjeverne zemljopisne širine i 20° 54' 20,72" istočne zemljopisne dužine.

Povijest uredi

Selo po imenu Đurđevo (mađ. Gyurgyova) je postojalo između 1869. i 1886. godine na lokaciji između Banatskog Brestovca i rijeke Dunav. Prvobitni stanovnici Đurđeva bili su mađarske (Paloc-mađ. Palóc) obitelji (u stvari Kumani, Polovci) koje su došle iz Banatskog Novog Sela (mađ. Újfalu), Jermenovaca (mađ. Ürményháza), Šandorfalve (mađ. Sándorfalva) te iz okoline Segedina (mađ. Szeged) i Banatskog Dušanovca (mađ. Szőlősudvarnok/nje. Rogendorf). U Đurđevu je 1869. godine bilo 396 stanovnika. Kasnije, 1883. godine, u Đurđevo se naseljava 645 obitelji (oko 2.000 duša) Sekelja. U tom periodu na Dunavu nije bilo nasipa pa je Dunav, izlijevajući se svake godine, nanosio velike štete selu i obradivom zemljištu, a većina ugroženog stanovništva preseljena je na lokaciju današnjeg Skorenovca, a manji dio u Ivanovo.

Skorenovac (tada prozvan imenom mađ. Székelykeve), osnovan je 1886. godine u vrijeme Austro-Ugarske monarhije i vladavine Franje Josipa.

Godine 1888. selo je imalo 506, a 1910. godine 685 kuća. Većina doseljenika bili su Sekelji koji su došli iz Bukovine. Istovremeno sa Sekeljima, u Skorenovac je došao i određeni broj njemačkih obitelji iz današnjeg Plandišta (mađ. Zicsifalva) i Pločice (mađ. Plosic) te obitelji banatskih Bugara iz mjesta Dudešti Veki (Dudestii-Vechi/Ó-Besenyő/Altbeschenowa/Stár Bišnov). Većina stanovnika (Mađari, Bugari i Nijemci) bila je rimokatoličke vjeroispovijedi. Krajem 1891. godine (kada je počela gradnja crkve) i početkom 1892. godine (kada je gradnja završena) počinje se s pisanjem crkvenih knjiga. Od 1869. pa do 1892. godine crkvene knjige su se nalazile u katoličkoj crkvi u Banatskom Brestovcu.

Povijesni nazivi kraja i samog mjesta uredi

Povijesni nazivi kraja:

  • Skorenovec Tera - (Zkorenovetz Terra) (1412.)
  • Skorenoc Pusta - (Zkorenocz Puszta)
  • Vila Regalis - (Villa Regalis) (1428.)

Ime sela kroz povijest:

  • Nađđerđfalva - (Nagygyörgyfalva) (1883. – 1886.)
  • Skorenovac - (Skorenowatz) (naziv koji su koristili Nijemci u različitim razdobljima)
  • Sekelj - (Székelykevе) (1886. – 1922.)
  • Skorenovac - (Skorenovac) (од 1922.)

Sekeljkeve u prijevodu znači „selo Sekelja“.

Broj stanovnika i demografski podatci uredi

Nacionalni sastav po popisima uredi

Godina Broj stanovnika MađariОвоје NijemciсаСрпс BugariкеВик Srbiипедије SlovaciЛале "Jugoslaveni"
1910. 4541 73,31% 11,94% 9,69% 1,26% 2,53% 0,00%
1921. 4195 81,83% 7,34% 10,27% 0,36% 0,05% 0,00%
1948. 4465 84,46% 0,70% 11,22% 3,18% 0,05% 0,00%
1991. 3213 80,36% 0,15% 2,53% 9,40% 0,03% 3,36%
2002. 2.501 86,71% 0,07% 2,99% 5,47% 0,00% 1,04%

Pored navedenih naroda u Skorenovcu još žive Albanci, Makedonci, Muslimani, Romi, Rumunji, Slovenci, Ukrajinci i Hrvati.

Grafikon uredi

Tendencija porasta/opadanja broja stanovništva

Gradovi prijatelji uredi

Vidi još uredi

Literatura uredi

  • Skorenovac története - Szabatka Gyula ( kiadta R. Oberläuter, Kovin 1936. )
  • Jovan Erdeljanović, Srbi u Banatu, Novi Sad, 1992.
  • Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996.
  • Mgr. Lajos Erős, Adalékok a Zrenjanini-Nagybecskereki Egyházmegye történetéhez, 1993. (Additamenta ad historiam Diocesis Zrenjaninensis-Nagybecskerekensis)

Vanjske poveznice uredi

 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Skorenovac
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Skorenovac
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Skorenovac&oldid=6865276"