Potpore za samozapošljavanje u Hrvatskoj

Potpore za samozapošljavanje financijske su mjere koje Republika Hrvatska pruža nezaposlenim osobama kako bi ih potaknula na pokretanje vlastitog posla. Ove potpore omogućuju pojedincima da dobiju sredstva potrebna za osnivanje i vođenje malih poduzeća ili obrta. Glavni ciljevi ovih potpora su smanjenje nezaposlenosti, poticanje poduzetništva i gospodarski rast. Postoji nekoliko vrsta potpora: potpore za samozapošljavanje, zelene/digitalne potpore i potpore iz programa Biram Hrvatsku.^{[nedostaje izvor]}

Radovi u tijeku!

Jedan vrijedni suradnik upravo radi na ovom članku! Mole se ostali suradnici da NE UREĐUJU članak dok je ova obavijest prisutna. Koristite stranicu za razgovor ako imate komentare i pitanja u vezi s člankom. Kada radovi budu gotovi predložak će ukloniti suradnik koji ga je postavio na članak! Predložak može svatko ukloniti ako 24 sata nije bilo promjena u članku i njegovoj stranici za razgovor.

Potpore za samozapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Uvjeti za dobivanje potpore

Kako bi se kvalificirali za potpore za samozapošljavanje, kandidati moraju moraju biti registrirani kao nezaposlena osoba u registru Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) i imati poslovnu ideju koja je realna i održiva te izraditi poslovni plan koji detaljno opisuje ciljeve, strategije i financijske projekcije poslovanja u godini dana, odnosno dvije godine koliko traje ugovorno razdoblje.

Međutim, postoje i kriteriji za dobivanje potpore za samozapošljavanje te potporu za samozapošljavanje ne mogu ostvariti oni podnositelji zahtjeva čiji su privatni računi blokirani, koji su bili vlasnici, direktori ili članovi trgovačkih društava, OPG-a ili vlasnik obrta, članovi zadruga, obavljali domaću radinost ili sporedno zanimanje prema posebnom propisu unazad 24 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva te podnositelji zahtjeva koji su već jednom koristili potporu za samozapošljavanje bez obzira na godinu dodjele potpore.

Vrste potpora i iznosi

Potpore za samozapošljavanje su namijenjene kao pomoć malim poduzetnicima za pokrivanje početnih troškova poslovanja. Ovisno o vrsti djelatnosti koja se prijavljuje, iznosi mogu varirati, a sredstva se mogu koristiti za nabavu opreme, alata i ostalih sredstava za rad, kupovinu novih vozila (za obavljanje djelatnosti), kupovinu informatičke opreme te softwera za rad. Osim toga, dio sredstava namijenjen je i za podmirenje troškova najma prostora, pokrivanje marketing troškova poput izrade logotipa ili promotivnih materijala, knjigovodstva i drugih osnovnih potreba poslovanja.

Iznos potpora ovise o vrsti djelatnosti za koju se traži potpora. Iznos potpore označava maksimalni iznos koji se može dobiti po djelatnosti. Trošak je namjenski, što znači da se iznos potpore izračunava na način da se zbrajaju iznosi po ponudama. Ukupni dobiveni trošak je ukupan zbroj ponuda, ali bez PDV-a jer on nije prihvatljiv trošak. A visina potpore se kreće od 7.000,00 EUR do 20.000,00 EUR ovisno o vrsti potpore koja se prijavljuje.

Potpora za samozapošljavanje sastoji se od dva dijela i to, fiksnog iznosa i varijabilnog iznosa. Fiksni iznos potpore je isti za sva djelatnosti i iznosi 5.000,00 EUR te je određen za inicijalne troškove osnivanja i registracije poslovnog subjekta, troškove doprinosa (u slučaju otvaranja obrta) te za uobičajene tekuće troškove za prvih nekoliko mjeseci poslovanja (trošak knjigovodstva, zakup poslovnog prostora, obvezne članarine, administrativni troškovi, troškovi sitnog inventara, sirovine i potrošnog materijala, radna odjeća i obuća, troškovi izrade mrežne stranice i oglašavanja i slično). Varijabilni iznos se razlikuje ovisno o vrsti djelatnosti te se računa na sljedeći način: ukoliko je maksimalni iznos potpore 10.000,00EUR, varijabilni iznos je razlika ukupnog iznosa i fiksnog iznosa. On služi za kupovinu nove opreme neophodne za obavljanje djelatnosti (npr. strojevi, tehnika, alati, informatička oprema i dr.), kupovina ili zakup licenciranih IT programa ili drugih programa potrebnih za obavljanje djelatnosti, kupovina novih prijevoznih sredstava (u slučaju djelatnosti prijevoza ili taksi službe) ili kupovina franšiza.

Postupak Prijave

Postupak prijave za potpore za samozapošljavanje uključuje nekoliko koraka:

1. Registracija kod HZZ-a: Kandidati se moraju registrirati kao nezaposleni.
2. Izrada poslovnog plana: Potrebno je izraditi detaljan poslovni plan.
3. Podnošenje prijave: Prijava se podnosi putem online kroz sustav eGrađani za što je potrebno posjedovanje neke vrste osobne vjerodajnice te registracija u portalu Burza rada.
4. Ocjena prijave: Stručna komisija ocjenjuje prijavu i donosi odluku koja se može vidjeti u portalu Burza rada (egrađani), a ocjena zahtjeva se dobiva mailom ili poštom.
5. Dodjela sredstava: Nakon odobrenja, dobiva se precizan mail sa uputama koje dokumente morate prikupiti i koji su vam potrebni za potpisivanje ugovora. Nakon potpisa ugovora, sredstva se isplaćuju na račun korisnika.

Poslovni plan za samozapošljavanje

Poslovni plan za samozapošljavanje koji se predaje je temeljni dokument u kojem se predstavlja ideja i budući poslovni subjekt, ciljevi i financijske projekcije za prve dvije godine poslovanja, koliko traje ugovorna obveza Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Dokument ima za cilj predstaviti prethodno radno iskustvo i obrazovanje u djelatnosti koja se prijavljujete te kako će oni pridonijeti održivosti poslovne ideje. Cilj plana jest objasniti ukratko sposobnost upravljanja poslovnim subjektom temeljem prethodnog iskustva, dokazati kako su iskustvo i obrazovanje ključ i temelj za održivost poslovne ideje i poslovanja. Poslovni plan koji se piše za potrebe samozapošljavanja mora biti jasan i konkretan.

Ključni elementi plana za samozapošljavanje

Izrada poslovnog plana obuhvaća nekoliko ključnih elemenata:

1. Priprema dokumentacije – sakupljanje dokaza o radnom iskustvu, obrazovanju, tečajevima, ponude za Troškovnik, pisma namjere buduće suradnje
2. Analiza tržišta – SWOT analiza – i prikupljanje bitnih informacija (o konkurentima, o cijenama)
3. Izrada financijskog dijela poslovnog plana odnosno projekcije prihoda za dvije godine poslovanja, kao i projekcija troškova rada i poslovanja unutar dvije godine koliko traje ugovorna obveza.

Izazovi i kritike potpora za samozapošljavanje

Iako su potpore za samozapošljavanje općenito pozitivno ocijenjene, postoje i izazovi te kritike. Neki od uobičajenih problema uključuju složenost prijavnog procesa, nedostatak dovoljno sredstava za sve prijave i potrebu za boljom podrškom i mentorstvom za nove poduzetnike. Međutim, općenito gledajući, radi se o programu koji nezaposlenim osobama daje novčanu potporu za otvaranje posla. Potencijal programa je velik jer nezaposlena osoba otvara svoj posao pa prestaje biti nezaposlena, a moguće je i da zaposli i dodatne ljude.

U radu objavljenom u časopisu IZA Journal of Labor Policy Stjepan Srhoj sa Sveučilišta u Dubrovniku i Ivan Žilić s Ekonomskog instituta Zagreb analizirali su utjecaj poticaja za samozapošljavanje na primatelje poticaja te na firme i obrte koji se osnivaju putem ovog programa. Rezultati pokazuju da poticaji dugoročno poboljšavaju pozicije na tržištu rada, iako firme osnovane kroz poticaj nisu brzorastuće. Analiza individualnih podataka o epizodama nezaposlenosti od 2010. do 2017. godine otkriva da osobe koje su dobile poticaj za samozapošljavanje imaju manju vjerojatnost vraćanja u nezaposlenost, iako se neki vrate u nezaposlenost odmah nakon isteka dvije godine, koliko traje mjera. Sličan obrazac je vidljiv i kod obrta koji su osnovani putem poticaja za samozapošljavanje. Unatoč ovim izazovima, mjera se pokazuje uspješnom jer su osobe koje su dobile poticaj i obrti osnovani kroz poticaj komparativno uspješniji nego što bi bili bez potpore. Firme osnovane putem poticaja rastu sporo u smislu broja zaposlenih i prihoda, što je očekivano i u skladu s međunarodnim istraživanjima. Ohrabrujuće je da mjera postaje sve učinkovitija kroz godine; poticaji za samozapošljavanje dodijeljeni 2016. godine pokazali su se učinkovitijima od onih dodijeljenih 2010. godine, a učinak "cash and carry" se smanjuje.

Zaključili su da unatoč svim izazovima poticaji za samozapošljavanje predstavljaju dobru mjeru koja značajno poboljšava perspektivu na tržištu rada za primatelje. Ova mjera također potiče poduzetnički duh, što može dovesti do još većih koristi u budućnosti. Analizirajući utjecaj poticaja za samozapošljavanje na nezaposlene osobe, firme i obrte u Hrvatskoj, može se zaključiti da je ova mjera učinkovita.

Vidi još

• Bespovratna sredstva

Vanjske poveznice

• HZZ mjere za samozapošljavanje

• HZZ, samozapošljavanje u 2024.
• Hitro.hr, Kako otvoriti d.o.o. - j.d.o.o.
• Hrvatska obrtnička komora, Postupak otvaranja obrta
• Degori.hr, Poslovni plan za samozapošljavanje
• IZA Journal of Labor Policy, “Fine...I’ll do it myself”: Lessons from self-employment grants in a long recession period